Parlamentarna skupština BiH je i tijekom 2014. godine pokazala iznimnu rastrošnost i neodgovornost prema dubokoj ekonomskoj i socijalnoj krizi u državi, što se može iščitati iz mnogih opaski i preporuka državne revizije. Ipak, Ured za reviziju institucija BiH dao je prolaznu ocjenu za poslovanje parlamenta BiH, ali uz skretanje pažnje na silne izdatke za mjesečne paušale, korištenje vozila, usluge reprezentacije, razne naknade za rad u povjerenstvima i odborima, kao i na nedovoljno transparentne postupke javnih nabavki.
"Još nisu realizirane preporuke koje se odnose na isplatu otpremnina prilikom odlaska zastupnika i izaslanika u mirovinu, naknade zastupnicima (paušal), troškove dolaska na sjednice, obračunavanje dnevnica za dane vikenda vozačima kod kojih je mjesto putovanja istovremeno mjesto prebivališta, troškove telefona, naknade za rad u povjerenstvima, a ponovo su uočene i slabosti kod javnih nabavki", ističu revizori, pišu Nezavisne novine.
Navode kako su i dalje mišljenja "da bi plaće, naknade i druga prava trebala biti regulirana na jasan i transparentan način, donošenjem posebnog zakona".
Inače, Parlamentarna skupština BiH, s ukupno 224 zaposlenika (računajući i zastupnike i izaslanike), tijekom 2014. na raspolaganju je imala nešto više od 16 milijuna KM proračunskih sredstava. Od tog iznosa, na plaće i naknade je otišlo oko 9,63 milijuna KM, a u ovaj iznos uključene su i plaće po isteku mandata za 12 zastupnika (koje su isplaćene za prosinac 2014).
"Naknade troškova zaposlenih iznose 1.706.316 KM, a odnose se na prijevoz na posao i sa posla (190.079 KM), troškove prijevoza za posjet obitelji (59.875 KM), smještaj (151.416 KM), odvojeni život (102.281 KM), topli obrok (276.016 KM), regres (40.590 KM), otpremnine zbog odlaska u mirovinu (78.588 KM), paušal (476.652 KM)...", navode, između ostalog, revizori.
Posebnu pažnju skreću na praksu da se nakon stjecanja uvjeta za odlazak u mirovinu i isplate otpremnine ponovo aktivira status profesionalnog zastupnika/izaslanika (posljednji primjer Dušanke Majkić).
"Uvažavajući okruženje u kojem PS BiH funkcionira, i dalje preporučamo da se preispita ovakva praksa isplate otpremnina. Ponovo ističemo potrebu preciznijeg definiranja biti i namjene paušala, kao i prava na ostvarivanje naknade. Mišljenja smo da ovu naknadu trebaju imati samo zastupnici i izaslanici koji nisu u profesionalnom radnom odnosu u parlamentu BiH", naglašavaju oni.
Tijekom prošle godine, zastupnici i izaslanici nisu štedjeli ni na putnim troškovima (oko 577.000 KM), kao ni na telefoniranju i PTT uslugama (oko 177.000 KM), iako su u 2014. troškovi smanjeni u odnosu na 2013. godinu.
Čak 2,26 milijuna KM plaćeno je za ugovorene usluge, u koje, primjera radi, spadaju usluge reprezentacije (105.000 KM), izdaci za rad upravnih i nadzornih odbora (449.000 KM), raznih povjerenstava (69.000 KM), ali, zanimljivo i naknade za rad zastupnika u izbornoj jedinici (134.000 KM), ili, pak, refundacija razlike plaće za zastupnike i izaslanike (301.000 KM).
Ivica Ćavar, projekt menadžer Centara civilnih incijativa (CCI), pojašnjava kako je sve vezano za plaće i druge naknade u parlamentu u skladu s postojećim odlukama Administrativnog parlamentarnog povjerenstva.
"Međutim, preporuke revizije su vrlo jasne, a skoro iste su i preporuke CCI-ja kroz naša monitoring izvješća. PS BiH treba biti pozitivan primjer svim drugim institucijama. Neophodna je cjelovita reforma na tom planu, a za početak, osim ukidanja 'bijelog kruha' i naknada za rad u povjerenstvima, treba preispitati i svrhu zastupničkog paušala", poručuje Ćavar.
Dnevnik.ba
Nema komentara:
Objavi komentar