Zašto prava i obaveze države Bosne i Hercegovine nikako da prihvate svi građanai i faktori u Bosni i Hercegovini, da se uspostavi Vrhovni sud, već da postoji isključivo kao namjerno invalidna država?
Državni i entitetski ministri pravosuđa prekjučer su u Bruxellesu u nazočnosti europskog komesara za politiku susjedstva i pregovore o proširenju EU Johannesa Hahna, potpisali protokol o reformi pravosuđa na državnoj razini.
U srijedu će Zastupnički dom Parlamenta BiH prihvatiti ili odbaciti inicijativu zastupnika Denisa Bećirovića o uspostavi Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine. On zahtijeva da Vijeće ministara u roku od šest mjeseci izradi i u parlamentarnu proceduru dostavi prijedlog Zakona o Vrhovnom sudu BiH. I protokol iz Bruxellesa i Bećirovićeva inicijativa, nimalo slučajno, dolaze u vrijeme kada vlasti Republike Srpske na osnovi odluke Narodne skupštine RS pripremaju referendum o nepriznavanju Suda BiH i Tužiteljstva BiH koji najavljuju za idući mjesec.
U srijedu će Zastupnički dom Parlamenta BiH prihvatiti ili odbaciti inicijativu zastupnika Denisa Bećirovića o uspostavi Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine. On zahtijeva da Vijeće ministara u roku od šest mjeseci izradi i u parlamentarnu proceduru dostavi prijedlog Zakona o Vrhovnom sudu BiH. I protokol iz Bruxellesa i Bećirovićeva inicijativa, nimalo slučajno, dolaze u vrijeme kada vlasti Republike Srpske na osnovi odluke Narodne skupštine RS pripremaju referendum o nepriznavanju Suda BiH i Tužiteljstva BiH koji najavljuju za idući mjesec.
Postojao 120 godina
Upravo zbog toga, iduće srijede očekuje se vruće zasjedanje Zastupničkog doma Parlamenta BiH i već izvjesno je da će biti „lomova“.
BiH je jedina zemlja u Europi i jedina država članica Ujedinjenih nacija koja nema državni Vrhovni sud zbog čega pravni stručnjaci za njen pravosudni sustav kažu da je invalidan. Ne treba zaboraviti da je Parlament Vijeća Europe svojom Rezolucijom iz 2007. godine pozvao bh. vlasti da uspostave Vrhovni sud BiH. Inače, Vrhovni sud BiH postojao je sve do 1997. godine kada je ukinut nakon 120 godina postojanja! Njegov povratak uglavnom se doživljava kao političko, a ne kao kristalno čisto pravno pitanje i zbog toga dolazi do svađa i sukoba među strankama.
U inicijativi koju je Parlamentu BiH podnio još prije dva mjeseca, zastupnik Bećirović podvlači da zbog nepostojanja Vrhovnog suda BiH nije zaokružena sudska vlast i da se bez njega ne mogu ostvariti pravni i ustavni principi podjele vlasti, pravna i socijalna država ni principi očuvanja pravnog jedinstva. On naglašava da je državni Vrhovni sud imanentan državnosti.
– Ustav BiH ne zabranjuje formiranje jednog Vrhovnog suda – ističe Bećirović i kaže da bi se s tom institucijom osigurala najveća razina zaštite ljudskih prava, svi ostali sudovi bi djelovali u suglasju s vladavinom prava i ispunili bi se uvjeti za pravedno suđenje i učinkovitost pravnih lijekova.
Primjedbe da bi Vrhovni sud BiH bio u sukobu s Ustavnim sudom BiH, Bećirović u svojoj inicijativi odbacuje:
– Ustavni sud BiH nije Sud treće instance i njegov zadatak nije da provjerava jesu li redovni sudovi ispravno tumačili i primjenjivali pravo. Njegov zadatak je da provjerava je li u konkretnom slučaju došlo do povrede Ustava BiH i ustavnog prava. Već zbog toga je pravno i tehnički netočno i suprotno prirodi ustavnog pravosuđa u Ustavni sud BiH učitavati nadležnosti jednog državnog Vrhovnog suda.
BiH je jedina zemlja u Europi i jedina država članica Ujedinjenih nacija koja nema državni Vrhovni sud zbog čega pravni stručnjaci za njen pravosudni sustav kažu da je invalidan. Ne treba zaboraviti da je Parlament Vijeća Europe svojom Rezolucijom iz 2007. godine pozvao bh. vlasti da uspostave Vrhovni sud BiH. Inače, Vrhovni sud BiH postojao je sve do 1997. godine kada je ukinut nakon 120 godina postojanja! Njegov povratak uglavnom se doživljava kao političko, a ne kao kristalno čisto pravno pitanje i zbog toga dolazi do svađa i sukoba među strankama.
U inicijativi koju je Parlamentu BiH podnio još prije dva mjeseca, zastupnik Bećirović podvlači da zbog nepostojanja Vrhovnog suda BiH nije zaokružena sudska vlast i da se bez njega ne mogu ostvariti pravni i ustavni principi podjele vlasti, pravna i socijalna država ni principi očuvanja pravnog jedinstva. On naglašava da je državni Vrhovni sud imanentan državnosti.
– Ustav BiH ne zabranjuje formiranje jednog Vrhovnog suda – ističe Bećirović i kaže da bi se s tom institucijom osigurala najveća razina zaštite ljudskih prava, svi ostali sudovi bi djelovali u suglasju s vladavinom prava i ispunili bi se uvjeti za pravedno suđenje i učinkovitost pravnih lijekova.
Primjedbe da bi Vrhovni sud BiH bio u sukobu s Ustavnim sudom BiH, Bećirović u svojoj inicijativi odbacuje:
– Ustavni sud BiH nije Sud treće instance i njegov zadatak nije da provjerava jesu li redovni sudovi ispravno tumačili i primjenjivali pravo. Njegov zadatak je da provjerava je li u konkretnom slučaju došlo do povrede Ustava BiH i ustavnog prava. Već zbog toga je pravno i tehnički netočno i suprotno prirodi ustavnog pravosuđa u Ustavni sud BiH učitavati nadležnosti jednog državnog Vrhovnog suda.
Različite sudske prakse
Pravni stručnjaci odavno upozoravaju da postoji realna opasnost od razvijanja različitih sudskih praksi u entitetima i Brčko Distriktu što sve više dolazi do izražaja „u običnom životu“.
– To je posebno izraženo u kaznenom pravu jer se primjenjuju tri kaznena zakona. Jedan Vrhovni sud treba da odlučuje o načelnim pitanjima od pravne važnosti, ocjenjuje zakonitost sudskih odluka i usuglašava sudsku praksu, potreban je i da se u slučaju spora osigura kontrola primjene zakonskih propisa – objašnjava Bećirović i akcentira:
– Zadatak je države da osigura jedinstvenu primjenu državnih zakona koji su doneseni zbog uspostave jedinstvenog ekonomskog prostora čime se jamči pristup jedinstvenom ekonomskom prostoru Europske unije. Bez državnog Vrhovnog suda to je nemoguće niti je moguće preuzimanje pravnih stečevina Europske unije u bh. zakonodavstvu. Zahtjevi Europske unije i onih koji dolaze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju upućuju na zaključak da je uspostava Vrhovnog suda BiH uvjet za pristup EU.
Poznato je da međunarodna zajednica od BiH zahtijeva formiranje sudske instance koja bi po svom karakteru odgovarala državnom Vrhovnom sudu. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju koji je BiH potpisala s EU i koji je stupio na snagu 1. lipnja traži usklađivanje postojećih zakona što u prijevodu znači uspostavu jednog Vrhovnog suda kao jamca jedinstvene primjene prava na cijelom teritoriju države.
– Princip učinkovitosti koji podrazumijeva da se pravne stečevine EU ne preuzimaju samo ispunjavanjem obveza od strane zakonodavne vlasti nego jednaku odgovornost prebacuje sudskom sustavu koji dana prava mora štititi, samo potvrđuje značaj postojanja državnog Vrhovnog suda s nadležnostima koje sada nema nijedan sudski organ u BiH – objašnjava Bećirović. To je nužnost koja je jasna i s aspekta nacionalnog prava i stoga kriterij za članstvo u EU s većom političkom snagom ukazuje na obvezu uspostave jednog Vrhovnog suda koju je s aspekta domaćeg ustavnog prava davno trebalo završiti.
– To je posebno izraženo u kaznenom pravu jer se primjenjuju tri kaznena zakona. Jedan Vrhovni sud treba da odlučuje o načelnim pitanjima od pravne važnosti, ocjenjuje zakonitost sudskih odluka i usuglašava sudsku praksu, potreban je i da se u slučaju spora osigura kontrola primjene zakonskih propisa – objašnjava Bećirović i akcentira:
– Zadatak je države da osigura jedinstvenu primjenu državnih zakona koji su doneseni zbog uspostave jedinstvenog ekonomskog prostora čime se jamči pristup jedinstvenom ekonomskom prostoru Europske unije. Bez državnog Vrhovnog suda to je nemoguće niti je moguće preuzimanje pravnih stečevina Europske unije u bh. zakonodavstvu. Zahtjevi Europske unije i onih koji dolaze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju upućuju na zaključak da je uspostava Vrhovnog suda BiH uvjet za pristup EU.
Poznato je da međunarodna zajednica od BiH zahtijeva formiranje sudske instance koja bi po svom karakteru odgovarala državnom Vrhovnom sudu. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju koji je BiH potpisala s EU i koji je stupio na snagu 1. lipnja traži usklađivanje postojećih zakona što u prijevodu znači uspostavu jednog Vrhovnog suda kao jamca jedinstvene primjene prava na cijelom teritoriju države.
– Princip učinkovitosti koji podrazumijeva da se pravne stečevine EU ne preuzimaju samo ispunjavanjem obveza od strane zakonodavne vlasti nego jednaku odgovornost prebacuje sudskom sustavu koji dana prava mora štititi, samo potvrđuje značaj postojanja državnog Vrhovnog suda s nadležnostima koje sada nema nijedan sudski organ u BiH – objašnjava Bećirović. To je nužnost koja je jasna i s aspekta nacionalnog prava i stoga kriterij za članstvo u EU s većom političkom snagom ukazuje na obvezu uspostave jednog Vrhovnog suda koju je s aspekta domaćeg ustavnog prava davno trebalo završiti.
Neobvezujući sastanci
Vrhovni sudovi entiteta i Brčko Distrikta imaju obvezu da najmanje dva puta godišnje održavaju zajedničke sastanke zbog analize i usklađivanja sudske prakse.
Ti i takvi sastanci nemaju nikakvu pravnu snagu, ne stvaraju nikakve obveze niti predstavljaju osnovu na koju se mogu pozvati stranke u sudskim postupcima. Suci uopće nisu obvezni da prilikom donošenja odluka uzimaju u obzir stavove sa zajedničkih sastanka Vrhovnih sudova entiteta i Brčko Distrikta – stav je zastupnika Denisa Bećirovića.
Ti i takvi sastanci nemaju nikakvu pravnu snagu, ne stvaraju nikakve obveze niti predstavljaju osnovu na koju se mogu pozvati stranke u sudskim postupcima. Suci uopće nisu obvezni da prilikom donošenja odluka uzimaju u obzir stavove sa zajedničkih sastanka Vrhovnih sudova entiteta i Brčko Distrikta – stav je zastupnika Denisa Bećirovića.
Nema komentara:
Objavi komentar