Denis Zvizdić za Faktor o rezultatima pregovora u Washingtonu: Do kraja maja novi dogovor s MMF-om?

MMF zagovara da se ide u likvidaciju Banke, dok predstavnici RS-a zagovaraju takozvano „hibridno rješenje“. U narednih nekoliko sedmica će se morati definirati način rješavanja ovog problema koji će biti prihvatljiv MMF-u

BiH bi krajem maja mogla zaključiti novi aranžman s MMF-om u iznosu od milijardu i 50 miliona maraka, ali uvjet za dobijanje novca je da se prethodno riješe nagomilani problemi u bankarskom sektoru Republike Srpske. Denisu Zvizdiću, državnom premijeru i Željki Cvijanović, premijerki entiteta, jasno je to rečeno na sastancima sa predstavnicima ove međunarodne finansijske institucije u Washingtonu.

Dragocjena pomoć

-Precizirali smo svoje zahtjeve, a i oni su svoje uvjete koje BiH u potpunosti mora realizirati da bi dobili očekivani aranžman. Tražili smo produženi trogodišnji aranžman u iznosu maksimalne kvote koju BiH može dobiti. Dakle, milijardu i 50 miliona KM. Oni su tražili da se zadovolje prethodni uvjeti od kojih je najvažniji pitanje bankarskog sistema, tačnije pitanje Banke Srpske – kazao je Zvizdić za Faktor.

U tom pogledu postoje dvije varijante. MMF zagovara da se ide u likvidaciju Banke, dok predstavnici RS-a zagovaraju takozvano „hibridno rješenje“. U narednih nekoliko sedmica će se morati definirati način rješavanja ovog problema koji će biti prihvatljiv MMF-u. Misija MMF-a bi u Sarajevo trebala doći krajem maja, kada bi i trebao biti zaključen aranžman te dovršeni detalji pisma namjere koji država upućuje ovoj finansijskoj instituciji. Zvizdić je uvjeren da će aranžman biti zaključen.

-Tehnička i stručna pomoć koju nam MMF daje u ovom trenutku je dragocjena, tako da sam uvjeren da će se pronaći model koji će biti obostrano prihvatljiv ali koji će, i to je ono što je za nas najvažnije, onemogućiti dalje negativno djelovanje tog slučaja na kompletan bankarski sistem BiH. Ono što smo mi tražili je da postoji model permanentne revizije kvalitete aktive svih banaka u BiH kako bi izbjegli situacije u koje smo ušli likvidacijom Bobar banke, problemom koji ima Banka Srpske ili Pavlović banka. U svakom slučaju mora postojati neka vrsta regulatora koji će redovno provjeravati kvalitet aktive banaka, jer je likvidacija Bobar banke značajno uzdrmala kvalitet funkcioniranja Agencije za osiguranje depozita. Ne možemo dozvoliti da se takvo što ponovo desi i da bankarski sistem koji je krvotok svake zemlje dođe u propast – objašnjava Zvizdić.

MMF će učestvovati u rješavanju problema u bankarskom sektoru, ali u tehničko-stručnom i konsultantskom smislu, a nikako novčano. Sredstva MMF-a ni po koju cijenu se neće koristiti za finansijsko saniranje Banke Srpske ili općenito bankarskog sistema.

Ozbiljne reforme

BiH ima i petogodišnji sporazum sa Svjetskom bankom prema kojem dobijamo kredit od 750 miliona dolara.

-Struktura tih sredstava je vrlo kvalitetna i uz određene korekcije vrlo prihvatljiva za BiH. Tražio sam da se veći dio tog novca ipak realizira u naredne tri godine aranžmana, u 2016, 2017, i 2018, te da se unutar toga nađu sredstva za modernizaciju cesta u cijeloj BiH, za mala i srednja preduzeća i za zapošljavanje, sa fokusom na mlade ljude. Također, dio od tog iznosa je zatražen i za ozbiljnu reformu oblasti zdravstva, penzijsko-invalidskog osiguranja i za namjene koje će entitetima pomoći da uđu u efikasno restruktuiranje javnih preduzeća kako bi ih učinili efikasnijim i jeftinijim – kazao je Zvizdić.

Na sastanku s međunarodnim kreditorima su bili i finansijski savjetnik u Vladi FBiH Goran Miraščić i ministar finansija RS-a Zoran Tegeltija.

Želimo da sve bude transparentno

MMF bi, potvrdio je Zvizdić, trebao učestvovati i u provjeri podataka o entitetskoj potrošnji na osnovu koje se dijeli novac entitetima sa državnog nivoa, tačnije od indirektnih poreza.

-Radi se o činjenici da od 2009. godine nije došlo do bilo kakve analize sistema raspodjele javnih prihoda na nivou BiH. Budući da postoje naznake o devijacijama u samom sistemu, želimo da nam MMF da stručnu pomoć te da napravimo analizu i kompletan proces učinimo transparentnijim, efikasnijim i jasnijim za sve. Trebamo znati koji je to sistem uplate prihoda, a posebno na koji način se ti prihodi dijele. Minimalno svaka tri mjeseca se trebaju korigovati koeficijenti raspodjele i onda kada to bude potrebno, a da na polugodišnjoj razini dođe do poravnanja uplata prema entitetima, odnosno na nivou BiH – kaže Zvizdić.

Cilj je otkloniti mogućnost preferiranja bilo koga prilikom raspodjele novca od indirektnih poreza, što na godišnjem nivou iznosi oko pet milijardi KM. Na pitanje da li su predstavnici RS-a saglasni s ovakvim prijedlogom, Zvizdić kaže da u principu njihova saglasnost nije ni potrebna, ali da bi „bilo čije protivljenje izazvalo dodatne sumnje, pa možda i potvrdilo sumnje o mogućim devijacijama“.