Uradi sam: Kako da napravite roštilj, ražanj i malu pušnicu u svom dvorištu

Ako ste ljubitelj dimljenog mesa i đakonija sa ražnja ili roštilja, ovo je nešto što morate da imate u svom dvorištu! A ako niste vični radovima pozovite nekoga od prijatelja ko se razumije u šalovanje, betoniranje i ređanje cigli i dobićete s lakoćom ovo mjesto gdje će se rado skupljati sva rodbina i prijatelji…

BEGIĆ: NEPOŠTOVANJE ODLUKA USTAVNOG SUDA BIH UVOD U ANARHIJU Čemu služi Ustavni sud BiH?

Zvaničnici u Republici Srpskoj odbijaju da provedu odluku Ustavnog suda koji je ocijenio neustavnim dio Zakona o praznicima ovog entiteta, te naložio Narodnoj skupštini tog entiteta da izmijeni sporne odredbe. Prema toj odluci 9. januar koji se slavi kao Dan entiteta je vjerski praznik.

Ponovo se prijeti referendumima, izlaskom iz zajedničkih institucija BIH, scenarij viđen i ranije kada je riječ o političkim podnosima u BIH. Sigurno je da ova odluka te reakcija političara u RS-u jasno pokazuju kako sistem u BIH nefunkcioniše.

Bosna i Hercegovina je vjerovatno jedina zemlja gdje izabrani zvaničnici bilo da su i u vlasti ili u opoziciji mogu javno reći da neće poštovati odluku državnog Ustavnog suda. Upravo to su uradili politički predstavnici Republike Srpske nakon što je ovaj sud kao neustavan ocijenio dio Zakona o praznicima RS-a kojim je 9. januar proglašen kao Dan tog entiteta.

Izjavom koja je opet pod okrilje entitetskog predsjednika Milorada Dodika okupila i opoziciju, odbacuju odluku i najavljuju još jedan u nizu najavljenih referenduma.

“Cijenimo da je ova odluka donesena uz intervenciju niza međunarodnih predstavnika. Zahtjevamo od Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine da usvoji zakon o Ustavnom sudu kojim će se predvidjeti da u većini za odluke bude predstavnik konstitutivnog naroda i predstavnik entiteta”, kazao je Dodik nakon sastanka sa predstavnicima vodećih političkih partija u RS.

Sudije stranci nisu smetali nikome kada je, recimo, Ustavni sud donosio odluku o tome da li iz naziva nekih gradova u RS-u treba brisati prefiks bosanski. Otvara se, dakle, pitanje kako je moguće da neke odluke političarima odgovaraju, a neke ne. Jedno je sigurno Odluka Ustavnog suda BIH i reakcija političara u RS-u nakon nje jasno su pokazale sve manjkavosti bosanskohercegovačkog i političkog i pravnog sistema.

Profesor Pravnog fakulteta u Tuzli Zlatan Begić podsjeća da BIH nema problem sa Dejtonom već sa neprovođenjem ovog sporazuma čiji je sastavni dio u bosanskohercegovački Ustav.

“Zbog toga što nema sankcije, onda to ostavlja na mogućnost najistaknutijim nosiocima vlasti da takve odluke ne provode. To otvara sada pitanje totalne anarhije u državi, jer znate ako najviši nosioci vlasti ne poštuju Ustav i pogotovu odluke takve jedne instance, onda se postavlja pitanje zašto bi bilo koji građanin poštovao bilo koji drugi zakon”, objašnjava Begić.

Drugi su analitičari mišljenja da je način odlučivanja u velikom broju institucija potrebno mijenjati jer sadašnji nikom neodgovara.

“Zato treba da postoji politička volja. Ja bih više našu pažnju, a posebno pažnju onih koji su na vlasti usmjerio prema promjeni mehanizama u takvim institucijama. Imamo  ne samo Ustavni sud BIH, nego i neke druge”, kaže profesor iz Banjaluke Miodrag Živanović.

Prema evidenciji Ustavnog suda BiH, od 2004. do danas 91 odluka ovog suda nije provedena. Odluke se jednako ne poštuju u oba bosanskohercegovačka entiteta. Nakon posljednje odluke otvoreno je i pitanje kako je moguće da u ovoj sudskoj instanci odluke kao sudije donose nekada visokopozicionirani stranački zvaničnici.

“Zato mi imamo podijeljeno to sudijsko tijelo kada treba glasati o ključnim odlukama, jer se svi uglavnom vode tim svojim političkim opredjeljenjima i stavovima svojih stranaka, a ne onim što je ustavna i pravna država, ne onim što je ustavna norma. Mogu vam reći da u jednoj takvoj situaciji gdje mi imamo politička imenovanja na te funkcije dobro dođu ova trojica sudija stranaca”, dodaje professor Zlatan Begić.

Dok ocjenu ustavnosti Zakona o praznicima u RS traži jedan član Predsjedništva BIH Bakir Izetbegović, drugi član kolektivnog šefa države Mladen Ivanić kaže da on prvi neće poštovati odluku Ustavnog suda i da će nastaviti slaviti 9. januar, jer mu to niko ne može zabraniti.

Profesorica Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Nedžma Džananović Miraščija podsjeća da je poštovanje sudskih presuda konstitutivni element onoga što se zove vladavina prava.

“Bosna i Hercegovina, sada saznajemo, ima ozbiljan problem i činjenicu da se nekoliko desetina tih presuda nije provelo. To sve stvara jedan ozbiljan strukturalni problem kada je u pitanju pristupanje BIH Evropskoj uniji, pogotovo kada dodjemo do one tačke po kojoj će se pregovarati o pravosuđu”, objašnjava ona.

Džananović Miraščija dodaje da su prijetnje referendumima, bojkotima, eskalaciojm različitih oblika političkih tenzija uobičajeni repertoar SNSD-a.

“Ja se nadam da je u ovim drugim političkim snagama u RS dovoljno razuma da shvate da se ovim ne štite ni politički interesi srpskog naroda ni interesi RS, već isključivo interesi SNSD-a i njegovog lidera”, kaže ona.

Praznik svetog Stefana Republika Srpska slavi kao dan osnivanja, odnosno Dan Republike i krsnu slavu. Ustavni sud ocijenio je da je 9. Januar vjerski praznik. Profesor Fakulteta političkih nauka iz Sarajeva Asim Mujkić kaže da BiH nažalost nema sekularnu političku tradiciju budući da je “vladajuća etnonacionalistička paradigma nastala napajajući se na vrelu religioznosti”.

“Jasne su mi, dakle, reakcije koje su uslijedile na jednu vrlo sekularnu odluku koja bi svuda drugdje bila sasvim uobičajena. Jasno mi je da se toj odluci Ustavnog suda protivi politički establišment entiteta, zato jer njegova jezgra je ustvari religijskog karaktera”, smatra Mujkić.

Begić: Nepoštovanje odluka Ustavnog suda BiH uvod u anarhiju

Bosna i Hercegovina je vjerovatno jedina država u kojoj se odluke Ustavnog suda ne provode. Zbog čega je to tako?

To pokazuje da sistem generalno ne funkcioniše. Mi nemamo problem sa Dejtonom, mi imamo problem sa neprovođenjem Dejtona. Kada Ustavni sud detektuje određenu povredu Ustava, koja je učinjena zakonom, onda je obaveza svih struktura vlasti da to provedu. Međutim, očigledno je da nema sankcije zbog neprovođenja odluka Ustavnog suda i zbog toga se jednostavno pravna država i princip pravne države ne mogu smatrati implementiranim u dovoljnoj mjeri i zbog toga što nema sankcije, onda to ostavlja na mogućnost najistaknutijim nosiocima vlasti da takve odluke ne provode. To otvara sada pitanje totalne anarhije u državi, jer znate ako najviši nosioci vlasti ne poštuju Ustav i pogotovu odluke takve jedne instance, onda se postavlja pitanje zašto bi bilo koji građanin poštovao bilo koji drugi zakon.

Možemo li govoriti o tome da ipak u Ustavnom sudu sjede neki ljudi koji su bili istaknuti članovi nekih političkih partija i da mi u svemu imamo uplitanje tih nacionalnih političkih stranaka?

I to je pitanje koje je veoma bitno. Na tome dakako treba da se radi i nedopustivo je da istaknuti članovi političkih stranaka, kao nagradu za službu u svojoj političkoj partiji dobiju imenovanje na jednu takvu funkciju, kao što je funkcija sudije Ustavnog suda BiH, ali nažalost to je kod nas praksa od strane svih političkih opcija i upravo zbog toga mi imamo podijeljeno to sudijsko tijelo kada treba glasati o ključnim odlukama, jer se svi uglavnom vode tim svojim političkim opredjeljenjima i stavovima svojih stranaka, a ne onim što je ustavna i pravna država, ne onim što je ustavna norma. Mogu vam reći da u jednoj takvoj situaciji gdje mi imamo politička imenovanja na te funkcije dobro dođu ova trojica sudija stranaca, jer oni budu uvijek nekako prevaga, ako pogledate dosadašnju praksu Ustavnog suda, na onu stranu koja jeste doista u pravu. Zamislite situaciju u kojoj imamo svih devet politički imenovanih sudija, ja se slažem da bi na neki način sudije strance trebalo eliminisati iz strukture Ustavnog suda, ali onda moramo postaviti jasne kriterije i osigurati da se na funkcije sudija Ustavnog suda imenuje osoba koja se bavi ustavnim pravom, koja ima karijeru i koja ima jake reference u toj oblasti i koja će odgovorno na osnovu struke, a ne na osnovu politike glasati pri donošenju odluka i raditi u Ustavnom sudu. Naime, mi moramo shvatiti da kada, recimo, čovjeka koji se čitav život bavio građnaskim pravom imenujete na poziciju sudije Ustavnog suda, to je isto kao kada biste jednog kardiologa do podne držali da operiše srce, a poslije podne ga poslali da vadi zube ljudima. Mi moramo struku pozicionirati na pravo mjesto, osigurati da ljudi koji se godinama bave ustavnim pravom i koji imaju snažne i prepoznatljive reference, međunarodno priznate reference u toj oblasti da budu imenovani na te pozicije, koji neće imati političke hipoteke iza sebe, pa onda možemo govoriti i o tome da strani suci ne trebaju da sjede u Ustavnom sudu BiH. Međutim, bojim se da je to utopija i da smo mi svjetlosnim godinama daleko od takvog pristupa, koji imaju sve zemlje u svijetu koje žele funkcionisanje ustavne i pravne države i koji odluke Ustavnog suda doživljavaju kao nešto što je konačno, oko čega se ne diskutuje, što se provodi.. Na kraju krajeva, moramo izgraditi sistem, ustvari mi taj sistem imamo, ali on ne funkcioniše. Naime, u ovoj zemlji postoje tužilaštva organizovana po svim nivoima i naravno u ovom slučaju, tužilaštvo bi trebalo da reaguje kada je riječ o odbijanju primjene odluke Ustavnog suda, kakva god ona bila.

Možemo li na koncu svega rečenog, govoriti o tome da je ova odluka i reakcije i pozicije i opozicije u Republici Srpskoj pokazatelj problema u sistemu BiH?

O tim problemima govorim poslijednjih sigurno pet ili šest godina, od kada prva odluka Ustavnog suda nije provedena, od kada međunarodna zajednica u ovoj zemlji poziva lidere da se dogovaraju da li će provesti odluke Ustavnog suda i eto danas imamo stotinjak odluka, ja više ni ne znam tačan broj tih odluka koje nikada nisu provedene. Mi imamo ozbiljne probleme u sistemu i nepoštivanje dejtonskog Ustava nas vraća u 1995. godinu, a vrlo dobro znamo gdje smo bili tada.

Smatrate li vi da je problem, između ostalog, u načinu odlučivanja Ustavnog suda, tipa preglasavanjam jer postoje neki analitičari koji smatraju da je problem postojanje mogućnosti preglasavanja?

Molim vas o čemu mi sada razgovaramo? Kakvo preglasavanje u Ustavnom sudu? Ustavni sud ima definisan način svoga odlučivanja, pa ne možemo o svemu govoriti o nekakvom preglasavanju. Čijem preglasavanju? Ko to koga preglasava?

Htjela sam da prokomentarišete ono što je očigledno iz većine izjava sada, koje govore - parafraziram - da se i u Ustavnom sudu sada preglasavaju narodi?

Pratio sam, i ja kao čovjek koji se poslijednjih 12 godina bavi ustavnim pravom, u naučnom i stručnom smislu, nimalo ne držim do ljudi koji govore o preglasavanju, koji imaju takve stavove. To su ljudi problematičnih referenci, ljudi koji ne razumiju problematiku Ustavnog prava, ljudi koji ne razumiju Ustav BiH. To su ti ljudi koje je politika postavljala i postavlja ih i sada na razne pozicije. To su ti dvorski pravnici, koje povremeno izvuku iz džepa da potpiruju narod pozivajući na nepoštivanje odluke Ustavnog suda. Dajte mi jednog pravnika u svijetu koji će imati karakter da pozove građane i institucije da ne poštuju odluku Ustavnog suda. Upravo je to problem u našem sistemu. Upravo o tome govorimo kada kažemo da je neophodno da se na poziciju sudija Ustavnog suda imenuju ljudi koji znaju Ustavno pravo. I dok takvi ljudi ne budu sjedili u Ustavnom sudu imaćemo te dvorske pravnike koje po potrebi političke partije izvlače iz sehara i koji onda pričaju o nekakvom preglasavanju u Ustavnom sudu.

I BOŠNJACI ZA DECENTRALIZACIJU SDA predlaže da Mostar bude novi glavni grad FBiH

Ideja da Mostar postane glavni grad Federacije BiH ponovo je aktuelizirana tokom posjete Bakira Izetbegovića Mostaru sredinom novembra. Tom prilikom Izetbegović se sastao s liderom HDZ-a BiH Draganom Čovićem i novim koalicionim partnerom Fahrudinom Radončićem.

Ideja da Mostar postane glavni grad Federacije BiH stara je punih 15 godina, a šef Gradskog odbora SDA Mostar Salem Marić kaže da se o tome razgovaralo još 1998. godine. Te godine je Vijeće za implementaciju mira (PIC) naglasilo da nema ništa protiv da Mostar bude glavni grad FBiH s tim da je neophodno ispuniti određene uvjete. U mostarskoj SDA smatraju da su ti uvjeti ispunjeni i da bi premještanje glavnog grada FBiH u Mostar značilo mnogo za ovaj grad.

"Na taj način Mostar bi dobio priliku bržeg razvoja. Time bi se podržala i decentralizacija vlasti, a upravo to je ono što se Bošnjacima često zamjera, ta činjenica da je sve smješteno u Sarajevu. Bila bi to poruka da Bošnjaci nemaju ništa protiv da vlast ima sjedište u cijeloj BiH i FBiH", kaže Marić koji dodaje da se SDA poziva na Madrisku deklaraciju iz 1998. godine.

Podrška Izetbegovića

On smatra da bi premještanje glavnog grada FBiH u Mostar doprinijelo i spuštanju međunacionalnih tenzija u Mostaru. Za sada se o svemu razgovara isključivo u krugovima SDA.

"Mi smo ovaj prijedlog iznosili i na organima stranke, na Glavnom odboru i tu nije bilo nekog protivljenja, kategoričnog odbijanja... Sve to treba malo ozbiljnije razmotriti", kaže Marić.

Međutim, iz mostarske SDA naglašavaju da im je drago da imaju punu podršku predsjednika Izetbegovića u ideji da Mostar bude novi glavni grad FBiH.

U Mostaru je već smješteno pet ministarstava Vlade FBiH, ali ova ministarstva faktički imaju dvojne urede, i u Sarajevu i u Mostaru. Nije poznato da li bi premještanjem glavnog grada FBiH u Mostar bili zatvoreni svi uredi u Sarajevu, niti šta bi se desilo sa službenicima zaposlenim u Sarajevu.

Marić kaže da Mostar ima kapacitete gdje bi se mogle smjestiti institucije, kao i to da je već ranije planirana gradnja zgrade Vlade FBiH u samom centru Mostara. Također, već je formirana komisija koja radi na iznalaženju smještaja za pet ministarstava čije je sjedište u Mostaru, pa bi samo trebalo proširiti djelokrug rada pomenute komisije.

Pitanje glavnog grada FBiH regulisano je Ustavom FBiH, član 4, koji izričito kaže da je glavni grad FBiH Sarajevo. Ako bi se krenulo u realizaciju ideje premještanja glavnog grada u Mostar, to bi značilo da se mora ići u promjenu Ustava FBiH. Za nešto takvo u Parlamentu FBiH potrebna je dvotrećinska većina, što bi koalicija SDA, HDZ BiH, SBB, A-SDA i Stranka za BiH mogla osigurati.

HDZ BiH je već ranije predlagao premještanje glavnog grada FBiH u Mostar, a o najnovijoj inicijativi pozitivno se izjasnio i predsjednik FBiH Marinko Ćavara. Stav SBB-a nije poznat, a iz mostarske SDA kažu da se o tome još nije razgovaralo s drugim strankama, ali ih raduju "pozitivne reakcije".

Približeni stavovi SDA i HDZ-a BiH o statusu Mostara

Na sastanku stranačkih delegacija predvođenih predsjednicima Čovićem i Izetbegovićem dogovoreno je i da se intenziviraju pregovori o rješavanju statusa Mostara kako bi se omogućilo održavanje lokalnih izbora.

Donekle su približena i različita stajališta na koji način organizirati grad, a Marić kaže da će sve biti završeno u predviđenim rokovima kako bi izbori mogli biti održani sljedeće godine.

 

"Poslije ovog sastanka dali smo neke mogućnosti i varijante koje bi trebalo dodatno razraditi. Sad će na tim prijedlozima raditi pravnici pa će stranke odlučiti koje su to najbolje opcije, a rješenje će se tražiti na bazi kompromisa i pregovora", zaključuje Marić.

Stručnjaci upozoravaju: Budžet FBiH je rupa duboka milijardu KM

Pitanje raspodjele javnog novca je jedno od najprisutnijih i najkonotraverznijih pitanja današnjice. Čemu služi ovakav Budžet ako je 20 godina od završetka rata, položaj čovjeka, radnika, penzionera još uvijek bijedan.

Da li oni koji su pravili kolosalne greške kao što su pogrešan ekonomski model privatizacije i nekontrolisana neproduktivna javna potrošnja, sada mogu promijeniti sistem? Ne mogu! Imamo promašaj ekonomske i budžetske politike.

Sa ovakvim Budžetom, ostajemo na nivou posljednje predratne godine. Biti zadovoljan sa ekonomskim rastom od 1% godišnje je smiješno. Nastavlja se sa gomilanjem deficita i zaduživanja, ali ne kreditima za proizvodnju nego za pokrivanje rupa u Budžetu. Ovakav Budžet nema veze sa potrebnim reformama.

Budžet je kao "sa poda ne možeš pasti". Traži se zakrpa putem novog zaduživanja, a rupa je duboka milijardu KM! Kapitalni izdaci su skromnih 1,35% ukupnog Budžeta.

A onda, rast javnih rashoda za 49,5 miliona KM u odnosu na 2015. Izdaci za otplatu dugova vrtoglavih 975 miliona KM, uz najnovije zaduživanje od 346 miliona KM samo u 2016. godini. Premijer, dopremijeri i ministri su izgleda bili odlični studenti, svi su ušli u Budžet sa tekućom rezervom 5,1 milion KM. Više nego za oblast nauke!

Šokantna je stavka smanjenje, u odnosu na 2015., iznosa od 400 hiljada KM za oblast nauke, a sveukupno za ove namjene 1,5 miliona KM. Jadan li je ovaj Budžet, ako znamo, a mnogi ne znaju, da je bit dugoročnog ekonomskog rasta je podizanje ulaganja u nauku tj. znanje i vještine.

Vlada FBiH piše u objašnjenju Budžeta: "struktura rashodovne strane predstavlja odraz provođenja mjera restriktivne javne potrošnje, što predstavlja jedan od prioriteta ekonomske politike u narednim godinama. U tom kontekstu se nastavljaju provoditi oštre mjere štednje u svim segmentima javne potrošnje".  Ovakva ekonomska politika ubija domaću ekonomiju. Neće dovesti do prijekopotrebnog ekonomskog rasta preko 5% godišnje da bi krenuli naprijed. Ovoj zemlji treba povećanje plata i penzija. E sada, kako? Premijeru i ministri, osmislite! Evo vam nekoliko ključnih varijabli kao što su: nova tehnologija, nova znanja i vještine, istraživanje i razvoj. Sve od navedenog nije sadržano u vašem nacrtu Budžeta.

Sigurno je jedno, reforme kroz "bolne rezove", "oštre mjere štednje", kada je ekonomija na najnižim stopama rasta u Evropi, su utopija.

Osim tri etničke, u BiH postoji i grupa ljudi koja diše protiv podjela

Jovan Divjak, penzionisani general Armije Republike Bosne i Hercegovine (RBiH) i aktuelni izvršni direktor Udruženja "obrazovanje gradi BiH", u razgovoru za Anadoliju povodom 6. aprila, Dana grada Sarajeva, ali i dana kad se obilježava početak agresije na BiH 1992. i početka opsade Sarajeva, prisjetio se događaja davne 1992. čiji je i sam bio sudionik.

"Protesti 5. i 6. aprila 1992. godine bili su nada za BiH, u onoj želji da BiH produži svoju historiju tolerancije i ljubavi za drugog i drugačijeg. Nažalost, 22 godine poslije toga, nismo ni blizu onoga što su tada bile nade", kaže Divjak, dodavši kako je BiH više podijeljena danas nego što je bila tada.

 

"Sad su nam nametnute podele koje nisu ni prošle kroz Parlament. S druge strane, 20-godišnja vlast nije uspela da stabilizuje odnose koji garantuju poštovanje drugog. Nažalost, podeljeni smo na četiri dela. Pod tim mislim da smo podeljeni na tri nacionalne grupe, a postoji i četvrta, koja se bori, diše, traži zraka u tome da BiH nije podeljena ni na jedno, ni na drugo, ni na treće", pojašnjava Divjak.

 

Mržnje ima više danas nego neposredno nakon rata

 

Divjak kaže da vidi i da osjeća da se mladima jednostavno sprečava da se, poštujući prošlost, okrenu ka budućnosti. Navodi da danas ima više mržnje nego što je to bilo u godinama neposredno nakon rata. Rijetkost je da mladi iz Sarajeva posjećuju Banju Luku, kao i Banjalučani Sarajevo, a svi odlaze u Grčku, Španiju ili druge zemlje, bez da su obišli svoju zemlju, kaže Divjak.

 

"Nismo ni blizu one prijašnje slike. Na nju se moramo, kroz informisanje i obrazovanje, pokušati vratiti, pa bar da vratimo one karakteristike Sarajevu i BiH koje služe kao raskršće između Istoka i Zapada",izjavio je Divjak.

 

Napominje i da je na prostoru bh. entiteta Republike Srpske prije rata bilo preko 65 posto Bošnjaka, dok danas nema više od 2-3 posto. Kao što je u Posavini bilo oko 220.000 Hrvata, danas ima svega 15.000. Divjak potom naglašava da se ta struktura stanovništva, nažalost, promijenila i u Sarajevu.

 

"Pre rata bilo je oko 45-50 posto Bošnjaka, oko 35 posto Srba, oko 10-15 posto Hrvata u Sarajevu, ali nažalost to se promenilo u skoro jednu nacionalnu grupu. Nisu problem oni koji su ostali, jer vole Sarajevo, bez obzira na nacionalnost. Međutim, stranke su nas podelile u tome da većina direktora škola, kulturnih ustanova su Bošnjaci i to nije perspektiva Sarajeva, kao ni BiH. Ista je situacija i u Banjoj Luci. Pre rata je bilo 50 odsto Srba, a ostalo Bošnjaci i Hrvati. Danas ih ima samo 2-3 posto. Jednostavno, politike su napravile tu etničku podelu", kazao je Divjak.

 

Mladi su sadašnjost

 

Divjak smatra da je nedostatak solidarnosti među građanima jedan od većih problema bh drušva, što je bilo vidljivo i na protestima građana.

 

"Mislim da je osnovno pitanje kako to da nema više sindikata na tim protestima, kako to da nema više radnika? Oni ne izlaze, jer su zaposleni. Znači nema solidarnosti, to je osnovni problem. Bar je Tuzla nešto uradila, ima novu vladu, a u Kantonu Sarajevo nije se ništa promenilo", zaključio je Divjak.

 

Kada su u pitanju mladi i njihova perspektiva u BiH, Divjak kaže da se i kroz rad u Udruženju "Obrazovanje gradi BiH" susreće sa studentskim organizacijama, ali, kako navodi, većina organizacija mladih i studenata su podijeljeni i nemaju nikakvu međusobnu saradnju.

 

"Mladi nisu budućnost, oni su sadašnjost. Ako vi danas ne radite nešto, onda nema ni budućnosti, jer sutra nećemo mi biti mladi. Ja insistiram da je sadašnjost šansa mladih. Preporučujem jedinstvenu organizaciju mladih, koji će se morati izboriti za svoja prava. Neka sarađuju sa drugima, neka se obrazuju i neka budu buntovni. Moraju biti buntovni, ne uz upotrebu nasilnih sredstava, nego uz reč. Dakle, reč, reč i reč", poručio je Divjak.

Klas u četvrtak promovira svoje novo brašno u uglednoj sarajevskoj pekari «Poričanin» na Baščaršiji

Sarajevo, 1. decembar 2015. – U četvrtak, 03.12.2015. godine u 13 sati u Pekari Poričanin na Baščaršiji (Safvet-bega Bašagića 16) bit će upriličena promocija novog proizvoda bosanskohercegovačke prehrambene industrije Klas d.d. Sarajevo – Namjensko brašno za pite i kolače. Namjensko brašno za pite i kolače proizvedeno je od pažljivo biranih zrna pšenice u najvećem i najsavremenijem mlinu u Jugoistočnoj Europi, a njegov kvalitet garantira stroga primjena međunarodno priznatih standarda upravljanja kvalitetom kao što su ISO, HACCP i Halal.

O ovom brašnu, kojim će biti upotpunjen i osvježen asortiman mlinskih proizvoda Klasa, govorit će vlasnik Pekare Poričanin, gdin Mehmed Poričanin i brand manager mlinskih proizvoda Klasa Haris Škiljo, te uposlenici Pekare Poričanin.

Pekara Poričanin je ugledna tradicionalna sarajevska pekara koja u srcu Baščaršije uspješno posluje već 62 godine. S druge strane, Klas d.d. Sarajevo je renomirana industrijska pekara s tradicijom dugom 113 godina i lider bosanskohercegovačke prehrambene industrije.

Pozivamo Vas da zabilježite ovaj događaj u Pekari Poričanin u četvrtak, 03.12.2015. godine u 13 sati. Za sve novinarske ekipe obezbijeđeni su prigodni pokloni, navode u pozivu medijima i najavi ovog događaja iz kompanije Klas d.d. Sarajevo.

PORUKA GRAĐANA: Svi političari zajedno odjebite!

Mico Babic

Ja već dugo govorim za stranke da su mafijaška udruženja . Ovo je otelotvorenje države "SUPER HIKA"gde se otima uz zakon siromašnima a daje bogatima.

Šetam često gradom, Beogradom. Gde god čuješ ljude, niko nema lepe reči za političare. Bez obzira kojoj stranci pripadali. Samo psovke i kuknjava.

Niko ukolliko nije član stranke ne podržava svim srcem nijednu stranku. Tu su najviše oni ljudi koji imaju takođe neki interes jer od te neke stranke očekuju neki dobitak. Uglavnom svi kolektivno dobijemo ku#ac, a to isto važi i za onu jadnu i naivnu omladinu u strankama, koja radi sav prljav posao nadajući se da će jednog dana i oni postati neki faktor.

Svi vi političari zajedno predstavljate jedno veliko zlo. Zlo koje nije u stanju da stvori novac, već samo da krade i otima od naroda. Za to se vi borite! LAK KEŠ! Pustite Vi priče o Srbiji, bolje sutra i jadnoj deci. To su vam samo fraze, pa od Vašeg "boljeg sutra" dobijemo malo sutra.

 kolektivno možete da se sklonite sa političke scene, jer i dallje većina naroda neće ići na glasanje jer ne veruje nikom. Narod ne zanimaju Vaše afere i skandali, i medijska prepucavanja ko je više ukrao.

Da li vi zaista mislite da jednog demoralisanog, gaženog i banrkotiranog čoveka zanima koji se ministar kurvao i ko je gde sakrio milione? NE! Svi svaljujete krivicu jedni na druge,a zapravo krivi smo mi narod što vas sve zajedno trpimo.

Ne znaš ko je gori, dal vlast ili opozcija čiji članovi mnogi jedva mole Boga da im Vučić namigne i dovede u "krilo svoje". Svi kolektivno se pazite gneva naroda jer će vas kazniti. Ne govorim ja o nasilju i demonstracijama, sit je ovaj narod toga.

Prevarili ste ga 5. oktobra i više nikad. Da li vam govori nešto to da bi većina građana i rušila Vučića sa vlasti još danas, ali neće ne zato što ne sme, već zato što nema koga da postavi na njegovo mesto jer ste svi isti. Svi kolektivno, zajedno možete samo da odjebete, to je sve što ćete dobiti od mene i dobrog dela naroda. Dajemo vam isto ono što i vi namaZabranjeno kopiranje!

Zabranjeno kopiranje!

Zabranjeno kopiranje!

Zabranjeno kopiranje!