Slobodna Bosna otkriva zašto su sva tri koaliciona partnera toliko zainteresirana za resor oko koga se ranije niko nije otimao
Formiranje nove vlasti u Federeciji BiH manjim dijelom je zapelo zbog broja resora koja koalicioni partneri traže za sebe, a većim dijelom zbog nejadnakog značaja federalnih resora. Na stolu je ukupno 16 resora za raspodjelu, no dva su „vrednija“ od 14 preostalih, i sva tri koaliciona partnera, SDA, DF i HDZ, traže za sebe barem jedan od dva top resora. Riječ je o Ministarstvu energije, rudarstva i industrije, u čijoj je nadležnosti i iznimno atraktivna namjenska industrija, koja u posljednjih nekoliko godina bilježi vrtoglavi rast proizvodnje i izvoza, te Ministarstvo prometa i komunikacija, u čijoj se nadležnosti, pored ostalog, nalazi i zahuktala cestogradnja na panevropskom Koridoru 5C.
KVALITET I KVANTITET
S obzirom na činjenicu da je SDA, kao relativni pobjednik izbora, kandidirala federalnog premijera, a da će HDZ kao vodeća stranka hrvatskog naroda preuzeti resor finansija, DF će kao treći koalicioni partner svakako izabrati najvredniji resor - ministarstvo energije, rudarstva i industrije, u kojem je koncentrirano više novca, političke moći i utjecaja nego u svim preostalim ministarstvima zajedno i pred kojim stoje već dogovoreni investicioni projekti vrijedni više od 5 milijardi KM! Upravo zbog značaja i objektivne vrijednosti ovog resora, koji će najvjerovatnije pripasti DF-u, SDA i HDZ drže da stranka Željka Komšića treba dobiti još samo dva, manje važna resora, makar bi nominalno, prema broju osvojenih glasova, trebala preuzeti isti broj resora kao i HDZ.
SKRIVENI POTENCIJAL
Bitka koalicionih partnera oko resora energije, rudarstva i industrije posve je razumljiva, budući da ovo ministarstvo izravno kontrolira dva najvrednija poslovna sistema u Federaciji BiH - Elektroprivredu BiH i Elektroprivredu HZHB, s godišnjim bruto prometom od oko 1,6 milijardi KM, te sva preduzeća iz namjenske industije koja bilježe snažne stope rasta proizvodnje i izvoza. No, prava vrijednost ovog resora krije se u već dogovorenom investicionom ciklusu koji će u predstojećem četverogodišnjem mandatu premašiti 4,5 milijardi KM. Riječ je o posve izvjesnim investicijama u energetskom sektoru, čija je realizacija već počela (vjetropark „Podveležje“ i hidroelektrana „Vranduk“) ili će započeti u najskorije vrijeme (termoelektrane u Tuzli i Banovićima).
Za izgradnju vjetroparka „Podveležje“ i hidroelektrane „Vranduk“ na rijeci Bosni već su obezbijeđena vrlo povoljna kreditna sredstva u ukupnom iznosu od oko 240 miliona KM, dok su pri kraju pregovori s kineskim partnerima oko finansiranja izgradnje dva velika termobloka u Tuzli i Banovićima, ukupne vrijednosti 2,4 milijarde KM. Znatan investicioni potencijal krije se u do sada potpuno neiskorištenoj hidroenergiji rijeke Bosne, na kojoj se, osim hidrolektrane „Vranduk“, planira izgradnja još 25 protečnih elektrana ukupne snage 450 megavata, čija će zgradnja koštati najmanje 1,2 milijarde KM.
Nema komentara:
Objavi komentar