Bajramski susret Bakira Izetbegovića, lidera najveće vladajuće stranke, i Fahrudina Radončića, lidera najsnažnije opozicione stranke u Bosni i Hercegovini, već sada je jasno, otvorio je novu stranicu na političkoj sceni.
Iako tek predstoje formalni razgovori i konačni dogovor, nesumnjiva je činjenica da eventualna saradnja i zajedničko djelovanje na bazi reformskog programa ove dvije stranke - skoro plebiscitarno se smatra u ponajviše bošnjačkoj javnosti - donosi niz novih opcija te stubokom mijenja sumornu političku, ali i ekonomsku perspektivu.
Kako je najavljeno, razgovori Radončića i Izetbegovića uvod su u eventualnu koaliciju dvije stranke, što bi, apsolutno je jasno, uspostavilo novu parlamentarnu većinu na svim nivoima, a koja ne bi patila od nedostatka kapaciteta i legitimiteta.
To znači da bi ono što se dogovori i obeća, moglo konačno biti i provedeno, a četiri su ključna fakta koja unose nadu i potvrđuju da je takvo čudo moguće.
Fakt broj jedan
Ova dvojica bošnjačkih lidera, naime, objedinjuju najmanje 60 posto svih glasova u Federaciji BiH i imaju apsolutnu većinu u bošnjačkom političkom korpusu.
Njihovo zajedničko djelovanje u potpunosti bi stabiliziralo Bošnjake kao konstitutivni i ključni narod za budućnost zemlje i vratilo ih i na regionalnu scenu kao faktor. Bošnjaci bi tako prestali biti predmet potkusurivanja i trgovine te bi sami odlučivali o svojoj sudbini.
Fakt broj dva
No, još više, uspostava stabilne parlamentarne većine, a u momentu kada je BiH već usvojila Reformsku agendu, uz puni konsenzus svih, bila bi ključni korak na funkcionalnijoj vlasti. Uz puno povjerenje koalicionih partnera, to bi značilo da se dogovorene reforme implementiraju efikasno i u interesu građana. Bez sumnje, takav tempo ne bi ostao neprimijećen u Briselu, a BiH bi se konačno mogla vratiti na pravu putanju ka članstvu u Evropskoj uniji i NATO-u.
Klima za integraciju je povoljna, a Evropa je spremna, prema prvim signalima, podržati i finansijski vlast koja ima kapacitet, a ne samo pusta obećanja.
Sa Savezom za bolju budućnost, koji je dokazao svoju predanost evropskim reformama i državotvornu odgovornost, vlast BiH dobila bi potrebni kvalitet i svježinu, a građani koji su na izborima tražili promjene konačno bi došli na svoje. Jer, nikada nakon Dejtona BiH nije imala koaliciju koja bi imala ovakav kredibilitet, podršku i sposobnost da uhvati evropski korak. Ranijim koalicijama, poput saveza SDA sa SBiH ili SDA sa SDP-om, , između ostalog je nedostajalo ili kapaciteta ili prave programske baze, ili su koalicije bile samo matematički zbir ruku u parlamentima koji je mogao samo poredati kadrove i krčmiti ono što je zatečeno.
Fakt broj tri
Način i okolnosti pod kojima SDA i SBB ulaze u razgovore o saradnji u formiranju većine potpuno su drukčiji od svih ranijih. To dolazi kao proizvod želje da se spriječi daljnja dezintegracija i ekonomski nazadak države koja je skoro dotakla dno te spremnosti da se Bošnjacima kao narodu vrati položaj kakav i po Ustavu i po svim zakonima trebaju imati.
Činjenica da se sve odvija godinu od izbora, između ostalog, potvrđuje da se ne radi o utrci za popunjavanje fotelja već o svojevrsnom konsenzusu da se nesumnjive razlike ostave po strani i prepuste institucijama u ruke, a da se zasuču rukavi i građani i država vade iz blata!
Fakt broj četiri
Sklapanja tzv. velikih koalicija, a zarad stabilizacije i efikasnije vlasti pred izazovom radikalizama i ekstremizama, isproban je politički recept. Primjerice, nakon posljednjih izbora u Njemačkoj su vlast formirali CDU Angele Merkel i SPD Frank-Valtera Štajnmajera (Frank-Walter Steinmeier), stranke koje su bile "ljuti rivali", ali su zajedničkim djelovanjem unijeli mir u njemačku politiku i, kako mnogi smatraju, spasili ideju Evropske unije. S druge strane, manjinske koalicije s vikend-strankama prečesto su, prema bh. iskustvu, vodile po korupciji i političkoj trgovini.
Hoće li DF biti odgovoran prema građanima
Ako razgovori Izetbegovića i Radončića urode plodom i nova koalicija bude formirana, na testu će biti principijelnost još vladajuće Demokratske fronte i njenog lidera Željka Komšića.
Nova je politička stranka odmah nakon izbora ušla u vlast, a iz nje još brže, samo djelimično, izašla te ostala u svojevrsnoj sivoj zoni.
No, zbog ustavne strukture, prekompozicija vlasti u FBiH, ako do nje dođe, zahtijevat će odgovorno ponašanje DF-a, koji je već zadržao dio pozicija. Prema prvim signalima, ta stranka ne namjerava biti prepreka procesu stabilizacije, bili oni dio njega ili ne.
Nema komentara:
Objavi komentar