Prošlo je sto godina od početka Prvog svjetskog rata, a Sarajevo je i dalje prokleto važno mjesto na političkoj karti Evrope, simbol i glavni grad zemlje kojom se svijet eksperimentalno bavi ima već četvrt stoljeća.
Nakon brutalnog nasrtaja velikosrpskog ekspanzionizma, koji je prerastao u krvavi etnički rat, nakon etničkog čišćenja, masovnih ratnih zločina, političkih i teritorijalnih podjela i, na koncu, pljačkaške privatizacije, danas je ta zemlja u prilično jadnom stanju. U tako jadnom stanju da je i sam papa Franjo odlučio da dođe na mjesto tih nesretnih događaja i pomogne Bosni i Hercegovini da se počne oporavljati što od zla i nesreće, što od same sebe. Papa će u jednodnevnu posjetu Sarajevu doći početkom juna. Iako ima i prečih briga, poput ratnih strahota u Siriji, nejasne situacije u Ukrajini i krize u odnosima Vatikana s islamskim i pravoslavnim svijetom, iako još nije stigao da ode u rodnu Argentinu, a na poziv iz katoličke Španjolske odgovorio da ove godine ne dolazi, odlučio je da otputuje u zemlju u kojoj ima manje katolika nego u predgrađu Rima. U svojoj objavi o posjeti Sarajevu papa Franjo je istakao da ide u pohod "dragim i dobrim ljudima", s vjerom da će njegova posjeta biti ohrabrenje za vjernike katolike i da će probuditi kvasac Dobra, te da će pridonijeti učvršćenju bratstva, mira i prijateljstva.
Otkako je postao papa u martu 2013., ovo je prvi put da Yorge Bergoglio na ovakav način govori o Bosni i Hercegovini. Ipak, ima tu jedna zagonetka povodom koje se Vatikan ne oglašava. Kao što je poznato, pokojni papa Ivan Pavle II dva puta je posjetio našu zemlju, prvi put u aprilu 1997. Sarajevo, a šest godina kasnije Banju Luku. U Hercegovinu i Mostar, gdje živi najbrojnija i najhomogenija katolička zajednica u ovoj zemlji, nije išao. Neće tamo ići ni papa Franjo. Zašto? Na ovo intrigantno pitanje odgovor je ponudio Širokobriježanin Vlatko Kraljević, koji je osam godina proveo kao veleposlanik BiH u Rimu, odnosno Vatikanu. Kraljević je nedavno, u razgovoru za portal Dnevnik.ba, rekao: "Mislim da je odgovor na ovo pitanje najbolje tražiti od onih koji su postavili golemi križ na Humu ili izgradili stometarski zvonik franjevačke crkve u Mostaru".
Na Kraljevićevu izjavu o razlozima ignorisanja Mostara i Hercegovine od strane dvojice papa, revoltirano je reagovao mostarski biskup Ratko Perić, inače poznat po svojim desničarskim istupima i stavovima. Biskup je odgovorio Kraljeviću tekstom na istom portalu. Tu on navodi detalje iz jednog njihovog ranijeg razgovora, kad je Kraljević predlagao da se sporni križ, visok 33 metra, "makar skrati za trećinu". "Čudim Vam se da tako govorite. Vi katolik! Možda nekome smeta u Mostaru što ima 40 munara, pa nitko ne postavlja pitanje ni da se munare skrate ni da se brojčano smanje. Evo ovdje džamije na Balinovcu; kažu da se ne vidi da itko u nju ulazi, niti da iz nje izlazi, a svaki dan izvija se po nekoliko puta glas iz kutije da sve ječi ovim dijelom grada", bili su aduti koje je potegao biskup Perić. Lakonski je prokomentarisao i najnoviju Kraljevićevu izjavu: "Nisam nikad prije čuo takva tumačenja. Nisam to čuo ni u pohodu Svetoj Stolici. Nikada ni od koga. Samo od bivšeg ambasadora Vlatka Kraljevića".
Unutar katoličkih krugova u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini ne postoji očekivana saglasnost o svrsi i smislu papine posjete Sarajevu, a posebno o direktnom povodu za nju. Dr. Franjo Topić, predsjednik Hrvatskog kulturnog društva Napredak, kaže u nedavnom intervjuu Oslobođenju kako posjetu treba shvatiti kao poruku da je za Vatikan BiH važna i da je Crkva u BiH važna. "Izgleda da su ponajviše papa i Vatikan iskreno za cjelovitu BiH, dok mnogi drugi imaju i neka rezervna rješenja", smatra Topić. Tim povodom, veoma su zanimljive opservacije poznatog teologa dr. Ivana Markešića, koji tvrdi da će papa Franjo "uznemiriti Bosnu i Hercegovinu". U tekstu objavljenom na portalu autograf.hr, Markešić piše: "Papa zna da su u Hrvatskoj, ali i u Bosni i Hercegovini dvije stvari nespojive: hrvatski, odnosno bosanskohercegovački katolički biskupi i siromaštvo… Ali, papa gaji nadu da u BiH još uvijek postoji kvasac Dobra, da nije uništen i da ga je potrebno samo aktivirati. No, bojim se da će teško biti među katoličkim uglednicima naći one koji će htjeti biti taj kvasac Dobra. Naime, biti danas hrvatski kvasac Dobra u Bosni i Hercegovini znači biti narodni neprijatelj, izdajnik, izrod, jugonostalgičar, komunjara, balija itd. Posebno nakon klerikalnog zamračenja Svjetla riječi i rastjerivanja njegova uredništva i suradnika koji su bili otvoreni svima bez obzira na njihove svjetonazore".
Postavši papa, dotadašnji argentinski kardinal Yorge Bergoglio odlučio je da bude papa sa običnim ljudskim licem. Uzeo je ime Franje Asiškog i okrenuo se siromašnima i beskućnicima, odričući se, koliko god je to moguće, papinskog društvenog ugleda i vatikanskog bogatstva i sjaja. Zvuči paradoksalno, ali papa Franjo je, izgleda, popularniji među ateistima nego među svojim svećenicima i biskupima. Porijeklo ovog paradoksa moglo bi se potražiti u sljedećoj misli kontroverznog slovenačkog filozofa Slavoja Žižeka: "Istinske kršćanske vrijednosti danas se mogu naći još samo među ateistima". U Bosni i Hercegovini su uništene i materijalne i moralne vrijednosti, uništena je tradicija komšiluka i ljudske solidarnosti. Političari su zavadili njene narode, a vjerski poglavari vjernike. Kako vam danas zvuči Međureligijsko vijeće u sastavu: reis Mustafa Cerić, episkop Vasilije Kačavenda i kardinal Vinko Puljić? I šta sad da radi dobri papa Franjo? Da za jedan dan, koliko će boraviti u Sarajevu, čarobnim štapićem popravi učinjene štete, u Hrvate, Srbe i Bošnjake usadi duh bratstva i ukloni duboke religijske animozitete? To ne bi moglo učiniti ni stotinu papa. Papa Franjo će, naravno, u Sarajevu reći što je naumio da kaže. Doći će i otići. A potom će se pojaviti neko drugi da našim liderima saopšti šta i kako treba da rade. Za gospođu Federicu Mogherini do juče ovdje niko nije čuo. A ovog ponedjeljka pred njom se postrojilo cijelo tročlano Predsjedništvo BiH!
Zato će Sarajevo i dalje biti prokleto važno mjesto.
Otkako je postao papa u martu 2013., ovo je prvi put da Yorge Bergoglio na ovakav način govori o Bosni i Hercegovini. Ipak, ima tu jedna zagonetka povodom koje se Vatikan ne oglašava. Kao što je poznato, pokojni papa Ivan Pavle II dva puta je posjetio našu zemlju, prvi put u aprilu 1997. Sarajevo, a šest godina kasnije Banju Luku. U Hercegovinu i Mostar, gdje živi najbrojnija i najhomogenija katolička zajednica u ovoj zemlji, nije išao. Neće tamo ići ni papa Franjo. Zašto? Na ovo intrigantno pitanje odgovor je ponudio Širokobriježanin Vlatko Kraljević, koji je osam godina proveo kao veleposlanik BiH u Rimu, odnosno Vatikanu. Kraljević je nedavno, u razgovoru za portal Dnevnik.ba, rekao: "Mislim da je odgovor na ovo pitanje najbolje tražiti od onih koji su postavili golemi križ na Humu ili izgradili stometarski zvonik franjevačke crkve u Mostaru".
Na Kraljevićevu izjavu o razlozima ignorisanja Mostara i Hercegovine od strane dvojice papa, revoltirano je reagovao mostarski biskup Ratko Perić, inače poznat po svojim desničarskim istupima i stavovima. Biskup je odgovorio Kraljeviću tekstom na istom portalu. Tu on navodi detalje iz jednog njihovog ranijeg razgovora, kad je Kraljević predlagao da se sporni križ, visok 33 metra, "makar skrati za trećinu". "Čudim Vam se da tako govorite. Vi katolik! Možda nekome smeta u Mostaru što ima 40 munara, pa nitko ne postavlja pitanje ni da se munare skrate ni da se brojčano smanje. Evo ovdje džamije na Balinovcu; kažu da se ne vidi da itko u nju ulazi, niti da iz nje izlazi, a svaki dan izvija se po nekoliko puta glas iz kutije da sve ječi ovim dijelom grada", bili su aduti koje je potegao biskup Perić. Lakonski je prokomentarisao i najnoviju Kraljevićevu izjavu: "Nisam nikad prije čuo takva tumačenja. Nisam to čuo ni u pohodu Svetoj Stolici. Nikada ni od koga. Samo od bivšeg ambasadora Vlatka Kraljevića".
Unutar katoličkih krugova u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini ne postoji očekivana saglasnost o svrsi i smislu papine posjete Sarajevu, a posebno o direktnom povodu za nju. Dr. Franjo Topić, predsjednik Hrvatskog kulturnog društva Napredak, kaže u nedavnom intervjuu Oslobođenju kako posjetu treba shvatiti kao poruku da je za Vatikan BiH važna i da je Crkva u BiH važna. "Izgleda da su ponajviše papa i Vatikan iskreno za cjelovitu BiH, dok mnogi drugi imaju i neka rezervna rješenja", smatra Topić. Tim povodom, veoma su zanimljive opservacije poznatog teologa dr. Ivana Markešića, koji tvrdi da će papa Franjo "uznemiriti Bosnu i Hercegovinu". U tekstu objavljenom na portalu autograf.hr, Markešić piše: "Papa zna da su u Hrvatskoj, ali i u Bosni i Hercegovini dvije stvari nespojive: hrvatski, odnosno bosanskohercegovački katolički biskupi i siromaštvo… Ali, papa gaji nadu da u BiH još uvijek postoji kvasac Dobra, da nije uništen i da ga je potrebno samo aktivirati. No, bojim se da će teško biti među katoličkim uglednicima naći one koji će htjeti biti taj kvasac Dobra. Naime, biti danas hrvatski kvasac Dobra u Bosni i Hercegovini znači biti narodni neprijatelj, izdajnik, izrod, jugonostalgičar, komunjara, balija itd. Posebno nakon klerikalnog zamračenja Svjetla riječi i rastjerivanja njegova uredništva i suradnika koji su bili otvoreni svima bez obzira na njihove svjetonazore".
Postavši papa, dotadašnji argentinski kardinal Yorge Bergoglio odlučio je da bude papa sa običnim ljudskim licem. Uzeo je ime Franje Asiškog i okrenuo se siromašnima i beskućnicima, odričući se, koliko god je to moguće, papinskog društvenog ugleda i vatikanskog bogatstva i sjaja. Zvuči paradoksalno, ali papa Franjo je, izgleda, popularniji među ateistima nego među svojim svećenicima i biskupima. Porijeklo ovog paradoksa moglo bi se potražiti u sljedećoj misli kontroverznog slovenačkog filozofa Slavoja Žižeka: "Istinske kršćanske vrijednosti danas se mogu naći još samo među ateistima". U Bosni i Hercegovini su uništene i materijalne i moralne vrijednosti, uništena je tradicija komšiluka i ljudske solidarnosti. Političari su zavadili njene narode, a vjerski poglavari vjernike. Kako vam danas zvuči Međureligijsko vijeće u sastavu: reis Mustafa Cerić, episkop Vasilije Kačavenda i kardinal Vinko Puljić? I šta sad da radi dobri papa Franjo? Da za jedan dan, koliko će boraviti u Sarajevu, čarobnim štapićem popravi učinjene štete, u Hrvate, Srbe i Bošnjake usadi duh bratstva i ukloni duboke religijske animozitete? To ne bi moglo učiniti ni stotinu papa. Papa Franjo će, naravno, u Sarajevu reći što je naumio da kaže. Doći će i otići. A potom će se pojaviti neko drugi da našim liderima saopšti šta i kako treba da rade. Za gospođu Federicu Mogherini do juče ovdje niko nije čuo. A ovog ponedjeljka pred njom se postrojilo cijelo tročlano Predsjedništvo BiH!
Zato će Sarajevo i dalje biti prokleto važno mjesto.
Nema komentara:
Objavi komentar