Kako se pere novac u BiH

Službeni podaci Financijsko-obavještajnog odjela Agencije za istrage i zaštitu (SIPA) kažu: prošle godine u Bosni i Hercegovini oprano je 19,4 miliona KM. I dalje: podnesene su prijave protiv 26 osoba i sedam firmi i dopunjene prijave protiv 12 osoba i tri firme

Na lošem glasu

Pranjem tolike količine novca proračuni u BiH oštećeni za više od devet miliona KM. Također su izdani i nalozi za privremenu obustavu transakcija preko računa šest građana i dvije firme u iznosu od 3,8 miliona KM.

Ukupna suma opranog novca, ona koja je otkrivena, u svakom slučaju dovela je BiH na loš glas.

Svemu treba dodati i podatak koji je objavila organizacija Global Financial Integrity iz Washingtona da se godišnje u BiH opere i iz BiH ilegalno iznese oko milijardu KM. Prema nalazima s kojima raspolaže ta organizacija, samo u periodu od 2001. do 2010. godine iz naše zemlje nezakonito je u takozvane porezne rajeve u svijetu prebačeno 836 miliona dolara. Inače, ova organizacija provodi istraživanja u svim državama svijeta o nacionalnim i multilateralnim politikama i ugovorima s ciljem eliminisanja nelegalnih finansijskih poslova kako bi se osigurao globalni razvoj i sigurnost. U izvještajima GFI-a količina novca u svoj zoni je najvažniji parametar za ocjenu sposobnosti vlada da rade na ekonomskom razvoju svojih država.

Kriminalci koji su prljavim poslovima, a u najvećem broju slučajeva se radi o krijumčarenju i prodaji droge, došli do gole svote novca čine sve da ga operu kako bi prikrili svoje bogatstvo, izbjegli procesuiranje, plaćanje poreza, povećali profit i legalizirali poslovanje.

Sve donedavno, uglavnom se prljavi novac legalizirao preko kupovine stanova i poslovnih prostora i ulaganjem u izgradnju novih objekata.

Međutim, kako kažu stručnjaci, posljednjih godinu – dvije kriminalci iz BiH su se uklopili u “svjetske trendove” pa je pranje novca i u našoj zemlji postalo puno softiciranije i dovedeno gotovo do savršenstva.

To znači da se koristi nekoliko novih metoda i načina. Jedan od njih je takozvani inoodliv – plaćanje s računa bh. firmi na ime povrata avansa u velikim iznosima i to iz kredita i pozajmica po ugovorima firmi koje pripadaju istoj grupaciji.

Lažne firme

Sve je prisutniji i bezgotovinski priljev iz instranstva s računa off-shore firmi s tim da se isti dan kada novac legne izdaje nalog za transfer novca na treće firme.

Također se kao način pranja novca koristi i podizanje kredita po jednoj osnovi, a onda se novac preusmjerava u druge namjere pri čemu vraćanje kredita nije u potpunosti dokumentovano.

Otkrivena je i još jedna nova metoda, a radi se o takozvanim visokorizičnim transakcijama – na račun državljanina BiH uplati se novac s računa neke od off-shore firme i on na šalter banke dođe u prisutnosti treće osobe podići novac.

Ubacivanje nelegalno stečenog novca u legalne tokove, ocjenjuju finansijski stručnjaci, obeshrabruje ozbiljne inostrane investitore. S druge strane, to osigurava stvaranje opasnih središta moći kojima rukovode kriminalci i omogućava im preuzimanje političkih i ekonomskih poluga za kontrolu nad vlastima, od općinskih preko kantonalnih i entitetskih do državnih.

Posebno je uočljivo posljednjih godinu – dvije da se masovno registriraju, odnosno otvaraju male firme, na stotine njih svakog mjeseca, i nakon kratkog vremena se zatvaraju. Smatra se, pokazuju to i neke istrage, da one uglavnom služe za servisiranje ilegalnih tokova novca.

Pranje novca najizravnije je povezano s korupcijom, organiziranim kriminalnom i finansijskim prijevarama, a prema izvještaju američkog State Departmenta za prošlu godinu, BiH je svrstana među države koje izazivaju posebnu zabrinutost.