Nova grupa polaznika programa iz BiH za buduće lidere otputovala je u januaru u London, gdje će pohađati Fellowship program Britanske ambasade. Direktorica portala eKapija.ba Azra Atagić – Ćatović izabrana je zajedno s dvadesetak uspješnih ljudi iz sfere politike, poslovnog svijeta i civilnog društva.
U sklopu programa, polaznici su posjetili i Ambasadu BiH u Londonu.
Novi pristup EU, odnosno britansko-njemačka inicijativa, svakako da će svima u BiH koristiti, jer je to čitav niz reformi čiji je cilj da se promijeni redoslijed prioriteta, da privredu i ekonomiju stave na prvo mjesto, a tek onda da idu teža politička pitanja, kaže Mustafa Mujezinović, ambasador BiH u Londonu.
O tome, kao i mogućnostima koje se pružaju na britanskom tržištu za naše privrednike nešto više je rekao u razgovoru za poslovni portal eKapija.ba.
Koje aktivnosti Ambasada BiH u UK vrši kako bi privukla britanske investitore u našu zemlju?
- Najvažniji događaj u prethodnom periodu je bio prvi UK-BiH Business forum, koji je održan u aprilu 2013. ovdje, uz učešće ministra vanjskih poslova, Guvernera Centralne banke, predstavnika oba entiteta, potpredsjednika Vlade RS-a, Ministra energetine i rudarstva iz FBiH, a bile su prisutne i pojedine općine.
Tu smo po prvi put, na jednom mjestu prezentirali potencijalnim britanskim investitorima šta to mi možemo.
Ipak, kako je to bio prvi Business forum, nikada nećete imati direktno investitora koji donosi odluke, nego smo imali preko 200 ljudi koji su imali cijeli dan (od 10-18h), mislim da su to bili ljudi koji su agenti pojedinih investitora.
Nažalost, to nije dovoljno, prezentirati općinu sa nekim njenim privrednim mogućnostima, entitet ili cijelu BiH.
FIPA je dosta toga uradila na Forumu i Konferenciji, ali sve to nije dovoljno.
Treba pokazati korak više, da mi to zaista iskreno nudimo, kao npr. koncesiju nekoj firmi, recimo iz Britanije, ili zašto da ne iz nekog drugog kraja svijeta da bi ona prihvatila taj projekat.
Ambasada svakodnevno pokušava da napravi kontakte, te smo imali kontakt sa nekoliko firmi iz BiH , nekoliko firmi nam se već javilo, kao što je proizvođač riblje hrane BOSNET iz Hadžića, sa molbom da uradimo nešto kako bismo mu pomogli da uđe na tržište UK. Nismo mogli mnogo učiti jer je to ipak stvar marketinga te kompanije. Ali shvatamo da nije moguće, sa ograničenim sredstvima za marketing, na ovom tržištu mnogo uraditi, tako da nam ostaje da to uradimo kao Pilot projekat kako bismo pokušali nešto da pronađemo i pomognemo toj kompaniji. Nismo specijalisti za to, ali ćemo izaći u susret i pokušati pronaći potencijalne kupce, tj. prodavce tih proizvoda.
Najbitnije da i kompanija sama dođe, vidi o kakvom je tržištu riječ. Ali onaj ko ima dobar proizvod, konkurentnu cijenu, kvalitet i rokove isporuke, on može proći svugdje pa i na ovom, mogu slobodno reći najzahtjevnijem svjetskom tržištu.
Britanske firme sve manje i manje proizvode, Kina je najveći uvoznik, međutim oni izvoze finansijske usluge i usluge osiguranja, kao i know-how, tehnologiju, tako da sa tim kompenzuju deficit.
Sa ovog tržišta je vrlo teško privući nekoga da investira u BiH, sve dok se određeni nivo vlasti ne odluči da ponudi jednoj zemlji, koncesiju na "nešto“ i da unutar te zemlje napravi kompeticiju ko će biti najbolji, ovako niko nema povjerenja, dolazi se sporadično, dolaze ljudi željni da se nečega dograbe, neke koncesije na primjer, kako bi izvršili daljnju preprodaju.
Vrlo je težak projekat da se pomogne firmama da nađu tržište, ako firma nije prisutna tu. Imamo tako jedan izvrstan bh. proizvod, a radi se o voćnim sokovima SOK, 100% prirodan. Ovdje je teško naći takav, ali je teško da se natječe sa nekim upola manje kvalitetnim proizvodima koji imaju izvanrednu reklamu, koji se svaki dan vrte po televiziji, koji se nalaze na svim policama trgovina. Bez obzira na kvalitet proizvoda, jako je teško proći na ovo tržište i dosta uložiti.
Na Business Forumu domaća kompanija Bingo je potpisala ugovor sa EBRD-om?
- Jeste, Bingo je već 9-10 puta koristio kredit EBRD-a, a na ovoj Konferenciji su potpisali Ugovor za jedan od tih kredita. Na Konferenciju je čak došao Predsjednik EBRD-a gdin. Chakrabarti, čije je sjedište u Londonu i direktno je sa vlasnikom, direktorom Binga potpisao ugovor, što je ujedno bio signal britanskim privrednicima da će EBRD podržati i njihove investicije.
Također i Telemach koji posluje na tržištu BiH, a izvorno je britansko vlasništvo, bio prisutan na UK Business forumu kao pozitivan primjer kako se može poslovati na tržištu BiH.
Da li postoji otvoren poziv za naše privrednike da se uključe u idući Business Forum?
- Mi smo pokušali i ove godine sa nevladinom organizacijom DMA – Developmnet market associate, koja sa svim svjetskim ambasadama pravi poslovne forume, da napravimo uzvratni događaj u BiH, kako bi na Forumu u Sarajevo, došli zainteresovani investitori, međutim desile su se poplave, išla je predizborna kampanja, tako da smo odustali od organizaje događaja koji se trebao desiti u septembru 2014.
A u 2015.?
- Ostaje da se vidi. Ovdje se ne isplati održavati forume. Treba britanske privrednike dovesti u Sarajevo.
Kakvi su odnosi dvije zemlje, postoje li otvorena pitanja?
- Nekih otvorenih pitanja nema, osim pitanja Sejdić-Finci. Mislim da su oni shvatili da je to preteško pitanje i da ne treba da bude prvo i mislim da je i ova Britansko – Njemačka inicijativa tu da riješi i taj problem.
Šta će britansko-njemačka inicijativa značiti za privrednike u BiH?
- Svakako da će svima koristiti, jer je to čitav niz reformi, ali Inicijativa je tu i da promijeni redoslijed prioriteta, da stavi privredu i ekonomiju na prvo mjesto, a tek onda da idu teža politička pitanja. Najteža na kraju.
Britanija je na korak od izlaska iz Evropske Unije, oni očekuju 2017. referendum gdje će pitati narod da li žele da ostanu u EU ili da izađu iz EU, a trenutno raspoloženje je gotovo sigurno u korist izlaska iz EU, a po mojoj procjeni, to će se vjerovatno i desiti, ukoliko ne dođe do reformi unutar EU i Evropske komisije i ukoliko Britanija ne bude vidjela svoj direktni interes.
Uprkos tome Britanska vlada i svi britanski funkcioneri koji se bave Bosnom i Hercegovinom, staništa su da BiH nema drugog puta, osim onoga da uđe u EU, pogoto ako znamo da je Hrvatska članica EU, da je Srbija, kao i Crna Gora krenula tim putem, te da je samo pitanje dana kada će te zemlje biti članice. I u toj konstalaciji oni smatraju da mi moramo biti u tom drušvu.
Očito su i shvatili, na kraju, da rješenje ne može doći iznutra, da rješenje ipak mora biti sa strane, jer da smo mi mogli naći rješenje, onda bi to vjerovatno bilo urađeno još '92, a ne bismo čekali do danas.
Oni strogo stoje iza toga da se pomogne BiH.
Koja bosanska udruženja djeluju u UK – Savez dijaspore djeluje u Birminghamu, kakva je saradnja s njima?
- Ima dosta udruženja i klubova koja rade, ali ima jedno krovno udruženje u Birnminghameu, UK Network sa kojim surađujemo. Naravno uvijek ljudi traže više, nekad su nezadovoljni, ali ima tu jedna divna stvar, a to je da su svi ti ljudi koji su došli iz BiH, njih oko 7.000 su uspjeli riješiti svoja egzistencijalna pitanja. Britanija nije postavljala uslove što se tiče dvojnog državljanstva, tako da su svi riješili svoj status. Imamo jedno drugo pitanje, a to je kako zadržati bosanske dopunske škole, pošto nemamo puno podrške od Ministarstva civilnih poslova, koje bi trebalo da vodi računa o tome, prvenstveno da se obezbijede udžbenici za djecu.
Vrijednost ovih ljudi je važna za BiH sve dok oni govore našim jezicima, te dok znaju istoriju, pošto njihova djeca već počinju manje koristiti naše jezike. Trebamo sačuvati naše ljude i to je jedan od najbitnijih aspekata, kako nama, tako i ovim udruženjima.
I mi sami bili smo svjedoci koliko je vizni režim za građane BiH nepovoljan. Viza se izdaje na kratak period, a košta 188 EUR. Da li se uskoro može očekivati liberalizacija viznog režima?
- Na žalost, mislim da je to u programu Britanske vlade ostavljeno za neku daljnju budućnost, potpuno ukidanje viznog režima, a moje lično mišljenje je da se to može desiti isključivo ukoliko budemo vrlo blizu vrata EU.
Ono što je sada ideja od strane Ministarstva vanjskih poslova u Sarajevu je ideja da se pokuša liberalizirativizni režim, a sa dugogodišnjom vizom, praktično bismo to i dobili.
Da li postoji inicijativa da se uspostavi redovna avio linija, kako bi se tržište BiH približilo britanskim investitorima i obrnuto?
- Sredinom februara ću imati razgovore sa Aerodromom u East London, Staffordu, Luton i City Aeroport da ispitamo mogućnosti. Naravno to najviše zavisi od toga koliko će putnika biti i koja će avio kompanija biti zainteresovana.
Osnovni preduslov je da se vidi koji aerodrom je zainteresovan. Također, još je nezgodno pošto je bosanska dijaspora raspoređena po čitavoj Britaniji, u Londonu, Birminghemu, Derby-ju kao i drugim gradovima, tako da više inklinira srednjem – centralnom dijelu Britanije, tako da bi aerodorm bio potrebniji i važniji na sjeveru, nego u samom Londonu ili Heatrow-u.
Bitno je i kakve su nam šanse u turizmu. Nedavno smo imali veliki Svjetski sajam turizma, te smo imali predstavnike 5-6 turoperatora iz Hercegovine, iz Širokog brijega, Međugorja, Trebinja, Mostara. Oni su prezentirali ponudu Bosne i Hercegovine i uglavnom se oslanjaju na charter-letove.
Broj turista koji idu u Međugorje, isto može igrati važnu ulogu, pošto oni većinom dolaze iz Irske, može igrati ulogu koji aerodrom bi bio najpogodniji, koji intenzitet letova je potreban.
Jedan od zaključaka Business foruma je bio da nema suradnje bez direktnog leta.
Ali broj bh. ljudi u Britaniji je oko 7.000 i uglavnom dolaze iz Krajine, tako da njima više odgovara let do Zagreba, zbog blizine granice sa BiH. Upitno je koliko bi naši ljudi koristili te linije.
Prije par godina je bio direktan let Sarajevo-London preko British Airwaysa, međutim preambiciozno su napravili plan letova tako da su 3-4 puta sedmično letjeli, a mislim da je nama dovoljan i jedan let sedmično. Uz viznu liberalizaciju, izdavanja viza na duži period, doprinijelo bi zbližavanju privrednika i sa jedne i sa druge strane.
Nema komentara:
Objavi komentar