BEGIĆ: NEPOŠTOVANJE ODLUKA USTAVNOG SUDA BIH UVOD U ANARHIJU Čemu služi Ustavni sud BiH?

Zvaničnici u Republici Srpskoj odbijaju da provedu odluku Ustavnog suda koji je ocijenio neustavnim dio Zakona o praznicima ovog entiteta, te naložio Narodnoj skupštini tog entiteta da izmijeni sporne odredbe. Prema toj odluci 9. januar koji se slavi kao Dan entiteta je vjerski praznik.

Ponovo se prijeti referendumima, izlaskom iz zajedničkih institucija BIH, scenarij viđen i ranije kada je riječ o političkim podnosima u BIH. Sigurno je da ova odluka te reakcija političara u RS-u jasno pokazuju kako sistem u BIH nefunkcioniše.

Bosna i Hercegovina je vjerovatno jedina zemlja gdje izabrani zvaničnici bilo da su i u vlasti ili u opoziciji mogu javno reći da neće poštovati odluku državnog Ustavnog suda. Upravo to su uradili politički predstavnici Republike Srpske nakon što je ovaj sud kao neustavan ocijenio dio Zakona o praznicima RS-a kojim je 9. januar proglašen kao Dan tog entiteta.

Izjavom koja je opet pod okrilje entitetskog predsjednika Milorada Dodika okupila i opoziciju, odbacuju odluku i najavljuju još jedan u nizu najavljenih referenduma.

“Cijenimo da je ova odluka donesena uz intervenciju niza međunarodnih predstavnika. Zahtjevamo od Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine da usvoji zakon o Ustavnom sudu kojim će se predvidjeti da u većini za odluke bude predstavnik konstitutivnog naroda i predstavnik entiteta”, kazao je Dodik nakon sastanka sa predstavnicima vodećih političkih partija u RS.

Sudije stranci nisu smetali nikome kada je, recimo, Ustavni sud donosio odluku o tome da li iz naziva nekih gradova u RS-u treba brisati prefiks bosanski. Otvara se, dakle, pitanje kako je moguće da neke odluke političarima odgovaraju, a neke ne. Jedno je sigurno Odluka Ustavnog suda BIH i reakcija političara u RS-u nakon nje jasno su pokazale sve manjkavosti bosanskohercegovačkog i političkog i pravnog sistema.

Profesor Pravnog fakulteta u Tuzli Zlatan Begić podsjeća da BIH nema problem sa Dejtonom već sa neprovođenjem ovog sporazuma čiji je sastavni dio u bosanskohercegovački Ustav.

“Zbog toga što nema sankcije, onda to ostavlja na mogućnost najistaknutijim nosiocima vlasti da takve odluke ne provode. To otvara sada pitanje totalne anarhije u državi, jer znate ako najviši nosioci vlasti ne poštuju Ustav i pogotovu odluke takve jedne instance, onda se postavlja pitanje zašto bi bilo koji građanin poštovao bilo koji drugi zakon”, objašnjava Begić.

Drugi su analitičari mišljenja da je način odlučivanja u velikom broju institucija potrebno mijenjati jer sadašnji nikom neodgovara.

“Zato treba da postoji politička volja. Ja bih više našu pažnju, a posebno pažnju onih koji su na vlasti usmjerio prema promjeni mehanizama u takvim institucijama. Imamo  ne samo Ustavni sud BIH, nego i neke druge”, kaže profesor iz Banjaluke Miodrag Živanović.

Prema evidenciji Ustavnog suda BiH, od 2004. do danas 91 odluka ovog suda nije provedena. Odluke se jednako ne poštuju u oba bosanskohercegovačka entiteta. Nakon posljednje odluke otvoreno je i pitanje kako je moguće da u ovoj sudskoj instanci odluke kao sudije donose nekada visokopozicionirani stranački zvaničnici.

“Zato mi imamo podijeljeno to sudijsko tijelo kada treba glasati o ključnim odlukama, jer se svi uglavnom vode tim svojim političkim opredjeljenjima i stavovima svojih stranaka, a ne onim što je ustavna i pravna država, ne onim što je ustavna norma. Mogu vam reći da u jednoj takvoj situaciji gdje mi imamo politička imenovanja na te funkcije dobro dođu ova trojica sudija stranaca”, dodaje professor Zlatan Begić.

Dok ocjenu ustavnosti Zakona o praznicima u RS traži jedan član Predsjedništva BIH Bakir Izetbegović, drugi član kolektivnog šefa države Mladen Ivanić kaže da on prvi neće poštovati odluku Ustavnog suda i da će nastaviti slaviti 9. januar, jer mu to niko ne može zabraniti.

Profesorica Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Nedžma Džananović Miraščija podsjeća da je poštovanje sudskih presuda konstitutivni element onoga što se zove vladavina prava.

“Bosna i Hercegovina, sada saznajemo, ima ozbiljan problem i činjenicu da se nekoliko desetina tih presuda nije provelo. To sve stvara jedan ozbiljan strukturalni problem kada je u pitanju pristupanje BIH Evropskoj uniji, pogotovo kada dodjemo do one tačke po kojoj će se pregovarati o pravosuđu”, objašnjava ona.

Džananović Miraščija dodaje da su prijetnje referendumima, bojkotima, eskalaciojm različitih oblika političkih tenzija uobičajeni repertoar SNSD-a.

“Ja se nadam da je u ovim drugim političkim snagama u RS dovoljno razuma da shvate da se ovim ne štite ni politički interesi srpskog naroda ni interesi RS, već isključivo interesi SNSD-a i njegovog lidera”, kaže ona.

Praznik svetog Stefana Republika Srpska slavi kao dan osnivanja, odnosno Dan Republike i krsnu slavu. Ustavni sud ocijenio je da je 9. Januar vjerski praznik. Profesor Fakulteta političkih nauka iz Sarajeva Asim Mujkić kaže da BiH nažalost nema sekularnu političku tradiciju budući da je “vladajuća etnonacionalistička paradigma nastala napajajući se na vrelu religioznosti”.

“Jasne su mi, dakle, reakcije koje su uslijedile na jednu vrlo sekularnu odluku koja bi svuda drugdje bila sasvim uobičajena. Jasno mi je da se toj odluci Ustavnog suda protivi politički establišment entiteta, zato jer njegova jezgra je ustvari religijskog karaktera”, smatra Mujkić.

Begić: Nepoštovanje odluka Ustavnog suda BiH uvod u anarhiju

Bosna i Hercegovina je vjerovatno jedina država u kojoj se odluke Ustavnog suda ne provode. Zbog čega je to tako?

To pokazuje da sistem generalno ne funkcioniše. Mi nemamo problem sa Dejtonom, mi imamo problem sa neprovođenjem Dejtona. Kada Ustavni sud detektuje određenu povredu Ustava, koja je učinjena zakonom, onda je obaveza svih struktura vlasti da to provedu. Međutim, očigledno je da nema sankcije zbog neprovođenja odluka Ustavnog suda i zbog toga se jednostavno pravna država i princip pravne države ne mogu smatrati implementiranim u dovoljnoj mjeri i zbog toga što nema sankcije, onda to ostavlja na mogućnost najistaknutijim nosiocima vlasti da takve odluke ne provode. To otvara sada pitanje totalne anarhije u državi, jer znate ako najviši nosioci vlasti ne poštuju Ustav i pogotovu odluke takve jedne instance, onda se postavlja pitanje zašto bi bilo koji građanin poštovao bilo koji drugi zakon.

Možemo li govoriti o tome da ipak u Ustavnom sudu sjede neki ljudi koji su bili istaknuti članovi nekih političkih partija i da mi u svemu imamo uplitanje tih nacionalnih političkih stranaka?

I to je pitanje koje je veoma bitno. Na tome dakako treba da se radi i nedopustivo je da istaknuti članovi političkih stranaka, kao nagradu za službu u svojoj političkoj partiji dobiju imenovanje na jednu takvu funkciju, kao što je funkcija sudije Ustavnog suda BiH, ali nažalost to je kod nas praksa od strane svih političkih opcija i upravo zbog toga mi imamo podijeljeno to sudijsko tijelo kada treba glasati o ključnim odlukama, jer se svi uglavnom vode tim svojim političkim opredjeljenjima i stavovima svojih stranaka, a ne onim što je ustavna i pravna država, ne onim što je ustavna norma. Mogu vam reći da u jednoj takvoj situaciji gdje mi imamo politička imenovanja na te funkcije dobro dođu ova trojica sudija stranaca, jer oni budu uvijek nekako prevaga, ako pogledate dosadašnju praksu Ustavnog suda, na onu stranu koja jeste doista u pravu. Zamislite situaciju u kojoj imamo svih devet politički imenovanih sudija, ja se slažem da bi na neki način sudije strance trebalo eliminisati iz strukture Ustavnog suda, ali onda moramo postaviti jasne kriterije i osigurati da se na funkcije sudija Ustavnog suda imenuje osoba koja se bavi ustavnim pravom, koja ima karijeru i koja ima jake reference u toj oblasti i koja će odgovorno na osnovu struke, a ne na osnovu politike glasati pri donošenju odluka i raditi u Ustavnom sudu. Naime, mi moramo shvatiti da kada, recimo, čovjeka koji se čitav život bavio građnaskim pravom imenujete na poziciju sudije Ustavnog suda, to je isto kao kada biste jednog kardiologa do podne držali da operiše srce, a poslije podne ga poslali da vadi zube ljudima. Mi moramo struku pozicionirati na pravo mjesto, osigurati da ljudi koji se godinama bave ustavnim pravom i koji imaju snažne i prepoznatljive reference, međunarodno priznate reference u toj oblasti da budu imenovani na te pozicije, koji neće imati političke hipoteke iza sebe, pa onda možemo govoriti i o tome da strani suci ne trebaju da sjede u Ustavnom sudu BiH. Međutim, bojim se da je to utopija i da smo mi svjetlosnim godinama daleko od takvog pristupa, koji imaju sve zemlje u svijetu koje žele funkcionisanje ustavne i pravne države i koji odluke Ustavnog suda doživljavaju kao nešto što je konačno, oko čega se ne diskutuje, što se provodi.. Na kraju krajeva, moramo izgraditi sistem, ustvari mi taj sistem imamo, ali on ne funkcioniše. Naime, u ovoj zemlji postoje tužilaštva organizovana po svim nivoima i naravno u ovom slučaju, tužilaštvo bi trebalo da reaguje kada je riječ o odbijanju primjene odluke Ustavnog suda, kakva god ona bila.

Možemo li na koncu svega rečenog, govoriti o tome da je ova odluka i reakcije i pozicije i opozicije u Republici Srpskoj pokazatelj problema u sistemu BiH?

O tim problemima govorim poslijednjih sigurno pet ili šest godina, od kada prva odluka Ustavnog suda nije provedena, od kada međunarodna zajednica u ovoj zemlji poziva lidere da se dogovaraju da li će provesti odluke Ustavnog suda i eto danas imamo stotinjak odluka, ja više ni ne znam tačan broj tih odluka koje nikada nisu provedene. Mi imamo ozbiljne probleme u sistemu i nepoštivanje dejtonskog Ustava nas vraća u 1995. godinu, a vrlo dobro znamo gdje smo bili tada.

Smatrate li vi da je problem, između ostalog, u načinu odlučivanja Ustavnog suda, tipa preglasavanjam jer postoje neki analitičari koji smatraju da je problem postojanje mogućnosti preglasavanja?

Molim vas o čemu mi sada razgovaramo? Kakvo preglasavanje u Ustavnom sudu? Ustavni sud ima definisan način svoga odlučivanja, pa ne možemo o svemu govoriti o nekakvom preglasavanju. Čijem preglasavanju? Ko to koga preglasava?

Htjela sam da prokomentarišete ono što je očigledno iz većine izjava sada, koje govore - parafraziram - da se i u Ustavnom sudu sada preglasavaju narodi?

Pratio sam, i ja kao čovjek koji se poslijednjih 12 godina bavi ustavnim pravom, u naučnom i stručnom smislu, nimalo ne držim do ljudi koji govore o preglasavanju, koji imaju takve stavove. To su ljudi problematičnih referenci, ljudi koji ne razumiju problematiku Ustavnog prava, ljudi koji ne razumiju Ustav BiH. To su ti ljudi koje je politika postavljala i postavlja ih i sada na razne pozicije. To su ti dvorski pravnici, koje povremeno izvuku iz džepa da potpiruju narod pozivajući na nepoštivanje odluke Ustavnog suda. Dajte mi jednog pravnika u svijetu koji će imati karakter da pozove građane i institucije da ne poštuju odluku Ustavnog suda. Upravo je to problem u našem sistemu. Upravo o tome govorimo kada kažemo da je neophodno da se na poziciju sudija Ustavnog suda imenuju ljudi koji znaju Ustavno pravo. I dok takvi ljudi ne budu sjedili u Ustavnom sudu imaćemo te dvorske pravnike koje po potrebi političke partije izvlače iz sehara i koji onda pričaju o nekakvom preglasavanju u Ustavnom sudu.