Grčka nije uplatila 1,6 milijardi eura kredita Međunarodnom monetarnom fondu, a ono što će se dalje dešavati u zemlji nije nimalo optimistično. Vlada te zemlje je u posljednjem trenutku zatražila dvogodišnji program finansiranja i restrukturiranje duga, a Alexis Tsipras je u pismu međunarodnim kreditorima naveo da pristaje na gotovo sve što se od vlade Grčke traži. Zemlja je, ipak, praktično u bankrotu.
Tsipras je sinoć uputio pismo Međunarodnom monetarnom fondu, Evropskoj komisiji i Evropskoj centralnoj banci pismo u kojem traži novac kako ne bi došlo do potpunog kolapsa u toj zemlji, navodeći da pristaje na gotovo sve što kreditori traže da vlada te zemlje ispoštuje.
Međutim, njemačka kancelarka Angela Merkel poručila je da neće biti nikakvih novih pregovora sa grčkom vladom do okončanja referenduma na kojem će se narod Grčke 5. jula izjasniti u vezi s pitanjem nastavka finansijske pomoći kreditora i neophodnih reformskih procesa.
Šta znači proglasiti bankrot?
Šta zapravo znači bankrot jedne države i šta se može očekivati u Grčkoj, za Faktor.ba objašnjava ekonomski stručnjak mr. Amel Kovačević.
– Kada neko više nije u stanju da plaća svoj dug iz bilo kojeg razloga, moguće je proglasiti bankrot to jest stečaj. Znači da je on doveden u situaciju da je prezadužen i da njegovi izvori zarade ne omogućavaju da plaća dug. Povjerilac, to jest zajmodavac, prihvata činjenicu da dužnik nikada neće izmiriti svoje obaveze u cjelosti. To znači, ako sam vam posudio 100.000 KM i nadam se da ćete mi to vratiti pod dogovorenim uvjetima, ali vidim da to ni u kom slučaju ne možete, onda gledam šta mogu naplatiti od tih KM 100.000. U takvoj situaciji, sada više ne pričamo o tome da mi dugujete 100.000 KM, već pričamo o tome da imate dvije marke u džepu. Onda se tim stečajnim procesom sva imovina dužnika stavlja na bubanj, prodaje i iz te stečajne mase pokušavaju se namiriti potraživanja povjerilaca – pojašnjava Kovačević.
Šta to znači u kontekstu situacije u Grčkoj kojoj se može desiti da proglasi bankrot? To znači da ova zemlja neće moći servisirati dugove, da će situacija postajati sve teža i haotičnija, što ne isključije građanske nemire i blokadu cijele države.
– Grčka je dugi niz godina trošila više nego je zarađivala tako što se neodgovorno zaduživala kod međunarodnih finansijskih institucija. Već dugo vremena Grčka nije u stanju da plaća svoj državni i javni sektor iz redovnih državnih prihoda. Tako se plate službenika, učitelja, ljekara, finasiranja javnih institucija i službi kao i penzionera vrši putem dodatnih zaduživanja. Kada bi dospjeli dugovi na naplatu, Grci bi uzimali nove kredite kako bi izmirili prethodne i tako u beskonačnost. Povjerioci su tražili od Grka da stegnu kaiš, da se domaćinski ponašaju kako bi taj ogroman dug jednoga dana mogao biti vraćen – navodi Kovačević.
Već sedam godina te mjere štednje jako bole grčko društvo i na toj boli su se pojavile političke partije koje su Grcima rekle otprilike ovo: “Šta nas briga za bogate povjerioce, nama je dosta tih mjera štednje. Mi nemamo više snage da stežemo kaiš, zato im nećemo više plaćati te ogromne dugove. Na kraju šta nam mogu učiniti, zar već ne patimo dovoljno”, navodi naš sagovornik.
Neminovni su anarhija i haos
– Ovakav politički stav doveo je do reakcije povjerilaca koji više ne žele da odobravaju nove kredite Grčkoj kako bi ona ispoštovala prethodno nastale obaveze. Sada je jedno realno rješenje da zbog nemogućnosti izmirenja obaveza Grčka, kao neplatiša, proglasi bankrot- kaže Kovačević.
Šta taj bankrot donosi niko još ne zna, ali svakako će povjerioci gledati da preuzmu sve što država Grčka ima na raspolaganju od korporacija do otoka u Egejskom moru.
Normalan slijed je i da Grčka napusti euro zonu i vrati se svojoj nacionalnoj valuti. Vrijednost drahme bi značajno pala u odnosu na svjetske valute pa bi to preko noći dodatno osiromašila svoje društvo.
– Zamislite šta to znači za svakog građanina ponaosob, plata u drahmama, a cijene uvozne robe, te krediti u eurima. Ljudi sada izlaze na ulice, protestuju, uvjetno rečeno, misle da su prevarili Evropu, jer su kao društvo uzeli ogroman novac koji neće vratiti, ali sutra ujutro kada budu trebali kupiti hljeb, primiti penziju neće imati od čega. To je vrlo opasna situacija koja može imati dalekosežne posljedice po grčko društvo ali i EU. Takva situacija može izazvati anarhiju i haos iz kojeg se teško iščupati. Bosna i Hercegovina zadnjih godina također rapidno troši više nego što zarađuje i dok još nije kasno bilo bi odgovorno prema našoj djeci da tu grčku gripu što prije zaustavimo i izliječimo- objašnjava naš sagovornik.
Nema komentara:
Objavi komentar