Šta je sve OSCE do sada propustio uraditi u BiH?

Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) BiH zaključilo je da OSCE može i treba izvrši uvid u predmete ratnih zločina koji se vode pred Tužilaštvom BiH, piše novinska agencija Patria.

Ovakav zaključak, koji je donešen na današnjoj sjednici VSTV-a, mnogi stručnjaci ocijenili su nedopustivim, te da OSCE ima mnogo prečeg posla u BiH kojim treba da se bavi, ali iz nekog razloga do sada je bezbroj puta reakcija ove međunarodne svjetske organizacije izostala, često kada se krše i osnovna ljudska prava u BiH.

Među primjerima kada je OSCE trebao da reagira i zaštiti ljudska prava u BiH - a nije reagirao, ili se oglasio tek pukim saopćenjem – su trenuci u kojim se Bošnjacima osporava pravo na jezik, zastavu, korištenje privatne imovine, negiranje međunarodne priznate Bosne i Hercegovine...

Bošnjačkoj djeci u bh. entitetu Republika Srpska već nekoliko godina zabranjuje se učenje nacionalne grupe predmeta, a od skoro ukinut je i bosanski jezik u školskim klupama u RS.

Stručnjaci za ljudska prava ocijenili su da je zabrana izučavanja bosanskog jezika u RS kršenje osnovnih ljudskih prava, kršenje Dejtonskog mirovnog sporazima...

Predstavnici mirovnih misija u BiH izdali su i ovog puta tek saopćenje u kojem su pozvali na poštivanje ljudskih prava, ali nisu učinili ništa više od toga.

Nadalje, već nekoliko mjeseci traje kampanja u RS-u u kojem se zabranjuje isticanje zastave Republike Bosne i Hercegovine, koja se do 1998. godine viorila ispred svih svjetskih organizacija u svijetu.
I na tu provokaciju vlasti u RS-u reagirali su tromo.

Nana Fata Orlović iz Konjević polja već nekoliko godina ne može vratiti vlastitu imovinu na kojoj je bespravno sagađena crkva.

OSCE se nije pretrgao ni kada je Milorad Dodik najavio referendum o Sudu i Tužilaštvu u BiH, kako ni to kada kaže da za njega Bosna i Hercegovina ne postoji, kada srpske vlasti negiraju međunarodno priznati srebrenički genocid, ne čine ništa da ukinu dvije škole pod jednim krovom...

Predsjednik SBiH Amer Jerlagić podsjetio je u intervjuu za Patriju da je na čelu OSCE-a sada Ivica Dačić, ministar vanjskih poslova i zamjenik premijera Srbije i da mješanje OSCE-a u Tužilaštvo BiH dolazi iz kuhinje istočnih susjeda, piše NAP.

Organizacija za sigurnost i suradnju u Evropi (OSCE) najveća je svjetska regionalna sigurnosna organizacija, koja broji 56 država članica. Uspostavljen kao regionalni aranžman u skladu s Poglavljem VIII Povelje Ujedinjenih naroda, OSCE je forum za političke pregovore, s naglaskom na prevenciji konflikta, rad u kriznim situacijama i postkonfliktnom oporavku.

Odluke koje donosi OSCE, imaju više politički, nego pravno obavezujući karakter, a donose se konsenzusom.

OSCE treba da zauzima sveobuhvatan pristup pitanju sigurnosti, objedinjujući vojnopolitičku, ekonomsku, okolišnu i ljudsku dimenziju sigurnosti. Aktivnosti Organizacije obuhvataju kontrolu naoružanja, mjere izgradnje povjerenja i uspostave sigurnosti, ljudska prava, nacionalne manjine, demokratizaciju, strategije policijskog rada, protuterorizam, kao i ekonomske i okolišne aktivnosti.

Općim okvirnim sporazumom za mir u Bosni i Hercegovini, sklopljenim u Daytonu, i potpisanim u Parizu, krajem 1995. godine, kojim su okončane gotovo četiri godine ratnih sukoba, oblikuje se rad Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini. Ovim Sporazumom, OSCE je određen kao jedna od organizacija odgovornih za pružanje pomoći u osiguranju trajnog mira u Bosni i Hercegovini, te, prema tome, implicitno, za pružanje pomoći u oporavku države nakon ratnih sukoba i davanje doprinosa izgradnji stabilnog, sigurnog i demokratskog društva