nedjelja, 26. srpnja 2015.

Radioaktivni otpad i dalje moguć na granici s BiH

ZAGREB, BANJALUKA, NOVI GRAD - Hrvatska proučava prijedlog Slovenije da se radioaktivni otpad nakon dekomisije Nuklearne elektrane Krško (NEK) 2043. godine trajno zbrine u ovoj opštini, na lokaciji Vrbina, potvrđeno je "Nezavisnim" u Ministarstvu gospodarstva Hrvatske.
Ovaj prijedlog rješenja, podsjetimo, Slovenija je predočila na nedavno održanom Međudržavnom povjerenstvu dvije vlade, međutim, kako napominju u resornom ministarstvu u Zagrebu, nije odlučeno ni hoće li Hrvatska sama raditi svoje rješenje skladišta otpada NEK-a, niti na kojem bi to eventualno području bilo i o tome će se najvjerovatnije izjasniti tek iduće godine.
"Nama slovenska strana nije predložila, nego je prezentirala svoj prijedlog rješenja za zbrinjavanje srednje i nisko radioaktivnog otpada i razgradnju NEK-a nakon prestanka rada. A nakon prezentacije, istina je, hrvatskoj strani predana je idejna dokumentacija koju ćemo detaljno proučiti", napominje Tomislav Cerovec, glasnogovornik ovog ministarstva.
To konkretno znači, kako dodaje, da je zbog novih okolnosti vezanih za produžetak rada NEK-a Međudržavno povjerenstvo zadužilo stručne organizacije da u roku od tri mjeseca pripreme prijedlog projektnog zadatka za izradu revizije Programa odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva, kao i revizije Programa razgradnje NEK-a.
"Dakle, nikakva odluka o gradnji skladišta nije donesena, kao ni o eventualnom uključivanju u projekt. Nije odlučeno ni hoće li Hrvatska sama raditi svoje rješenje skladišta, te na kojem bi to eventualno području bilo", naglašava  Cerovec.
Podsjetimo, Hrvatska i Slovenija, kojima podjednako pripada Nuklearna elektrana Krško, još ranije su dogovorile njen produžetak roka rada i nakon 2023. godine, odnosno sve do 2043. godine. Procjene su da će do tada količine otpada rasti na 10.200 tona radioaktivnog otpada i 1.000 tona istrošenog goriva, dok se BiH izričito protivi mogućnosti da Hrvatska svoj otpad  skladišti na Trgovskoj gori, opština Dvor, na dva kilometra od BiH, te u suprotnom najavljuje međunarodni arbitražni postupak. Takođe, procjene su da bi opštine na kojima bude skladište u godišnjem prosjeku dobijale do 12 miliona kuna naknada, što je takođe podjednak interes za dvije države - Hrvatsku i Sloveniju.
Građani Dvora 27. jula će se referendumski izjasniti o ovom pitanju nakon što je Opštinsko vijeće već donijelo odluku kojom se protivi ideji izgradnje odlagališta radioaktivnog otpada.
"Očekujem da građani Dvora odlučno kažu 'ne' izgradnji skladišta na Trgovskoj gori i čini mi se da je već sada, zahvaljujući našim reakcijama,  ova potencijalna lokacija pomalo stavljena u drugi plan. To je i realno, s obzirom na udaljenost od mjesta gdje otpad nastaje, a na šta su počeli upozoravati i evropski stručnjaci. Sa puno zalaganja, našeg na lokalnom i entitetskom nivou, te resornog ministarstva BiH, kao i poznavalaca evropske prakse o ovom pitanju, ishod može biti pozitivan", napomenula je za "Nezavisne" Snježana Rajilić, načelnica opštine Novi Grad.
Vlada RS obavezala je Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS da nastavi pratiti aktivnosti vezane za ovo pitanje.
"S tim u vezi, Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju, Ministarstvo uprave i lokalne samouprave i Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite treba da izrade tekst rezolucije o protivljenju aktivnostima izgradnje odlagališta otpada niske i srednje radioaktivnosti u opštini Dvor, Republika Hrvatska, te isti dostave Vladi Republike Srpske na razmatranje", zaključeno je na sjednici Vlade RS.
Vijeće ministara BiH od Hrvatske je zatražilo sastanak resornih ministarstava dvije zemlje, kako bi se razgovaralo na istu temu. Sastanak bi, prema podacima Vijeća ministara BiH, trebalo da bude održan do kraja septembra.

Nema komentara:

Objavi komentar