SRBIJA i HRVATSKA SE UTRKUJU U NAORUŽANJU

U Bosni i Hercegovini se sa zanimanjem prati ‘prepucavanje’ susjeda i utrka Hrvatske i Srbije oko kupovine naoružanja. Srpski premijer Aleksandar Vučić boravi u posjetu Rusiji gdje je, između ostalog, s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom razgovarao o nabavu novog oružja kao odgovor na opremanje Hrvatske vojske jurišnim helikopterima Kiowa i strateškim višecijevnim bacačima raketa M270 te balističkim raketama.
Premijer Vučić rekao je da će Srbija od Ruske Federacije nabaviti dio naoružanja, koje neće biti ofanzivnog karaktera, već će služiti za zaštitu zemlje. Odgovarajući na pitanja novinara u vezi kupovine novog naoružanja od Rusije, Vučić je rekao da Srbija dio naoružanja mora nabaviti, ali da će nastojati da se jedan dio proizvodi u Srbiji, u suradnji s Rusijom.

Zaštititi teritorij

“To je naš posao. Nije realno da previše toga kupimo, ali nešto oružja ćemo nabaviti”, rekao je Vučić. On nije želio precizirati o kakvom naoružanju je riječ, jer su razgovori u tijeku, ali je ponovio da je, generalno, posao premijera i Vlade da brinu o sigurnosti zemlje.
“Ako pitaju što će nam sve to, neka postave pitanje što će to nekima u okruženju, kada su svuda okruženi NATO zemljama, a samo jedna nije, a to je Srbija”, rekao je Vučić. Kako je istaknuo, Srbija šuti kada neki dobivaju borbene helikoptere, borbena oklopna vozila, haubice, i upitao je zašto nekima poklanjaju lansirne rampe, a drugi nabavljaju balističke rakete.
“A sutra ćete me pitati, u nekoj drugoj konstelaciji snaga u svijetu, što si napravio da zaštitiš svoju zemlju. Nećemo nabavljati oružje koje je ofanzivno, ali moramo zaštititi svoj teritorij”, naglasio je Vučić.

Hrvatska je članica NATO-a

Informacije Jutarnjeg lista da je hrvatsko Ministarstvo obrane Pentagonu uputilo zahtjev za doniranje 16 višecijevnih bacača raketa M270 i da bi Hrvatska mogla kupiti balističke rakete dometa 300 kilometara u Srbiji je odmah izazvalo reakcije i bojazan da bi Hrvatska mogla postati vojni lider u regiji. Hrvatska je od SAD-a već dobila gotovo 300 borbenih vozila, u tijeku je proces nabave jurišnih helikoptera Kiowa. Od Njemačke je kupljeno 12 pancer haubica PzH 2000 dometa 40 kilometara, a još prije i borbena oklopna vozila Patria te su modernizirani borbeni avioni MiG-21.  S druge strane, Vojska Srbije raspolaže zastarjelom vojnom tehnikom većinom još iz vremena JNA koja nije modernizirana.
Ministar unutarnjih poslova Hrvatske Ranko Ostojić poručio je, reagirajući na najavu da će Srbija nabaviti rusko naoružanje, da je Hrvatska članica NATO-a, te da se može obraniti i da nitko ne treba da se plaši napada.
“Hrvatska je članica NATO-a. Mi smo sigurna zemlja i postoje sva silna pravila u slučaju da se nešto dogodi, da surađujemo sa saveznicima i nitko nas ne smije napasti. Dodao bih i to da kada Hrvatska nije imala ni poštene puške, uspela je da se obrani, obranit ćemo se i ubuduće i nitko ne treba da se plaši napada”,  zaključio je Ostojić.

‘Ne želimo ovisnost’

“Jačanje obrambene sposobnosti Srbije je neophodno, ali ne kako bismo je postavili u nekakvu poziciju ovisnosti o ruskom naoružanju. Ako bi srbijanska vojska bila povezana s Rusijom kroz ugovore, tu ne bi bilo ničeg lošeg. Mnoge svjetske države ovise od vojnim industrijama industrija drugih država”, ocijenio je za portal ‘Sputnjik’ vojni analitičar Jevgenij Krutikov ocijenivši da se Srbija prilično dugo, ‘možda desetak godina, nije bavila svojom vojskom’ i da tek sada ‘definira svoje potencijalne opasnosti’. “Ipak, Vučić je posredno spominjao da bi trebalo postaviti ‘kišobran’, koji bi predstavljao zaštitu od raketa. Da, slažem se da bi takve isporuke mogle staviti Beograd u nezavidnu situaciju, s obzirom na to da bi nakon toga vjerojatno počeo pritisak na Srbiju”, rekao je Krutikov.
Ministrica obrane Bosne i Hercegovine Marina Pendeš kazala je kako ne želi komentirati ničije izjave ni prepucavanja.