Cristian Dan Preda, izvjestitelj je Europskog parlamenta za BiH i član kluba zastupnika Europske pučke stranke.
Proteklih dana obišao je cijelu BiH, i Sarajevo i Mostar i Banju Luku gdje se u svojevrsnom političkom maratonu sastao s predstavnicima svih razina izvršne i zakonodavne vlasti u našoj zemlji. U stanci između dva sastanka u gradu na Neretvi dao je intervju za Dnevni list u kojem se osvrnuo na šansu koju je EU po tko zna koji put dala BiH, političku krizu koja je ponovno po tko zna koji put odmah poslije tog narušila odnose u BiH te politike prošlosti koje se ponovno aktualiziraju.
Proteklih dana obišao je cijelu BiH, i Sarajevo i Mostar i Banju Luku gdje se u svojevrsnom političkom maratonu sastao s predstavnicima svih razina izvršne i zakonodavne vlasti u našoj zemlji. U stanci između dva sastanka u gradu na Neretvi dao je intervju za Dnevni list u kojem se osvrnuo na šansu koju je EU po tko zna koji put dala BiH, političku krizu koja je ponovno po tko zna koji put odmah poslije tog narušila odnose u BiH te politike prošlosti koje se ponovno aktualiziraju.
Je li ipak bilo prerano nagraditi BiH i njezine političke elite stupanjem na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju budući da nakon tog svjedočimo možda i najgoroj političkoj krizi do sad?
-Ne znam što reći. Mislim da nije bilo prerano, ali nije bilo ni prekasno. To je naprosto bila posljedica problema koji nisu rješavani. Ideja je bila promjena redoslijeda njihovog rješavanja i davanja nove mogućnosti. Naravno, i dalje imamo podjele i tenzije, evo i ovdje u Mostaru koji je jedan težak slučaj. No, ne možemo zamisliti neki savršen scenarij. Politika je puna teških scenarija. Mislim kako je bila odlična ideja izbjeći teška pitanja koja godinama gledamo ovdje. Pozitivno je što su to podržali svi u Europi. Nitko nije rekao kako to nije bila dobra ideja. Političari u BiH su također rekli “Da!” i potpisali “Pisane obveze”. Postignut je kompromis.
-Ne znam što reći. Mislim da nije bilo prerano, ali nije bilo ni prekasno. To je naprosto bila posljedica problema koji nisu rješavani. Ideja je bila promjena redoslijeda njihovog rješavanja i davanja nove mogućnosti. Naravno, i dalje imamo podjele i tenzije, evo i ovdje u Mostaru koji je jedan težak slučaj. No, ne možemo zamisliti neki savršen scenarij. Politika je puna teških scenarija. Mislim kako je bila odlična ideja izbjeći teška pitanja koja godinama gledamo ovdje. Pozitivno je što su to podržali svi u Europi. Nitko nije rekao kako to nije bila dobra ideja. Političari u BiH su također rekli “Da!” i potpisali “Pisane obveze”. Postignut je kompromis.
I sad ponovno imamo jednu katastrofu.
-Ne. Ne bih rekao da sad imamo katastrofu. Posao političara je rješavati probleme. No, političari, također, znaju kako stvoriti probleme. Svugdje na svijetu je tako. Nigdje nemate “savršene političke strojeve”. Imate neke dobre primjere. EU je dobar primjer suradnje. I u EU-u imate mnogo podjela i brojna teška pitanja. Brojne su razlike. Portugal nije Litva, Ujedinjeno Kraljevstvo nije Bugarska. No, mi možemo raditi zajedno. Pogledajte razlike u EU-u. Mi smo različitiji i više podijeljeni nego vi u BiH. Naravno, vi imate ratne traume koje možemo vidjeti na svakom koraku. Ali, moramo zadržati ovo pozitivno ozračje. Ponavljam: stupanje na snagu SSP-a nije ni prerano ni prekasno. BiH sad ima jedinstvenu šansu i na bh. političarima je da to iskoriste.
-Ne. Ne bih rekao da sad imamo katastrofu. Posao političara je rješavati probleme. No, političari, također, znaju kako stvoriti probleme. Svugdje na svijetu je tako. Nigdje nemate “savršene političke strojeve”. Imate neke dobre primjere. EU je dobar primjer suradnje. I u EU-u imate mnogo podjela i brojna teška pitanja. Brojne su razlike. Portugal nije Litva, Ujedinjeno Kraljevstvo nije Bugarska. No, mi možemo raditi zajedno. Pogledajte razlike u EU-u. Mi smo različitiji i više podijeljeni nego vi u BiH. Naravno, vi imate ratne traume koje možemo vidjeti na svakom koraku. Ali, moramo zadržati ovo pozitivno ozračje. Ponavljam: stupanje na snagu SSP-a nije ni prerano ni prekasno. BiH sad ima jedinstvenu šansu i na bh. političarima je da to iskoriste.
Sad imamo tu britansko-njemačku inicijativu koja je finalizirana kroz “novi pristup” EU-a prema BiH. Kakva su Vaša očekivanja? Neki smatraju i kako je ovo samo potvrda kako se EU-u ne žuri primiti u članstvo BiH (i ostatak zapadnog Balkana) budući da imao otpor nekih zemalja članica daljnjem proširenju, pa i Njemačke koja ne želi nove probleme u EU-u.
-Ne bih se s tim složio. Njemačka je jedna od zemalja koja je pokrenula tu inicijativu. Ona je jedan od autora ideje promjene redoslijeda prioriteta. Poslije tog smo imali konsenzus Vijeća EU-a. I u Europskom parlamentu smo imali veliki potporu tome. U tom parlamentu nije nimalo lako dobiti takvu potporu. I vašoj trojici predsjednika, državnom premijeru, svima sam rekao kako u Europskom parlamentu imamo više od 200 političkih stranaka i nije lako imati ni tamo konsenzus oko nekih pitanja. Nije to 7-8 stranaka kao u BiH. Imamo mi u parlamentu i stranke krajnje ljevice i desnice koje su protiv svega, koje ne vole ni EU niti euro, no njih je 5-7 posto. Ukoliko možete postići konsenzus više od 200 stranaka to je sjajno postignuće. Ljudi u BiH sad znaju kako političari koje su birali moraju sad raditi na reformama. Oni to od njih očekuju.
-Ne bih se s tim složio. Njemačka je jedna od zemalja koja je pokrenula tu inicijativu. Ona je jedan od autora ideje promjene redoslijeda prioriteta. Poslije tog smo imali konsenzus Vijeća EU-a. I u Europskom parlamentu smo imali veliki potporu tome. U tom parlamentu nije nimalo lako dobiti takvu potporu. I vašoj trojici predsjednika, državnom premijeru, svima sam rekao kako u Europskom parlamentu imamo više od 200 političkih stranaka i nije lako imati ni tamo konsenzus oko nekih pitanja. Nije to 7-8 stranaka kao u BiH. Imamo mi u parlamentu i stranke krajnje ljevice i desnice koje su protiv svega, koje ne vole ni EU niti euro, no njih je 5-7 posto. Ukoliko možete postići konsenzus više od 200 stranaka to je sjajno postignuće. Ljudi u BiH sad znaju kako političari koje su birali moraju sad raditi na reformama. Oni to od njih očekuju.
No, politički trendovi u BiH ne idu u baš dobrom smjeru. Sjetimo se nasilnih prosvjeda iz veljače 2014. Neki smatraju kako bi se mogli ponoviti i to još nasilniji. Plašite li se i Vi toga, posebice kad vidimo sve žešću nacionalističku retoriku pa i vjersku radikalizaciju?
-Prvo bih razdvojio ova pitanja. Prosvjedi su normalni u demokratskim društvima. Ljudi koji nisu zadovoljni nekim stvarima, recimo životnim standardom, imaju tu sjajnu šansu izići na ulice i reći kako nisu zadovoljni svojim političarima. Prosvjedi tu instrument, alat demokracije. Ne treba očekivati da neka skupina ljudi ili cijela nacija samo šuti. To je onda totalitarizam ako imate pasivne ljude. Prosvjedi, jako civilno društvo i njihove aktivnosti su dobri. Prosvjedi iz 2014. koji su izbili zbog loših socioekonomskih uvjeta su bili jasna poruka političarima kako ovoj zemlji i njihovim stanovnicima trebaju poslovi, plaće, kako žele da njihova djeca imaju budućnost u BiH. U mojoj zemlji ljudi su nedavno izišli na ulice nezadovoljni nekim odlukama ministarstva obrazovanja. Ti prosvjedi iz veljače 2014. su bili značajan korak bh. društva. Bilo je jasno kako se nešto značajno događa u BiH. Ideja nove inicijative je ići ususret ovim očekivanjima koja su reforme u ekonomskoj i socijalnoj sferi, a one su na vašim političarima. Oni su se pak složili s time i oni su sad preuzeli tu obvezu. Na njima je sad da stvore nova radna mjesta. Na njima je tržište rada učiniti fleksibilnijim, stvoriti bolje uvjete za poslovanje malih i srednjih poduzeća. Na njima je poboljšati obrazovni sektor. Na njima je integrirati bh. tržište u zajedničko europsko. Sve vlade u BiH su se složile kako će na tome raditi. Naravno, i to je ono što im mi kažemo na svakom sastanku, želimo vidjeti i rezultate. Najesen ćemo imati novo izvješće Europske komisije o napretku BiH i nakon tog debatu u Europskom parlamentu. Ako vlade ne učine nešto, ako nema rezultata, to izvješće će ponovno biti veoma negativno. Svi mogu potpisati neki papir, ali politička odgovornost znači postizanje konkretnih rezultata. Građani BiH nisu glupi.
-Prvo bih razdvojio ova pitanja. Prosvjedi su normalni u demokratskim društvima. Ljudi koji nisu zadovoljni nekim stvarima, recimo životnim standardom, imaju tu sjajnu šansu izići na ulice i reći kako nisu zadovoljni svojim političarima. Prosvjedi tu instrument, alat demokracije. Ne treba očekivati da neka skupina ljudi ili cijela nacija samo šuti. To je onda totalitarizam ako imate pasivne ljude. Prosvjedi, jako civilno društvo i njihove aktivnosti su dobri. Prosvjedi iz 2014. koji su izbili zbog loših socioekonomskih uvjeta su bili jasna poruka političarima kako ovoj zemlji i njihovim stanovnicima trebaju poslovi, plaće, kako žele da njihova djeca imaju budućnost u BiH. U mojoj zemlji ljudi su nedavno izišli na ulice nezadovoljni nekim odlukama ministarstva obrazovanja. Ti prosvjedi iz veljače 2014. su bili značajan korak bh. društva. Bilo je jasno kako se nešto značajno događa u BiH. Ideja nove inicijative je ići ususret ovim očekivanjima koja su reforme u ekonomskoj i socijalnoj sferi, a one su na vašim političarima. Oni su se pak složili s time i oni su sad preuzeli tu obvezu. Na njima je sad da stvore nova radna mjesta. Na njima je tržište rada učiniti fleksibilnijim, stvoriti bolje uvjete za poslovanje malih i srednjih poduzeća. Na njima je poboljšati obrazovni sektor. Na njima je integrirati bh. tržište u zajedničko europsko. Sve vlade u BiH su se složile kako će na tome raditi. Naravno, i to je ono što im mi kažemo na svakom sastanku, želimo vidjeti i rezultate. Najesen ćemo imati novo izvješće Europske komisije o napretku BiH i nakon tog debatu u Europskom parlamentu. Ako vlade ne učine nešto, ako nema rezultata, to izvješće će ponovno biti veoma negativno. Svi mogu potpisati neki papir, ali politička odgovornost znači postizanje konkretnih rezultata. Građani BiH nisu glupi.
Ono što mi vidimo jeste nastavak nekih politika prošlosti. Predsjednik SNSD-a i RS-a Milorad Dodik je najavio referendum o neovisnosti RS-a čime izravno ide na cijepanje BiH. Član Predsjedništva BiH i čelnik najjače hrvatske stranke Dragan Čović također zagovara neke nove podjele zemlje kroz federalizaciju. Vlade se raspadaju zbog “rata” oko javnih poduzeća. Kako to komentirate?
-Gle, Luksemburg je organizirao tri referenduma, njihova vlada je bila sigurna kako će svi proći, no svi su bili neuspješni. Politika je ipak nešto malo više od referenduma. Danas u Europi imamo tendenciju ujedinjavanja. Ljudi žele raditi zajedno. Europa je važan politički i ekonomski igrač u svijetu. No, nijedna europska zemlja sad nema sama mogućnost voditi neke bitke na globalnoj razini. Možemo mi proglašavati i stvarati neke male zemlje. Možemo imati neovisne gradove, neovisne ulice. No to bi se sve moglo raditi čisto iz nekog vica. Takve neovisne državice ili ulice ne bi imale nikakvu moć. Ukoliko želite izgubiti moć, onda sami sebe izolirajte, zidajte zidove na granicama. Orijentacija ljudi i političara danas u Europi je raditi zajedno i imati neku zajedničku viziju budućnosti, zajedno rješavati probleme… Naravno, svi su slobodni reciklirati neka stara rješenja. No, kao što sam rekao, građani su jako zahtjevni. Sad je trenutak za ujedinjenje. Građani BiH su isti kao i građani EU-a. Nema razlike između ljudi u BiH i onih u Hrvatskoj, Sloveniji, Njemačkoj… Ili, ako hoćete, svi smo veoma slični jer svi želimo isto – dobar životni standard, posao, dobru političku situaciju, dobro obrazovanje za svoju djecu. EU kroz proširenje i sve reforme koje se pri tom provode ima najbolji alat za postizanje svega toga. Nema problema: imate i mogućnost referenduma kojim ćete sami sebe izolirati.
-Gle, Luksemburg je organizirao tri referenduma, njihova vlada je bila sigurna kako će svi proći, no svi su bili neuspješni. Politika je ipak nešto malo više od referenduma. Danas u Europi imamo tendenciju ujedinjavanja. Ljudi žele raditi zajedno. Europa je važan politički i ekonomski igrač u svijetu. No, nijedna europska zemlja sad nema sama mogućnost voditi neke bitke na globalnoj razini. Možemo mi proglašavati i stvarati neke male zemlje. Možemo imati neovisne gradove, neovisne ulice. No to bi se sve moglo raditi čisto iz nekog vica. Takve neovisne državice ili ulice ne bi imale nikakvu moć. Ukoliko želite izgubiti moć, onda sami sebe izolirajte, zidajte zidove na granicama. Orijentacija ljudi i političara danas u Europi je raditi zajedno i imati neku zajedničku viziju budućnosti, zajedno rješavati probleme… Naravno, svi su slobodni reciklirati neka stara rješenja. No, kao što sam rekao, građani su jako zahtjevni. Sad je trenutak za ujedinjenje. Građani BiH su isti kao i građani EU-a. Nema razlike između ljudi u BiH i onih u Hrvatskoj, Sloveniji, Njemačkoj… Ili, ako hoćete, svi smo veoma slični jer svi želimo isto – dobar životni standard, posao, dobru političku situaciju, dobro obrazovanje za svoju djecu. EU kroz proširenje i sve reforme koje se pri tom provode ima najbolji alat za postizanje svega toga. Nema problema: imate i mogućnost referenduma kojim ćete sami sebe izolirati.
Rezolucija EP-a je samo lista političkih principa
Što je s federalizacijom BiH koja se spominje u posljednjem izvješću Europskog parlamenta, a na kojem ste vi kao izvjestitelj za BiH radili? Ona je naknadno amandmanima eurozastupnika iz Hrvatske ponovno spomenuta. Bošnjački političari tome se oštro protive.
-To je lista općih političkih principa. Znate, dolazim iz Rumunjske. I mi tamo imamo neke riječi koje automatski izazivaju strah ili, pak, bijes pa i političko nasilje. Znam kako je za neke ljude u BiH “federalizacija” jedna od tih riječi. No, ako gledate na problem iz europske perspektive, vidite samo tu listu općih političkih principa. To nije ništa obvezujuće, nije rješenje koje bi trebale prihvatiti ili odbaciti vaše političke elite. Naravno, u BiH imamo ustavni okvir, procedure izmjene ustava, ali znamo i kako nije lako napraviti ih. Mislim kako su sad i političari i građani u BiH sad zainteresiraniji za poboljšanje uvjeta života, nego donošenje novih ustava. Na kraju 18. stoljeća imali smo veliku filozofsku debatu oko političkih principa. Ova tradicija je i danas jaka i imamo velika iskustva u tome. Na svakoj zemlji je naći najbolje rješenje. Izbor vaših političkih elita je europska integracija. U ovom trenutku treba raditi na tome, a ne na nekim marginalnim težnjama.
Što je s federalizacijom BiH koja se spominje u posljednjem izvješću Europskog parlamenta, a na kojem ste vi kao izvjestitelj za BiH radili? Ona je naknadno amandmanima eurozastupnika iz Hrvatske ponovno spomenuta. Bošnjački političari tome se oštro protive.
-To je lista općih političkih principa. Znate, dolazim iz Rumunjske. I mi tamo imamo neke riječi koje automatski izazivaju strah ili, pak, bijes pa i političko nasilje. Znam kako je za neke ljude u BiH “federalizacija” jedna od tih riječi. No, ako gledate na problem iz europske perspektive, vidite samo tu listu općih političkih principa. To nije ništa obvezujuće, nije rješenje koje bi trebale prihvatiti ili odbaciti vaše političke elite. Naravno, u BiH imamo ustavni okvir, procedure izmjene ustava, ali znamo i kako nije lako napraviti ih. Mislim kako su sad i političari i građani u BiH sad zainteresiraniji za poboljšanje uvjeta života, nego donošenje novih ustava. Na kraju 18. stoljeća imali smo veliku filozofsku debatu oko političkih principa. Ova tradicija je i danas jaka i imamo velika iskustva u tome. Na svakoj zemlji je naći najbolje rješenje. Izbor vaših političkih elita je europska integracija. U ovom trenutku treba raditi na tome, a ne na nekim marginalnim težnjama.
Nikud nećete stići s korumpiranim političarima
Možemo li reći da je BiH održiva zemlja kad trebamo ekonomsku pomoć MMF-a, Svjetske banke, Europske komisije…, a istodobno imamo i političko mentorstvo kroz Ured visokog predstavnika (OHR)?
-Dobro je imati partnere i prijatelje. Ako možete raditi s MMF-om i Europskom komisijom, zašto da ne? Ono što ne trebamo je izolacija i marginalna pitanja. U svijetu imate zemlje koje ne mogu raditi s MMF-om. Za njih je to dramatična situacija. S druge strane, i MMF i Europske komisija ili Sjedinjene Države dijele neke zajedničke ciljeve. Dobro je što oni žele pomoći BiH. Treba raditi s njima. Ako su to uspjele druge europske zemlje i ako su tako postigle uspjeh ne vidim razloga zašto i BiH ne bi. Naravno, ono što vi trebate je ozbiljne ljude i političare. No, do uspjeha se ne može doći ako imate korumpirane političke elite. Korupcija je jako ozbiljno pitanje i s njom se treba boriti, posebno za političke stranke. Građani ne vole korumpirane političare. Jednog dana, a ja u to vjerujem, kad BiH postane članica EU-a u njoj neće biti korupcije kakvu danas imamo. Iz Rumunjskog iskustva znam kako su potrebne procedure koje će eliminirati korupciju i korumpirane političare koji su velika prepreka integraciji u EU.
Možemo li reći da je BiH održiva zemlja kad trebamo ekonomsku pomoć MMF-a, Svjetske banke, Europske komisije…, a istodobno imamo i političko mentorstvo kroz Ured visokog predstavnika (OHR)?
-Dobro je imati partnere i prijatelje. Ako možete raditi s MMF-om i Europskom komisijom, zašto da ne? Ono što ne trebamo je izolacija i marginalna pitanja. U svijetu imate zemlje koje ne mogu raditi s MMF-om. Za njih je to dramatična situacija. S druge strane, i MMF i Europske komisija ili Sjedinjene Države dijele neke zajedničke ciljeve. Dobro je što oni žele pomoći BiH. Treba raditi s njima. Ako su to uspjele druge europske zemlje i ako su tako postigle uspjeh ne vidim razloga zašto i BiH ne bi. Naravno, ono što vi trebate je ozbiljne ljude i političare. No, do uspjeha se ne može doći ako imate korumpirane političke elite. Korupcija je jako ozbiljno pitanje i s njom se treba boriti, posebno za političke stranke. Građani ne vole korumpirane političare. Jednog dana, a ja u to vjerujem, kad BiH postane članica EU-a u njoj neće biti korupcije kakvu danas imamo. Iz Rumunjskog iskustva znam kako su potrebne procedure koje će eliminirati korupciju i korumpirane političare koji su velika prepreka integraciji u EU.
Nema komentara:
Objavi komentar