Slobodnoj Bosni službeno je potvrđena informacija da je dio izvoznika zloupotrijebio povlastice Turske vlade na taj način što su meso uvozili iz susjednih država pa ga plasirali u Tursku kao bh. proizvod.
Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA), provela je opsežnu istragu o falsifikovanju dokumentacije za izvoz goveđeg mesa u Tursku, službeno je potvrđeno iz SIPA-e portalu Slobodna Bosna.
"U vezi sa Vašim današnjim upitom, obavještavamo Vas da je Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) u prethodnom periodu, poduzimajući mjere i radnje iz svoje nadležnosti, postupala po predmetima koji se dovode u vezu sa izvozom mesa u R. Tursku. U okviru tih aktivnosti prikupljena je određena dokumentacija iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH, Ureda za veterinarstvo BiH, Agencije za označavanje životinja BiH i dr. Nakon analize prikupljene dokumentacije i izvršenih provjera, SIPA je Tužilaštvu BiH na dalje postupanje dostavila odgovarajući izvještaj o poduzetim mjerama i radnjama", navodi se u odgovoru SIPE na naš upit o istrazi vezanoj za falsifikovanje dokumentacije.
Kako smo ranije pisali, dio bh. izvoznika mesa u Tursku zloupotrijebio je bescarinski izvoz mesa, na taj način što su određene količine mesa uvozili iz susjednih država a potom izvozili u Tursku kao domaći, bh. proizvod.
Prema informacijama Slobodne Bosne, SIPA je utvrdila da su pojedini mesoprerađivači uz pomoć veterinara falsifikovali dokumentaciju (ušne markice i pasoše životinja) i na temelju falsifikovanih dokumenata dobivali potrebno odobrenje od Spoljnotrgovinske komore BiH za izvoz mesa u Tursku.
Prvi nagovještaji moguće zloupotrebe bescarinskog izvoza pojavili su se još sredinom protekle godine kada je primijećen snažan rast izvoza mesa u Tursku, ali u isto vrijeme i snažan rast uvoza mesa u BiH. Pri tome su izvoznici naglo oborili cijene otkupa mesa u BiH, sa prvobitnih 4,5 KM na 3,5 KM za kilogram, mada su izvozne cijene u Turskoj ostale nepromijenjene - 10 KM za kilogram.
Kako smo doznali, SIPA je u najmanje deset slučajeva utvrdila nepravilnosti kod izvoza mesa u Tursku, što čini približno 5 posto ukupnog izvoza mesa u ovu državu. Nije dakle riječ o masovnoj pojavi, no i ovi pojedinačni slučajevi mogu kompromitirati, pa i ugroziti cijeli posao s bescarinskim izvozom mesa u Tursku.
Nakon katastrofalnih poplava u BiH 2014. godine Turska je dozvolila bescarinski uvoz 15.000 tona mesa godišnje iz BiH, a taj aranžman produžen je i u 2015. godini, uz jasnu perspektivu da bi se kvota bescarinskog izvoza mogla povećati na 30.000 tona, kada bh. proizvođači za to budu spremni.
Prema zvaničnim podacima Uprave za indirektno oporezivanje, izvoz mesa u Tursku prošle, 2015. godine u odnosu na prethodnu povećan je za više od 15 puta i to sa 5,6 na 86,5 miliona KM. Međutim, podaci UIO govore i o povećanom uvozu mesa u BiH i to prije svega goveđeg, pa tako, recimo, u 2014. godini u BiH je uvezeno ukupno goveđe meso vrijedno 130,6 mil KM, a godinu kasnije, odnosno u 2015. godini, 162,7 mil KM.
Vidljivo je dakle da je dio uvezenog mesa završio na tržištu Turske.
Jedini način da se aranžman s Turskom nastavi jest taj da se hitno otkriju i primjereno kazne nesavjesni izvoznici i njihovi saučesnici. U protivnom, "posao stoljeća", kako se nazivao bescarinski izvoz mesa u Tursku, mogao bi skončati kao korupcijska afera s vrlo štetnim posljedicama ne samo za bh. farmere nego i za ugled bh institucija u svijetu.
Nema komentara:
Objavi komentar