Renault Kadjar predstavljen u BiH na piramidama u Visokom!

Ponudi Renaultovih modela na bh. tržištu pridružio se model Kadjar, prvi crossover iz C segmenta, koji će praviti društvo već etabliranom crossover modelu B segmenta - Captur. Predstavnici medija dobili su priliku pobliže se upoznati sa Renaultovim novitetom na specijalno organizovanom “pohodu” na bosanske piramide u Visokom, u društvu dr. Semira Osmanagića. Tom je prilikom Kadjar pokazao da je podjednako upotrebljiv, kako na cesti, tako i na terenu.

Na samom početku promocije u Renaultovom salonu Guma M u sarajevskom naselju Stup je za sve prisutne uslijedilo i malo iznenađenje kada je naš najpoznatiji paraglajderista Mirvad Zenuni prekinuo promociju i prošao kroz novinare, te iz prtljažnika novog Renault Kadjara izvadio svoj paraglajder. Naravno, svi su odmah shvatili kako je sve dio scenarija, jer je sama reklama novog Kadjara vezana upravo za paraglajdere. 

Pored toga, prisutni novinari su bili oduševljeni posjetom Piramidama u Visokom.  Bosanskohercegovački poduzetnik i utemeljitelj Arheološkog parka: Bosanska piramida Sunca, Dr. Semir Osmanagić je bio izuzetno sjajan domaćin, strpljivo je odgovarao na pitanja i iznosio svoju teoriju, te je razbio sve predrasude o tome da li postoje bosanske piramide, pa je bez sumnje kako Dr. Osmanagića uporno zaustavljaju kako naše, tako i svjetske vlasti, a i vi ćete se sami uvjeriti u istinitost priče ukoliko posjetite ove piramide.

Novi, dizajnerski izuzetno atraktivan, naglašeno prostran i uzorno udoban francuski crossover, dostupan je u kombinaciji sa četiri nivoa opreme, tri snažna, ali štedljiva turbo motora, te tri tipa pogona, a avantura s njim može početi već za 37.900 KM, koliko košta osnovni i primamljivo opremljeni benzinski model Life Energy TCe 130. Osnovni dizelski model Life Energy dCi 110 košta 42.180 KM.

Renault Kadjar na bh. tržište dolazi s četiri osnovna nivoa opremljenosti: Life, Zen, Xmod i Bose Edition, te uz 10 opcijskih tematskih paketa. No, već standardni paket opreme Life donosi izuzetno bogatu opremu, kao što je ESP-elektronski sistem za kontrolu stabilnosti vozila, ASR-sistem kontrole proklizavanja pogonskih točkova, HSA-pomoć pri kretanju na uzbrdici, sistem aktivne pomoći pri kočenju u nuždi, 7-inčni ekran u boji, tempomat i limitator brzine, klima uređaj, automatska parking kočnica, LED dnevna svjetla, handsfree telefoniranje uz bluetooth i USB.

Ponudu agregata za Kadjar otvara turbobenzinski Energy 1.2 TCe sa 130 KS, dostupan uz prednji pogon ili Renaultov napredni sistem prilagođenijeg prijanjanja na podlogu Extended Grip. Od dva dizela, ulazni Energy 1.5 dCi sa 110 KS takođe je rezervisan samo za verzije sa prednjim pogonom ili opciono uz Extended Grip od treće razine opremljenosti Xmod, dok se Pandorina kutija “otvara” sa trećim agregatom iz ponude - Energy dCi 130.

Naime, samo dCi 130, uz ”blaži” pogonski sistem Extended Grip, moguće je konfigurisati i uz 4WD pogonski sklop, a snažniji dizelski agregat dostupan je isključivo uz opremljenije izvedbe opreme Xmod i Bose Edition. Svi agregati serijski su opremljeni stop&start sistemom i ručnim mjenjačem sa šest stepeni prenosa, dok je automatski mjenjač sa dvostrukim kvačilom EDC dostupan samo uz Energy dCi 110.

Iz Renaulta ističu kako vožnja, a posebno parkiranje sa novim Kadjarom dotiče novu dimenziju jednostavnosti. Zahvaljujući novom sistemu za lako parkiranje (Easy Park Assist), koji besprijekorno funkcioniše uz pomoć nekoliko dodatnih satelita asistencije vozaču, vlasnici Renault Kadjara uživaju neprocjenjivu slobodu kroz automatizovano upravljanje na parking mjestima bez obzira na njihovu poziciju, umanjeni prostor pa čak i manju osvijetljenost.

Uz Kadjara Renault karavan do piramida u Visokom činio je i novi Espace, koji je ranije došao na naše tržište, a za razliku od prethodnik generacija koje su bile veliki porodični monovolumeni, Espace sada koketira i sa crossoverima, te se i on jednako dobro snašao u ovom pohodu. Ovaj luksuzni mješanac košta od 58.951 KM, što je cijena osnovnog dizelskog modela 1.6 dCi sa 130 KS i sa Life paketom opreme.

Tuzla: Evo dokaza da mladi hoće i žele da rade kad ima posla

U posljednje vrijeme često čujemo konstatacije “Neće omladina da radi” i odgovore istih da bi radili kada bi bilo posla za koji bi ujedno bili i plaćeni. Dokaz tome je i Facebook objava Facebook stranice “Studentski dom Tuzla” u čijem statusu je objavljeno:


“Studenti!!! Željni ste posla, a uz to i da nešto zaradite?? Evo Vam prilike!!! Radi se useljenje jednog butika u Omega centru. Potrebno je 40 ljudi po 20 u dvije smjene. Posao nije previše težak, uglavnom slaganje robe na police itd., s tim da bi bilo potrebno da bude određen broj muškaraca, kada treba neki paket sa odjećom prenijeti i sl., da to ne rade djevojke.. Radilo bi se tri dana, 5., 6., i 7., oktobra! Omladinske/studentske naknade po smjeni.su 20KM, smjene idu od 16h-24h; 24h-08h;  Svi koji su zainteresovani neka se jave u inbox u formi: Ime i prezime, smjena u kojoj bi radili, br žiro računa (tako će se raspodijeliti naknade, ukoliko neko nema žiro račun, može više njih na jedan pa kasnije raspodijelite)“. Samo nekoliko sati kasnije na istoj Facebook stranici napisana je nova objava: “Poštovani!!! Molimo Vas da nam ne šaljete više prijave!!! U inbox je stiglo preko 350 prijava, morat ćemo svima da odgovorimo, ko će da radi, a koga ćemo za sljedeću turu, koja će biti uskoro! Bit će još sličnih poslova, pa ćemo ove koji su se prijavili poslije konačnog broja prve uzeti u obzir! Stvarno nam je žao, ali ne možemo sve prijave uzeti, idemo redom kako se ko prijavljivao! U toku večeri ćemo javiti ko će raditi! Nadam se da razumijete!!! Unaprijed zahvaljujemo!!!“ Više od 350 studenata je nakon objave oglasa istog trenutka pokazalo se spremnim da radi tri dana po 8 sati za dnevnicu od 20 KM ali nažalost mjesta je bilo za svega 40 osoba koje su bile “najbrže” i javile se u inbox Facebook stranice “Studentski dom Tuzla”. Sama ova činjenica je dokaz da mladi hoće i žele da rade kada ima posla za koji će biti adekvatno plaćeni.

Ruski avioni bombardovali položaje ISIS-a u Siriji

Avioni ruskih oružanih snaga bombardovali su danas položaje terorističke organizacije ISIS u Siriji, potvrđeno je iz Ministarstva odbrane Ruske Federacije, prenosi Anadolu Agency (AA). Najmanje 32 osobe su poginule, a 200 ranjeno u zračnim napadima sirijske vojske u gradu Homsu kojeg kontroliraju sirijski pobunjenici, dok su lokalni aktivisti ranije danas tvrdili da su u napadima učestvovali i avioni ruske vojske. Samir al-Homsi, lokalni medijski aktivista iz Homsa, kazao je da su bombarderi sirijske vojske danas izveli niz žestokih zračnih udara na teritoriju koju kontroliraju pobunjenici i da je u tim napadima u mjestu Telbise poginulo 16, u Rastanu sedam i Zaferanu devet osoba. Ranjeno je više od 200 ljudi

Pad kamata: Štednja kod bh. banaka više se ne isplati, građani novac trebaju ulagati u privredu

Građani u Bosni i Hercegovini koji su do sada novac štedjeli na bankama i uzimali kamatu od toga, vjerovatno će početi mijenjati način razmišljanja, jer su kamate na štednju kod banaka koje posluju u BiH sve manje. Tako je, primjerice, prosjećna kamata na depozit prije četiri godine iznosila oko 3,17 posto, dok je u prvih šest mjeseci 2015. kamata pala na 2,46 na godišnjem nivou, piše novinska agencija Patria. Stručnjaci su i ranije upozoravali da bi građani višak novca trebali uložiti u obrazovanje i privredu, a ne držati ga na bankovnim računima. To ne samo da bi njima uvečalo dobit, nego bi kompletna ekonomska situacija u zemlji bila povoljnija. Stručnjak za ekonomiju profesor Hasan Muratović podsjetio je ranije za agenciju Patria da građani imaju devet milijardi KM štednje u bankama, ali je odmah dodao i to da isti ti građani „imaju znanje, novac bi uložili u biznis“

Odbijena inicijativa za izglasavanje nepovjerenja Vladi FBiH (VIDEO)

Inicijativa za izglasavanje nepovjerenja aktuelnom sazivu Vlade Federacije Bosne i Hercegovine nije dobila većinsku podršku na današnjoj sjednici Doma naroda Parlamenta FBiH. Za smjenu je glasalo 19 delegata, jedan je bio suzdržan a protiv 31. Inicijativu su prije tri mjeseca pokrenula 24 delegata, najviše članovi Socijaldemokratske partije BiH, a potom i Saveza za bolju budućnost BiH, Naše stranke i Demokratske fronte. Međutim, članovi Saveza za bolju budućnost BiH su danas izjavili da odustaju od inicijative i glasali su protiv nje, odnosno podržali su Vladu. Za izglasavanje nepovjerenja Vladi trebalo je najmanje 28 glasova podrške od ukupno 54 delegata, koliko Dom naroda trenutno

Članovi IO N/FS BiH jednoglasno: Nulta stopa tolerancije za nacionalizam na stadionima

Izvršni odbor Nogometnog/Fudbalskog saveza Bosne i Hercegovine (IO N/FS BiH) potvrđuje podršku i samostalnost u radu selektorima svih reprezentacija ali od njih se očekuju odgovarajući rezultati, zaključeno je na današnjoj sjedini IO pod predsjedavanjem predsjednika N/FS BiH Elvedina Begića, kojoj je prisustvovao 12 članova „fudbalske vlade“ i članovi Odbora za posredovanje i savjetovanje Ivica Osim i Sead Kajtaz. „Savez neće tolerisati nacionalističke ispade na stadionima i prema njima će imati nultu stopu tolerancije, te će odgovorni klubovi ili pojedinci biti sankcionisani adekvatnim kaznama“, jednoglasno poručili su članovi IO N/FS BiH, prenosi Anadolu Agency (AA). Na sjednici Izvršnog odbora N/FS BiH istaknuto je i  „takmičenja u BHT Premijer ligi je proteklo u skladu sa propisima Saveza i nije konstatovan nijedan segment koji bi upućivao na bilo kakvu neregularnost u takmičenju“. „Analize su pokazale da je na pojedinim utakmicama bilo propusta ali ti propusti nisu bili tendenciozni već su rezultat grešaka pojedinca. Evidentirani su i određeni problemi na utakmicama u okviru Omladinskog takmičenja, kao i ženske Premijer lige, te će se u narednom periodu raditi i na njihovom otklanjanju“, piše u saopštenju za javnost koje je N/FS BiH objavio po okončanju sjednice IO.

Porebno oko 140.000 KM: Bez parovoda rad u Diti više neće biti moguć (VIDEO)

POZIVAMO SVE HUMANITARNE ORGANIZACIJE I SVE DOBRE LJUDE DA SPASIMO DITU RADNICI DITE I PORED PUNO NAPORA NE MOGU SAMI A KOBCI SAMO PREZAJU DA SE OVE FIRME DOKOPAJU  NE DOZVOLIMO MAFIJI DA SE POIGRAVA SA OVIM NARODOM. STANIMO UZ RADNIKE DITE NE TREBA NAM VISE GLADNIH USTA KOJA CEKAJU SADAKU POMOZIMO RADNIKE I FIRME U BIH KOJE ZELE DA OPSTANU UZ SVOJ TRUD I RAD...

Radnici Fabrike deterdženata Dita Tuzla, ponovo su u problemima. Parovod, od kojeg zavisi rad ove fabrike i pored brojnih obećanja i dalje nije popravljen. Hladni dani dolaze, a bez parovoda, rad više neće biti moguć. Kako smo saznali od Dževada Mehmedovića, predsjednika Sindikata Dite, on je jutros razgovarao sa premijerom TK, koji je obećao pomoć Vlade TK. Radnici Dite svoj posao rade punom parom, od danas su krenuli i sa proizvodnjom autokozmetike. I pored malih plata, spremni su odreći se naknade za toli obrok i dati ta sredstva za popravak parovoda. Za njega je potrebno oko 140  hiljada KM. (RTV 7)

Amela Topuz : Zbogom ljudožderi!

Ovih dana nekako se trudim da žmirim i da ne izgovorim sve one riječi koje vidim, čujem i osjetim… I danas je avion prepun mladosti, nade, ambicije i razočarenja poletio iznad ove lijepe zemlje i otišao daleko na Zapad. 

Oči kroz prozor aviona nisu pogledale ni vijugavu Bosnu, niti plavi Vrbas, niti Bjelašnicu, visoki Vlašić, niti ravnu, zelenu Posavinu. Dok lajkam i ispisujem komentare sreće na statuse svih onih koji su odlučili otići odavde jednom zauvijek, gutam knedle i onako pitam se zašto nemam snage da rukama zdrobim sve one koje… Gle, pa ti imaš apsolutno sve predispozicije da uspiješ. Da budeš uspješan! Tvoj otac je dao život za ovaj grad. Njegovo ime je na tabli tamo gdje je svojim tijelom stao ispred tenka bez metka. Njegove ruke stajale su u zraku. Želio je mir. Tražio je mir. Ti si sve ovo vrijeme borio se za petice, kao da niti jedna druga ocjena ne postoji i ne smije biti u tvom svjedočanstvu. Ti si sve ovo vrijeme bio primjer svima. Ti, baš ti, bio si pravi primjer svima u rečenicama, i nastavnicima, i roditeljima i svojim vršnjacima. Ti si sve ovo vrijeme nekako imao i sreću da ne studiraš po bolonjskom procesu, pa te s pravom zovu diplomirani, VSS. Ti si sve ovo vrijeme trudio se raditi i za minimalac, i za određeno, i za prekovremeno… Jedino u ovom gradu mogao nisi…raditi, stvarati, za sebe, za druge, za svoju djecu. Dok kod table sa imenom tvoga oca budu stajali ljudi u čistim, markiranim odijelima sa blještećim kravatama bez obraza i prljavim, lopovskim rukama izgovarajući napamet naučene prazne riječi, ti ćeš biti daleko. Dok budu pričali kako su najbliži ljudi tvoga oca zaboravljeni zbog ovih ili onih, nikad zbog njih, ti ćeš i tada biti daleko. Dok budu tražili tvoje ime upisano na blijedoj teci, davno bačenoj u ladicu, u toku izborne kampanje, ti ćeš tada biti daleko. I dok si pakovao kofere u koje si mogao spakovati samo svoje znanje, srdžbu i gnjev prema svemu što ostavljaš, niti jedna ruka nije te zaustavila, niti jedne usne nisu prošaputale:“Stani“ Ni jedna suza, nimalo volje Ni jedna slutnja, ni glas A moglo je bolje…

Nema besplatnog liječenja u Kantonu Sarajevo

Premijer Kantona Sarajevo je, reagujući na tvrdnje da bi se Kantonu Sarajevu trebao ukinuti ponder 2 koji se koristi pri raspodjeli indirektinih prihoda u FBiH, na svom Facebook profilu između ostalog izjavio:

“Na klinickom centru UNSA se lijeci veliki broj gradjana iz drugih kantona i opet to finansira nas kanton.”

Međutim, stvarno stanje stvari je nešto drukčije. Naime, prema Sporazumu o načinu i postupku korištenja zdravstvene zaštite izvan područja zavoda zdravstvenog osiguranja kome osiguranik pripada, koji su potpisali svi kantonalni zavodi zdravstvenog osiguranja i Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH, troškove osiguranika koji se liječi u drugom kantonu snosi matični zavod zdravstvenog osiguranja osiguranika.

U članovima  4. i 6. ovog Sporazuma se to jasno navodi:

Članak 4.

Za pružene usluge zdravstvene zaštite osiguranim osobama iz članka 2. ovoga sporazuma, zdravstvena ustanova-povjerilac dostavlja kantonalnom zavodu zdravstvenog osiguranja-dužniku račun sa specifikacijom, na način i u rokovima koji su predviđeni propisima o financijskom poslovanju. Ako kantonalni zavod zdravstvenog osiguranja-dužnik zahtijeva od zdravstvene ustanove-povjerioca da za osiguranu osobu, osim dokumentacije iz stavka 1. ovoga članka, dostavi i drugu odgovarajuću medicinsku dokumentaciju, dužna je to učiniti u roku od sedam dana od dana dobivanja zahtjeva.

Članak 6.

Kantonalni zavod zdravstvenog osiguranja-dužnik dužan je po prijemu računa za pružene zdravstvene usluge osiguranim osobama u slučajevima iz članka 2. ovoga sporazuma, uplatiti iznos po računu.

Navedeni članovi bez sumnje dokazuju da troškove liječenja pacijenata iz drugih kantona snose upravo ti kantoni, te je izjava Elmedina Konakovića neistinita.

Vlada FBiH nije uradila ništa da bi olakšala život boraca i invalida

Neispunjeno:

Premijer Vlade FBiH, Fadil Novalić je početkom godine najavio više mjera koje bi poboljšale život boraca i invalida. Pola godine nakon formiranja Vlade FBiH, niti jedna od mjera nije implementirana, niti se Vlada njima bavila na svojim sjednicama.

Premijer Federacije BiH, Fadil Novalić je u januaru 2015. godine, dok je još bio samo mandatar za sastavljanje Vlade, izjavio da će njegova vlada posebnu pažnju obratiti i na boračko-invalidnu populaciju.

U tom intervjuu je spomenuo više mjera, koje su navedene ispod:

“Jedna od akcija je i u sferi socijalnih davanja za boračko-invalidnu populaciju. Planirali smo da ona budu dijelom u vaučeru za kupovinu domaćih produkata, eventualno plaćanje električne energije i telefona. Planiramo i aktivnosti u sferi socijale, da pokažemo da smo socijalno osjetljivi što jesmo, da hoćemo da radimo ekonomsku reformu, koja uvijek ide na štetu socijale. Mi prvo moramo amortizirati taj socijalni udar koga nemamo namjeru kanibalizirati nego amortizirati i održati u zoni snošljivosti. Možemo da pokažemo recimo uvođenje asimetričnog plaćanja električne energije, nešto što je olakšanje onim koji su siromašniji, a opterećenje onima koji to mogu podnositi”.

Od formiranja Vlade FBiH je prošlo već 6 mjeseci, a niti jedna od mjera koje je najavio Novalić nije implementirana, niti je o njima bilo govora na sjednicama Vlade FBiH. Novalić dobija ocjenu neispunjeno.

Prof Amira Turbić- Hadžagić: Ako bosanski jezik nije postojao, zasto je onda Burian donio odluku o ukidanju bosanskog jezika

U vrijeme popisivanja stanovništva u Bosni i Hercegovini, kada je u pitanje doveden nacionalni, religijski pa i jezični identitet, na današnji datum obilježava se Odluka o ukidanju naziva jezika kao – Bosanski. Zašto je ova odluka bitna, šta je sa sobom donijela, te šta joj je prethodilo pročitajte u izjavi dr. sc. Amire Turbić- Hadžagić, profesorice sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, katedra za Bosanski jezik i književnost.

Ovom odlukom, potvrđuje se postojanje bosanskog jezika kao višestoljetno, a ne kao proizvod 90-ih što mnogi neargumentovano indiciraju. Danas bosanski jezik govori oko tri miliona govornika, od čega je jedan milion govornika izvan države Bosne i Hercegovine.

“Sve vrijeme vladavine Osmanske imperije stanovnicima Bosanskoga pašaluka jezik je bio bosanski. Prvi i najstariji rukopisni rječnik pod naslovomm Bosansko-turski rječnik od Muhameda Hevaije Uskufije izlazi 1631. godine. U vrijeme Turske udžbenici (Bukvar 1866, Čitanka 1868), kao sve čitanke za vrijeme Austro-Ugarske, štampale su se bez imena autora.

Vladina komisije je pokrenula 1884. projekt izrade gramatike, te je Gramatika bosanskoga jezika objavljena je 1890. godine. Postoje tri mišljenje o početku standardizacije jezika u BiH: M. Minović smatra da standardnojezično razdoblje započinje 1878, a M. Šator pomiče granicu i standardnojezično razdoblje vezuje za 1866. i pojavu prvih listova i štamparija u vrijeme vladavine Osman Topal-paše, dok se počeci ujednačavanja mogu se pratiti od 1850. godine. Te godine počinje izlaziti Bosanski prijatelj koji je pokrenuo I. F. Jukić; osniva se Vilajetska štamparija 1866; Bosanski vjestnik počinje izlaziti 1866; Bosna, 1866 – službeno glasilo, a Sarajevski cvjetnik 1868. godine. Odmah po dolasku, Austro-ugarska uprava uočila je složenost jezičnoga pitanja u BiH. Benjamin Kallay bio je imenovan Austro-Ugarskim ministrom finansija i Upraviteljem Bosne i Hercegovine. Termin bosanski jezik i fonetski način pisanja bio je uobičajen do Kallayevoga dolaska u BiH. Međutim, njegova politika bosanstva nailazila je na otpore. Naravno, naziv za jezik BOSANSKI Kallay nije izmislio. On izjavljuje: “Naziv bosanski niti je izmišljen, a još manje importiran. To je naziv zemlje i kao takvog ga je Vlada usvojila.” Zemaljska vlada je izdala nekoliko uzastopnih naredaba u kojima se određuju različiti nazivi za nastavni jezik u školama: bosanski, zemaljski (hrvatski i srpski) jezik, bosanski zemaljski jezik, bosanski ili srpskohrvatski zemaljski jezik. Nakon smrti B. Kallaya (1903) novi protektor za Bosnu i Hercegovinu bio je Burian koji je donio naredbu, 4. 10. 1907. godine, bitnu za dalje jezične tokove u Bosni i Hercegovini, u kojoj, između ostaloga, piše: „Zemaljska vlada naređuje ovim, da se dojakošnje nazivanje jezika ovih zemalja kao bosanski jezik u ukupnom zvaničnom saobraćaju i u svim ispravama zemaljskih vlasti, ureda i zavoda, onda u bilo kakvom poslovanju zemaljskog erara, ima posve napustiti, te da u buduće za zemaljski jezik bez izuzetka ima vrijediti zvanični naziv ‘srpsko-hrvatski jezik’” (ABH ZMF, br. 168 539, 4. X 1907). Za one koji osporavaju bosanski jezik, evo odgovora, a postavit ću i pitanje: Ako bosanski jezik nije postojao, na osnovu čega je onda protektor Burian donio naredbu o ukidanju?! Nakon ove odluke bosanski jezik je, kao nominacija jezika u BiH, uglavnom sveden na upotrebu kod bošnjačkoga dijela stanovništva. Naziv Zemaljski jezik koristio se samo “tamo gdje je riječ općenito o jeziku,” kako navodi prof. Juzbašić. Od 1911. godine zvanično više nije u upotrebi naziv Bosanski jezik nego Srpskohrvatski/hrvatskosrpski jezik sve do 1992. godine. Sve vrijeme od „ukidanja“ službenoga naziva za jezik pa do njegovoga ponovnoga vraćanja u službenu upotrebu bosanski jezik je egzistirao u književnim djelima bosanskohercegovačkih pisaca i govorima, posebno starijega, bošnjačkoga stanovništva.

Bošnjački sabor iz septembra 1993. godine je donio odluku o vraćanju narodnog i historijskog imena – Bošnjak, te imena za jezik – bosanski jezik.”

Evo kako sam napravila domaću masku s kojom sam uklonila svaki miteser iz pora!

Djelotvorni flasteri protiv mitesera znaju biti dosta skupi, no sigurno će te razveseliti činjenica da ih jeftino možeš napraviti i kod kuće

NAŽALOST, rijetko čija koža potpuno je oslobođena mitesera.

Oni se najčešće nastanjuju na nosu, bradi i čelu, a nastaju zbog viška sebuma u proširenim porama pa se tako s njima uglavnom muče muškarci i žene koji imaju mješovitu i masnu kožu.

Pilinzi i losioni protiv mitesera pomažu da ih držimo po kontrolom, no svakako najučinkovitiji su flasteri koji ih izvlače iz pora.

Nažalost, djelotvorni flasteri protiv mitesera znaju biti dosta skupi, no sigurno će te razveseliti činjenica da ih jeftino možeš napraviti i kod kuće!

Ovu super foru pronašla sam na Pinterestu.

Što ti je potrebno?

Želatina

Mlijeko

Postupak:

Pomiješaj žlicu želatine s tri žlice mlijeka. Miješaj dok ne dobiješ pastu. Zagrij u mikrovalnoj na desetak sekundi i ponovno promiješaj.

Kad dobiješ glatku smjesu nanesi je na nos (ili drugi dio kože) i ostavi 15 minuta.

Nakon 15 minuta, smjesa se već sigurno stvrdnula pa je možeš ukloniti s nosa, zajedno s miteserima.

Greške pri sadnji voća

Pri sadnji voćaka važno je dobro zbiti humusni sloj,

a voćke ne treba pretjerano gnojiti

Тo što voćka ne daje plod, vjerovatno je razlog što je preduboko posađena. To se može dogoditi, bez obzira na poštovanje pravila o sadnji, ako se pri sadnji nije zbio humusni sloj. Tokom zime zemlja se slegne i voćka se nađe preduboko u zemlji.

Iako je stajski gnoj odličan za obogaćenje zemlje, on nikako ne smije doći u dodir s korijenom voćke jer će ga spržiti. Pri sadnji, stajski se gnoj stavlja na samo dno jame u kojoj se sadi voćka i na njega nabaci sloj zemlje. Voćke ne treba pretjerano gnojiti, jer tada plodovi postaju mekani, imaju po sebi smeđe mrlje i brzo trule.

U 9 državnih ministarstava najmanje 196 automobila Izuzrtno bogat vozni park državnih institucija

Devet ministarstava u Vijeću ministara BiH na raspolaganju ima najmanje 196 vozila. Za ovaj broj se ne može reći da je konačan, jer Ministarstvo vanjskih poslova nije decidno odgovorilo s koliko vozila raspolaže. U Ministarstvu sigurnosti kažu da imaju 34, Ministarstvu odbrane 22, Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice 18, u Ministarstvu civilnih poslova imaju 11 vozila, Ministarstvu prometa i komunikacija, također, 11, Ministarstvu pravde osam, Ministarstvu finansija i trezora šest, koliko je navelo da ima i Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.  Pad vrijednosti  Nedavno je Mirsad Đonlagić, poslanik Saveza za bolju budućnost BiH u Predstavničkom domu Parlamenta BiH, zatražio odgovor na pitanja koliko je automobila na raspolaganju Vijeću ministara, Parlamentarnoj skupštini i Predsjedništvu BiH, kolika im je nabavna cijena, koliko su stari te ko daje naloge za korištenje i pratnju tih automobila.  Parlamentarna skupština uputila je odgovor Đonlagiću da raspolaže sa 17 automobila, od kojih je 11 Passata, jedan Audi, jedan kombi T i četiri BMW-a. Ukupna vrijednost ovih automobila, prema podacima iz odgovora, premašuje 1,1 milion KM.  Iz Predsjedništva BiH ni na jedno postavljeno pitanje poslanik SBB-a nije dobio odgovor. Ministarstvo finansija dostavilo je podatke o vrijednosti četiri automobila koja je procijenjena na oko 150.000 KM, među kojima su jedan Audi A6, procijenjen na oko 70.000 KM, te Passat vrijedan oko 40.000 KM, dok za dva automobila marke Škoda nije navedena vrijednost.  Većina ministarstava navela je samo godine starosti, bez vrijednosti automobila, dok su neka ministarstva, poput onog civilnih poslova, navela da je njihov vozni park pri kupovini vrijedio oko 480.000 KM, dok mu je današnja cijena spala na oko 150.000 KM.  Sličan pad vrijednosti automobila u kojima se voze navode i u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice. Tako je za Audi A6 TDI Quattro, u kojem se vozi ministrica Semiha Borovac, navedeno da je kupljen 2012. te da mu je tada vrijednost bila 105.000 KM, a danas se procjenjuje na 39.375 KM.  Pred kafanama  Nejasno je zašto je ovaj automobil toliko izgubio na vrijednosti, dok u istom ministarstvu za Škodu kupljenu 2013. za 33.609 KM danas tvrde da vrijedi 26.887 KM. Zanimljivo je da su iz svih ministarstava te Parlamentarne skupštine naveli da se pridržavaju pravilnika o upotrebi službenih vozila te da, izuzev u hitnim slučajevima, svakom korištenju automobila moraju prethoditi neophodna dokumentacija i „rigorozna“ pravila. No, ostaje nejasno, na što je ukazao i poslanik Đonlagić, a zajedno s njim i poslanik SDP-a Saša Magazinović, kako je onda moguće da se tokom dana i noći pred brojnim kafanama i restoranima u okolini Sarajeva može vidjeti veliki broj službenih automobila. Stoga je Đonlagić već i izrazio nezadovoljstvo dobivenim odgovorima. 

Đonlagić: Nezadovoljan odgovorima 

Nažalost, broj automobila u navedenim institucijama je tek djelić ogromnog voznog parka koji imaju razne državne institucije na svim nivoima vlasti. Revizori su ranije utvrdili da samo one na državnom nivou imaju više od 3.000 vozila, koja godišnje „gutaju“ milione maraka popratnih troškova. 

Koliko vozila ima MVP

Najzanimljiviji odgovor o broju službenih automobila stigao je iz Ministarstva vanjskih poslova, gdje kažu da je „Pravilnikom predviđeno da MVP može raspolagati sa osam vozila“. No, nisu naveli koliko uistinu broji njihov vozni park. Istakli su da se u sjedištu MVP-a nalaze službena vozila nabavne vrijednosti oko 919.000 KM, a sadašnje oko 295.000 KM, ali nisu odgovorili o kojem broju automobila je riječ. 

Naveli su i da diplomatsko-konzularna predstavništva imaju 80 vozila čija je nabavna cijena bila viša od 3,2 miliona KM, a današnja je, kako su naveli, 529.767 KM. Inače, prije dvije godine državni revizori u reviziji učinka o korištenju službenih automobila naveli su da MVP ima čak 151 vozilo! No, uprkos ovim vrtoglavim ciframa, MVP je nedavno odlučio kupiti pet novih vozila za potrebe ambasada BiH u svijetu. 

• Ministarstvo sigurnosti - 34
• Ministarstvo odbrane - 22 
• Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice - 18 
• Ministarstvo civilnih poslova - 11
• Ministarstvo prometa i komunikacija - 11 
• Ministarstvo pravde - 8 
• Ministarstvo finansija i trezora - 6 
• Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa - 6 
• MVP - 80 automobila u DKP te u sjedištu vozila u vrijednosti od 295.000 KM

Može li BiH dobiti vlast koja će zasukati rukave

Bajramski susret Bakira Izetbegovića, lidera najveće vladajuće stranke, i Fahrudina Radončića, lidera najsnažnije opozicione stranke u Bosni i Hercegovini, već sada je jasno, otvorio je novu stranicu na političkoj sceni. 

Iako tek predstoje formalni razgovori i konačni dogovor, nesumnjiva je činjenica da eventualna saradnja i zajedničko djelovanje na bazi reformskog programa ove dvije stranke - skoro plebiscitarno se smatra u ponajviše bošnjačkoj javnosti - donosi niz novih opcija te stubokom mijenja sumornu političku, ali i ekonomsku perspektivu. 

Kako je najavljeno, razgovori Radončića i Izetbegovića uvod su u eventualnu koaliciju dvije stranke, što bi, apsolutno je jasno, uspostavilo novu parlamentarnu većinu na svim nivoima, a koja ne bi patila od nedostatka kapaciteta i legitimiteta. 

To znači da bi ono što se dogovori i obeća, moglo konačno biti i provedeno, a četiri su ključna fakta koja unose nadu i potvrđuju da je takvo čudo moguće.   

Fakt broj jedan

Ova dvojica bošnjačkih lidera, naime, objedinjuju najmanje 60 posto svih glasova u Federaciji BiH i imaju apsolutnu većinu u bošnjačkom političkom korpusu. 

Njihovo zajedničko djelovanje u potpunosti bi stabiliziralo Bošnjake kao konstitutivni i ključni narod za budućnost zemlje i vratilo ih i na regionalnu scenu kao faktor. Bošnjaci bi tako prestali biti predmet potkusurivanja i trgovine te bi sami odlučivali o svojoj sudbini. 

Fakt broj dva

No, još više, uspostava stabilne parlamentarne većine, a u momentu kada je BiH već usvojila Reformsku agendu, uz puni konsenzus svih, bila bi ključni korak na funkcionalnijoj vlasti. Uz puno povjerenje koalicionih partnera, to bi značilo da se dogovorene reforme implementiraju efikasno i u interesu građana. Bez sumnje, takav tempo ne bi ostao neprimijećen u Briselu, a BiH bi se konačno mogla vratiti na pravu putanju ka članstvu u Evropskoj uniji i NATO-u. 

Klima za integraciju je povoljna, a Evropa je spremna, prema prvim signalima, podržati i finansijski vlast koja ima kapacitet, a ne samo pusta obećanja. 

Sa Savezom za bolju budućnost, koji je dokazao svoju predanost evropskim reformama i državotvornu odgovornost, vlast BiH dobila bi potrebni kvalitet i svježinu, a građani koji su na izborima tražili promjene konačno bi došli na svoje. Jer, nikada nakon Dejtona BiH nije imala koaliciju koja bi imala ovakav kredibilitet, podršku i sposobnost da uhvati evropski korak. Ranijim koalicijama, poput saveza SDA sa SBiH ili SDA sa SDP-om, , između ostalog je nedostajalo ili kapaciteta ili prave programske baze, ili su koalicije bile samo matematički zbir ruku u parlamentima koji je mogao samo poredati kadrove i krčmiti ono što je zatečeno. 

Fakt broj tri

Način i okolnosti pod kojima SDA i SBB ulaze u razgovore o saradnji u formiranju većine potpuno su drukčiji od svih ranijih. To dolazi kao proizvod želje da se spriječi daljnja dezintegracija i ekonomski nazadak države koja je skoro dotakla dno te spremnosti da se Bošnjacima kao narodu vrati položaj kakav i po Ustavu i po svim zakonima trebaju imati. 

Činjenica da se sve odvija godinu od izbora, između ostalog, potvrđuje da se ne radi o utrci za popunjavanje fotelja već o svojevrsnom konsenzusu da se nesumnjive razlike ostave po strani i prepuste institucijama u ruke, a da se zasuču rukavi i građani i država vade iz blata! 

Fakt broj četiri

Sklapanja tzv. velikih koalicija, a zarad stabilizacije i efikasnije vlasti pred izazovom radikalizama i ekstremizama, isproban je politički recept. Primjerice, nakon posljednjih izbora u Njemačkoj su vlast formirali CDU Angele Merkel i SPD Frank-Valtera Štajnmajera (Frank-Walter Steinmeier), stranke koje su bile "ljuti rivali", ali su zajedničkim djelovanjem unijeli mir u njemačku politiku i, kako mnogi smatraju, spasili ideju Evropske unije. S druge strane, manjinske koalicije s vikend-strankama prečesto su, prema bh. iskustvu, vodile po korupciji i političkoj trgovini.
    

Hoće li DF biti odgovoran prema građanima

Ako razgovori Izetbegovića i Radončića urode plodom i nova koalicija bude formirana, na testu će biti principijelnost još vladajuće Demokratske fronte i njenog lidera Željka Komšića. 

Nova je politička stranka odmah nakon izbora ušla u vlast, a iz nje još brže, samo djelimično, izašla te ostala u svojevrsnoj sivoj zoni. 

No, zbog ustavne strukture, prekompozicija vlasti u FBiH, ako do nje dođe, zahtijevat će odgovorno ponašanje DF-a, koji je već zadržao dio pozicija. Prema prvim signalima, ta stranka ne namjerava biti prepreka procesu stabilizacije, bili oni dio njega ili ne. 

Za tri mjeseca planiraju prodati državni kapital od 190 miliona KM.. Kako Vlada FBiH do kraja godine kupuje socijalni mir

Prema usvojenom Akcionom planu za provođenje Reformske agende, Federalna vlada namjerava u roku od samo tri mjeseca, od oktobra do decembra, privatizirati minimalno pet preduzeća s manjinskim državnim kapitalom. Niska cijena Kako saznajemo, to su "Bosnalijek", "Energopetrol", "Aluminij", Fabrika duhana Sarajevo i "Sarajevo-osiguranje". Ukupan državni kapital u ovih pet preduzeća procjenjuje se na 190 miliona KM. No, prema izjavama sagovornika "Avaza", uključenih u ove procese, malo je vjerovatno da Vlada može u ovako kratkom roku prodati državni kapital u tim preduzećima za optimalnu cijenu. Štaviše, tvrde naši izvori, ako se vlast upusti u ovaj posao bez temeljite pripreme, država će biti višestruko oštećena.  - Prvo treba napraviti sastanke u upravama, sindikatima, nadzornim odborima, a da se onda nakon toga uradi procjena tržišne vrijednosti državnog udjela. Ako bi se išlo na berzu, to bi značilo da bi državni dio, naprimjer u FDS-u, mogao biti teorijski prodat za 20 miliona KM. To je, prema berzanskim pravilima, po vrlo niskoj cijeni - tvrdi naš sagovornik. Kapital FDS-a, prema knjigovodstvenoj vrijednosti, iznosi 51,3 miliona KM, što znači da on trenutno može biti prodat za, praktično, pola cijene. - U ovaj posao ne bi se trebalo ulaziti bez angažiranja ugledne revizorske kuće koja će prvo procijeniti tržišnu vrijednost kompanija, kazati da je to toliko novca i da ispod toga ne može ići - rekao nam je naš izvor.

Akcioni plan: Privatizacija preduzeća s manjinskim državnim kapitalom

Saniranje fonda

On je istakao da od navedenih pet, praktično, samo tri preduzeća mogu biti prodata, i to putem berze, a to su FDS, "Sarajevo-osiguranje" i "Bosnalijek". Kada je riječ o "Aluminiju", zbog kompliciranih odnosa unutar preduzeća, te "Energopetrolu", gdje je gubitak iznad cijene kapitala, to, kako navodi, neće ići.

Vlada FBiH, kako je navela u Akcionom planu, od prodaje državnog kapitala u javnim preduzećima planira sanirati Zavod PIO/MIO te tako kupiti socijalni mir i spriječiti eventualne proteste penzionera.

Knjigovodstvene vrijednosti preduzeća

• Bosnalijek - 19,25 posto kapitala od 15 miliona KM
• Energopetrol - 22,1 posto kapitala od 15,1 milion KM
• FDS - 39,9 posto kapitala od 51,1 milion KM
• Aluminij - 44 posto kapitala od 83,6 miliona KM
• Sarajevo-osiguranje - 45,5 posto kapitala od 26,3 miliona KM

Zaboravite na farmaceutske lijekove, jer 2 jeftina i prirodna sastojka rješavaju vas najgorih bolova u sinusima i glavobolje!

S prvim jakim vjetrom i hladnim danima vraćaju se muke svima onima koji pate od čestih upala sinusa. Glavobolje su obvezni pratilac sinusitisa, kod kojeg često ne pomažu ni najjači lijekovi. Zbog toga je pametnije okrenuti se prirodnim metodama za ublažavanje bolova, nego se kljukati kemijskim proizvodima. Dobar saveznik u ovoj borbi je – ljuti i jaki hren.

Stara grčka poslovica kaže:„Rotkvica vrijedi težinu olova, repa težinu srebra, a hren težinu zlata“.

Priprema smjese:
Preporuka je da svježi hren naribate i prelijete vinskim octom, a potom stavite u bocu od pola litre i zatvorite.

Smjesu držite deset dana na sobnoj temperaturi uz povremeno mućkanje.

Kada istekne ovaj rok, nekoliko puta tijekom dana preko otvorenog grlića boce udišite smjesu po pet minuta.

Istom tekućinom natopite tkaninu i držite je tijekom noći na čelu ili potiljku.

Terapija traje pet dana, što je dovoljno da vas ljut i jak miris hrena u octu riješi sinusitisa i neugodnih glavobolja.

Jedno od rješenja je i da naribate 50 grama hrena, ubacite ga u pet decilitra vode i stavite da provrije. Nakon toga, stavite glavu iznad lonca, prekrijte je ručnikom i udišite paru.

URADITE OVO I IZLIJEČIT ĆETE SE : Bolesti štitnjače potiču od ogorčenja i zaleđenih emocija!

Slijedi recept dr Igora Knjazkina, čuvenog liječnika iz Sankt Peterburga, u emisiji o zdravlju na Prvom programu ruske televizije. Treba ga koristiti kod smanjene funkcije štitnjače (hipotireoza).
ŠTITNA
Navečer, prije odlaska u krevet uzmite glavicu crnog luka i prerežite je na dvije polovice, tako da sok curi iz njih. Laganim, kružnim pokretima, izmasirajte vrat na području štitnjače ovim polovicama crnog luka – prvo jedan režanj za jedan režanj pa onda drugi. Zatim, bez ispiranja vrata, lezite u krevet, da ovaj sok djeluje preko noći. Ovo je je dnostavan način, kojim se potpuno prirodno potiču funkcije štitnjače.
Savjet dr. Torsunova – Pjevajte!
Doktor Oleg Torsunov savjetuje svima, koji imaju problem sa štitnjačom, a posebno pacijentima sa smanjenom funkcijom štitne žlijezde, da pomognu svom oboljelom organu tako što će – pjevati (grlena čakra!) On kaže da su štitna žlijezda i uopće, cijeli endokrini sustav, tijesno povezani s ljudskim emocijama, posebno s emocijom ljubavi. Štitnjača boluje kod osoba koje snažno proživljavaju sve što im se događa, koje na loše postupke drugih odgovaraju sa osjećajem duboke povrijeđenosti i ogorčenja.

Negativne emocije ostaju kao zaleđene u organizmu, sakupljaju se u štitnjači i ona počinje bolovati. Emocije moraju biti pokretne.
Oslobodite se nagomilanih negativnih emocija – pjevanjem. Zvuk ih vrlo lako iznosi iz organizma. Doktor Torsunov kaže:”Pjevajte. Pjevanje će učiniti da popuste emocionalne stege u štitnoj žlijezdi. Čvorići u štitnjači nestat će sami od sebe. Pjevajte vesele pjesme, bez obzira kakve probleme imate i kako ste raspoloženi.

Vijeće Evrope: Srbija mora platiti građanima BiH 200 miliona eura

Odbor ministara Vijeća Evrope pozvao je Srbiju da primijeni presudu Međunarodnog suda pravde iz Strasbourga i što prije usvoji zakon koji će omogućiti isplatu stare devizne štednje.

Srbija, naime, duguje vlasnicima starih štednih uloga oko 310 miliona eura, a oko 40.000 štediša iz BiH očekuje oko 200 miliona eura.

Srbijanske vlasti se podsjećaju da je sud u julu prošle godine u predmetu "Aličić i ostali" naložio Srbiji i Sloveniji da zakonom reguliraju isplatu starih štednih uloga bivše Ljubljanske i Invest banke i dao im godinu dana da taj zakon usvoje.

Srbija to nije učinila u zadatom roku, tako da je Odbor ministara zatražio da što prije usvoji nacrt spomenutog zakona, u sladu s akcijskim planom koji je vlada već donijela i dostavila Vijeću Evrope.

Naći sistemsko rješenje

Veliko vijeće Suda održalo je 10. jula ročište o predmetu "Ališić i drugi" protiv BiH, Srbije, Slovenije i Makedonije, u kojem je prvostepenskom presudom naložio da se dvjema štedišama Ljubljanske banke iz BiH mora isplatiti neimovinska šteta od po 4.000 eura.

Tužbu su pokrenula tri državljana BiH, Emina Ališić, Aziz Sadžak i Sakib Šahdanović, jer nisu mogli doći do svojih deviznih depozita u nekadašnjoj Ljubljanskoj banci u Sarajevu i u podružnici Invest banke u Tuzli.

Vijeće je donijelo u svojoj odluci navelo da Slovenija i Srbija moraju u roku godinu dana pronaći sistemsko rješenje za isplatu štednje. Takvom odlukom potvrdio je presudu iz 2012. po tužbi troje deviznih štediša tih banaka. Odluka Velikog vijeća Evropskog suda za ljudska prava je konačna. Evropski sud jasno je istaknuo da su i Slovenija i Srbija odgovorne za nevraćanje novca Ljubljanske banke i Invest banke.

Agonija se ipak nastavlja

To je trebalo značiti da je završena dvadesetogodišnja agonija štediša tih banaka. No, ona bi mogla trajati još deceniju, budući da odluka suda ne kaže da se štednja mora isplatiti odmah, već da dvije zemlje moraju napraviti plan kako to isplatiti i u kojem roku.I dok bi Srbija trebala isplatiti oko 310 miliona eura, oko 420.000 štediša iz BiH i Hrvatske od Ljubljanske banke očekuju oko 185 miliona eura, odnosno oko tri milijarde eura s kamatama.

Vlada Slovenije nedavno je prihvatila prijedlog zakona za implementaciju presude Suda u Strasbourgu, a na Srbiju se još uvijek čeka.

OVO ĆE OBIĆI CIJELI SVIJET: Australac nije mogao izdržati… Otišao u Srebrenicu i napravio ovo…

Stradanje nevinih ljudi tokom rata u Bosni i Hercegovini predstavlja nezaobilaznu temu novinara širom svijeta koji i dan danas pričaju priču o najvećem genocidu na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata.

Tokom proteklih pet godina Rusty Woodger je iskazao veliki interes za Balkan, a posebno za Bosnu i Hercegovinu. Kada je našu državu prvi put posjetio 2011. godine odmah se zaljubio u njene ljepote, a sudbina je htjela da tu upozna i svoju suprugu.

"Živio sam u Zenici godinu dana, a grad sam ponovo posjetio prošlog Božića i tu sam ostao sve do 22. marta ove godine. Trenutno sam u Melburnu gdje sam završio žurnalistiku i tražim posao i način kako da doprinesem novinarstvu", rekao je Woodger za Klix.ba.

S obzirom na to da nije izabrao usmjerenje u svom novinarskom radu, Woodger kaže da se osjeća inspirisanim da pravi priče o događajima koji ne dobivaju pažnju koju zaslužuju, a sve nakon načinjenog malog dokumentarca o genocidu u Srebrenici pod nazivom "Srebrenica: 20 Years On".

"Prije nego što sam prvi put došao u BiH znao sam za strašne stvari koje su se desile tokom rata, ali znao sam vrlo malo o tome kako i zašto se sve desilo. Držao sam se stava da o Bosni postoji puno više stvari od samog rata pa sam odlučio da ne gledam dokumentarce o događajima tokom '90-ih. Ali kada sam posjetio BiH posljednjeg puta dao sam se u istraživanje o najbitnijim događajima tog razdoblja. Supruzi sam prije našeg dolaska u BiH rekao da želim ići u Srebrenicu i da me ništa neće spriječiti. Tako je od moje lične ambicije da odem na to područje nastala ideja o projektu kako bih o Srebrenici informisao ljude koji o tome ne znaju ništa", objasnio je Woodger.

Informacije izložene u videu crpio je iz baze podataka Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju i Centra za istraživanje i dokumentiranje ratnih zločina.

"O Srebrenici kruži mnogo netačnih priča pa sam morao biti vrlo oprezan u tome koje izvore koristim kako bih uobličio video", zaključio je Woodger.

Prvi put nakon rata: Bošnjaci i Srbi Srebrenice traže smjene zvaničnika, stotine građana na ulici

Kao što je i najavljeno, danas se u Srebrenici održavaju protesti u znak podrške donedavnom direktoru Doma zdravlja.

Građani danas zahtijevaju da se održi Skupština općine Srebrenica i da se povuče odluka o smjeni direktora Doma zdravlja Nenada Miloševića, da Sud BiH i sudovi Republike Srpske ubrzaju procese krivičnih prijava sa područja Općine te da se smijeni potpredsjednik Skupštine Općine Hamdija Fejzić, inače predsjednik OO SDA.

Na ulici je nekoliko stotina građana koji uprkos kiši zahtijevaju reakciju općinskih vlasti. Građani Srebrenice, Bošnjaci i Srbi, prvi put nakon rata zajedno protestuju i traže smjene

Podsjećamo, na sjednici Skupštine Općine održanoj 23. septembra smijenjen je direktor Nenad Milošević, a na njegovo mjesto postavljen je rendgen tehničar Aleksandar Jovanović.

Ovom potezu, koji je omogućen potvrdnim glasanjem odbornika SDA, SBiH i SDP-a BiH, usprotivio se načelnik Općine Srebrenica Ćamil Duraković koji je potom podnio ostavku na svoju dužnost.

"Ja sam pokušao biti na poziciji funkcionalnosti Doma zdravlja koji je neophodan za lokalnu zajednicu, ali su preovladale sujete i lični interesi da se neko smijeni samo zato što su politički odnosi narušeni. SDA se naklonila SNSD-u i to su za mene ozbiljni problemi", rekao je tada Duraković.

KAKO BI BEZ NJIH, Zemlja koja živi od sadake: Dijaspora u BiH šalje više od dvije milijarde maraka

Građane u BiH jedino ne zaboravljaju prijatelji i rodbina iz dijaspore. Na njihove račune već desetljećima godišnje stiže u prosjeku i više od dvije milijarde maraka.

Ne zaboravljaju porodicu

Prema podacima Centralne banke, u BiH od 1998. do prošle godine poslali su skoro 33 milijarde KM. Najveća doznaka u ovih 17 godina bila je 2007. kada je na račune građana uplaćeno 2,770 milijardi KM, a najmanje novca od dijaspore stiglo je 2002., i to 1,966 milijardi. U većini ovih godina doznake su prelazile cifru od dvije milijarde KM, osim u tri godine, 2002., 2003., i 2010. Ni ove godine dijaspora nije zaboravila svoje najbliže. Samo za prva tri mjeseca ove godine pristiglo je 493,6 milijuna KM, što je za 17,6 milijuna više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Priljevi ostvareni po osnovi ostalih transfera u prvom kvartalu iznosili su 314,3 milijuna KM, od čega je po osnovi mirovina zarađenih izvan BiH pristiglo 301,2 milijuna KM. Vrijednost doznaka stabilna je duže vrijeme, a priljevi iz inozemstva po ovoj osnovi imaju blagi trend rasta nakon velike ekonomske krize koja je potresla Europu 2008. Prema podacima Centralne banke BiH, vrijednost doznaka u prva tri mjeseca 2014. iznosila je 476 milijuna KM, u 2013. 478 milijuna, dok je u 2012. godini po ovoj osnovi u BiH pristigao 451 milijun KM. Ako su "naši stranci" dobro situirani i imaju stabilne prihode i zaposlenja, onda su u stanju svojoj rodbini poslati više novca. Broj osoba koje zaposlenje traže u inozemstvu iz godine u godinu raste - kažu iz Centralne banke.

Velika dijaspora

BiH ima veliku dijasporu, tamo živi svaki treći bh. građanin. Najveći broj proteklih je godina migrirao u Njemačku, Austriju i skandinavske zemlje. Procjene Svjetskog saveza dijaspore BiH govore da u svijetu živi oko 1,3 milijuna građana BiH, dok podaci drugih institucija govore da izvan BiH živi 1,5 do dva milijuna osoba. Ako se ima u vidu da u BiH trenutačno živi oko četiri milijuna stanovnika, dođemo do podatka da svaki treći bh. građanin živi u dijaspori. Prema tvrdnjama ekonomista, doznake koje na račune građana stižu iz inozemstva od rodbine ili prijatelja iznimno su bitne za cjelokupni ekonomski sustav BiH, piše portal Vecernji.ba. Kako ističu, vrlo je bitno da su doznake stabilne jer se onda ljudi mogu oslanjati na njih. Da ih nema, bh. građani ne bi imali načina podnijeti ovoliki trgovinski deficit, a cijeli ovaj sustav je održiv zbog toga.

EU će i dalje pomagati BiH u slučajevima prirodnih katastrofa

Bosni i Hercegovini će biti dostupna daljnja finansijska pomoć Evropske unije (EU) za potrebe jačanja otpornosti na buduće prirodne katastrofe, istaknuo je danas ambasador Lars-Gunnar Wigemark na međunarodnoj konferenciji čiji je cilj ocjena napretka ostvarenog nakon prošlogodišnje donatorske konferencije, saopćeno je iz Delegacije EU u BiH.

Na konferenciji koja je okupila predstavnike Bosne i Hercegovine, Srbije, Evropske unije i međunarodnih organizacija, uključujući Razvojni program Ujedinjenih naroda (UNDP) i Svjetsku banku, ambasador Wigemark je rekao da će se nakon osiguranih 42 miliona eura za BiH i 30 miliona eura za Srbiju osigurati dodatnih 41 milion eura (BiH) i 62 miliona eura (Srbija) u okviru daljnje podrške oporavku od poplava i upravljanju rizicima od poplava.

Ambasador je naglasio da je zajednički cilj za ubuduće izbjeći da slične ili druge katastrofe izazovu takav stepen uništenja po stanovništvo, okoliš, kulturnu baštinu, kao i zajednicu i privredne djelatnosti.

„Svi se jako dobro sjećamo poplava i njihovih razornih posljedica na porodice, domove, privredne djelatnosti, škole i javne usluge. Nažalost, ovakve vrste prirodnih katastrofa će postati i učestalije, još razornije i nasilnije, i to posebno usljed klimatskih promjena. Iz tog razloga smatram da se ova konferencija ne bi trebala usmjeriti samo na praćenje i analizu napretka ostvarenog u kontekstu sredstava koja su donatori obećali u julu prošle godine, već također trebamo razmotriti na koji način primijeniti preventivne mjere kako bi se spriječilo da buduće katastrofe imaju ovako razorne posljedice. Naravno da ne možemo spriječiti pojavu katastrofa, ali možemo unaprijediti naš odgovor na njih”, riječi su ambasadora Wigemarka.

Na donatorskoj konferenciji u Briselu prošlog jula, pod motom „Obnovimo zajedno“, u organizaciji Francuske i Slovenije, Evropska unija je obećala ukupno oko 200 miliona eura za Srbiju i Bosnu i Hercegovinu.

U Bosni i Hercegovini dosad se gotovo 9.000 već vratilo u svoje domove, a do kraja godine očekuje se povratak još 2.000 porodica.

Završena je sanacija i opremanje 104 škole i vrtića za 46.000 djece, učenika i nastavnika.

“Važno je istaći da smo osigurali podršku za 56 malih i srednjih preduzeća ovdje u BiH, čime smo dali doprinos zadržavanju i generiranju preko 2.000 radnih mjesta. Sve u svemu, osigurali smo rezultate za preko pola miliona građana u Bosni i Hercegovini.

U interesu je svake zemlje da usvoji i provodi stabilne politike prevencije poplava, da zajednički djeluje protiv klimatskih promjena, da i dalje radi na zaštiti naših rječnih tokova, uključujući i prvu liniju odbrane od poplava i jačanje kapaciteta za odgovor na krizne situacije”, naglasio je ambasador Wigemark.

Akcioni plan za zaštitu od poplava i upravljanje rijekama u BiH za period od 2014. do 2017. godine usvojen je u januaru ove godine i jedan je od uspješnih primjera u ovoj oblasti pa je Wigemark tokom konferencije čestitao BiH zbog usvajanja tog plana.

“Sada je potrebno da ubrzano pređemo na provedbu te dodatna ulaganja u kapacitete i stručnost, čime projekte zaštite od poplava dovodimo do njihove pune zrelosti“, naglasio je on.