Jedan od onih koji su od početka agresije na BiH bili u prvim borbenim redovima Zahid Serdarević nedavno je kažnjen jer je dovukao hranu saborcima ispred zgrade Vlade FBiH. Zaboljelo ga je, kaže, jer mu je policajac rekao da mu je dosta onih što se peru preko leđa boraca, pa je burno reagovao što je ocijenjeno narušavanjem javnog reda i mira. – Ja sam tu bio jer i sam pripadam tim ljudima, godinama sam bez posla, sam se snalazim kako znam i umijem. Nikad se nisam krio, bio sam pripadnik protuoklopne jedinice i prošao sam skoro sva ratišta u BiH, kaže Serdarević. Prije rata radio je u Splitu, gdje za njega nije bilo povratka na posao. Država mu nije obezbijedila zaposlenje, a proganja ga jer trgujući po pijacama, pokušava preživjeti. Postupak policajca koji ga je kaznio za njega je ogledalo odnosa države prema borcima koji nemaju čime prehraniti djecu. NALOG STIGAO POŠTOM – Mi smo pregaženi ljudi, a oni koji bi nam trebali pomoći godinama uzimaju pare koje pripadaju svima nama, govori Serdarević. Kažnjen je jer je ušao u pješačku zonu, ali zato jer su mu redari tako rekli pozivajući se na dobru saradnju s policijom. Svjedoci kažu da su i specijalci molili policajca da ne piše kaznu, ali je stigla poštom, 630 maraka, od čega 500 za narušavanje javnog reda i mira. Smatra da ništa nije slučajno jer su mu protestanti potvrdili kako policija uredno bilježi svaku donaciju. Kaznu su platili iz JOB-a Toplane, koji je angažovao Serdarevića da preveze pomoć borcima. Jasno je Omeru Hujduru iz JOB-a Toplane, inače dobitniku Zlatnog ljiljana, da se vlast i boračka udruženja boje objaviti spiskove boraca. Za sebe kaže da ga kao i Serdarevića vode na spisku najmanje pet udruženja koja su se pretvorila u društvo jednog lica. Sve one koji su htjeli refundirati kaznu Hujdur je pozvao da to odnesu borcima.

Vlasnik ste firme u BiH. Vaša firma se u okviru svoje djelatnosti bavi i uvozom roba ili sirovina iz inostranstva. Pri svakom uvozu ćete platiti carinu. Platit ćete i porez. Međutim, tu nije kraj vaših obaveza prema državi.

Vaša firma će, kao i svaka druga firma koja obavlja poslove sa inostranstvom, po automatizmu postati članica Vanjskotrgovinske komore (VTK) BiH. Međutim, pripadnost VTK-u će vas koštati. Prema posljednjoj Odluci o članarini VTK-u za 2017. godinu dužni ste kvartalno platiti minimalno 60 KM, a tačan iznos ovisi od ukupne vrijednosti uvezene robe i iznosi jedan promil od te vrijednosti. Ukoliko je vaša firma registrirana za obavljanje poslova sa inostranstvom, a nemate realiziran vanjskotrgovinski promet, svejedno plaćate članarinu, koja iznosi 0,2 posto na bruto plaće zaposlenih.

Član 3. Odluke o članarini VTK-u BiH za 2017. godinu

Jedan promil na prvi pogled ne izgleda mnogo. Međutim, prava se slika dobije tek kada taj promil pretočimo u konvertibilne marke, koje jedna firma mora uplatiti na račun VTK.

– Sisecam soda Lukavac je u 2016. godini na ime članarine VTK-u platila 29.880 KM, a u prvom kvartalu 2017. godine 4.535 KM. Smatramo da je to previsok iznos jer, u poređenju sa svim drugim članarinama, to je višestruko veći iznos – kazao je u razgovoru za Faktor Vejsil Huremović, izvršni direktor za ljudske resurse u firmi Sisecam soda Lukavac.

Gotovo 30.000 godišnje na ime članarine VTK-u od samo jedne firme je jako mnogo novca. Da je iznos koji se plaća za te svrhe previsok, slaže se i Predrag Duduković, član Udruženja ekonomista Republike Srpske “SWOT”. Međutim, nije samo visina članarine sporna, smatra Duduković, već ono što firma (ne)dobije zauzvrat.

– Za taj novac privrednik ne dobija ništa, ali apsolutno ništa. Zadatak VTK-a BiH bi trebao biti taj da pomaže privrednicima, da im olakša izvoz, da im pomogne pri pronalasku tržišta za plasman svojih roba, da im izlazi u susret u smislu predlaganja izmjena određenih zakonskih propisa koji bi olakšali poslovanje privrednika. Međutim, VTK veoma malo radi po tom pitanju i artikuliranje VTK-a se veoma slabo čuje. Možda oni i rade, ali onoliko koliko se to može čuti u javnosti čini mi se da je rad VTK sveden na minimum. Oni, po osnovu članarine, imaju finansijske kapacitete da mogu ispoštovati sve ovo o čemu sam ja pričao – kazao je Duduković.

Za 30.000 KM uplaćene članarine na godišnjem nivou je Sisecam soda Lukavac, tvrdi njen izvršni direktor za ljudske resurse, dobila – ništa.

– Nemamo neku konkretnu korist od ovakve članarine jer, izuzev nekih seminara koji su organizirani uz plaćanje kotizacije, nemamo čak ni pravovremene informacije o promjenama u propisima koji reguliraju vanjskotrgivinske odnose – izjavio je Huremović.

Koliki je ukupni procijenjeni iznos koji bi firme trebale na godišnjem nivou uplatiti na ime članarina, željeli smo saznati u VTK-u. Nisu nam odgovorili. Željeli smo saznati i koliko se na godišnjem nivou prikupi novca od članarina. VTK nam nije odgovorila ni na to pitanje. Pitali smo i kolika su dugovanja firmi koje do sada nisu plaćale članarinu. Pogađajte da li smo dobili odgovor.

Udruženje poslodavaca FBiH i Vijeće stranih investitora su inicirali preispitivanje obaveznog plaćanja članarine VTK-u. Ta inicijativa, koju su deklarativno podržale i pojedine političke strukture, do sada nije urodila plodom, a firmama koje odbijaju platiti ovaj namet iz VTK-a stižu opomene.

– VTK je uspjela da ugradi zakonsku obavezu za privrednika da plaća. Ako neko ne plaća članarinu, VTK ima osnovu da utužuje. Međutim, ja koliko znam do sada nije bilo utuživanja. Znam da je bilo nagodbi. Mnoga preduzeća imaju velika dugovanja prema VTK, pa ide nekakav dogovor da se ta obaveza umanji, s tim što umanjenje obaveze znači plaćanje tog umanjenog iznosa i ostaje obaveza gdje se sklapa ugovor da će se otpisati dio potraživanja, ali da se unaprijed definira obaveza članice da plaća članarinu. U slučaju da prekine obavezu plaćanja članarine, onda onaj prvi iznos dolazi na naplatu – objašnjava Duduković.

Sjedište VTK BiH u Sarajevu

Prema Zakonu u VTK-u BiH, Skupština VTK-a donosi odluku o članarini i kotizaciji za članove Komore, te utvrđuje osnovicu i visinu članarine koju firme plaćaju. Istovremeno ne postoji jasno definirana kontrola utroška finansijskih sredstava u VTK-u, a transparentnost u poslovanju VTK-a je svedena na minimum.

Jedine javnosti dostupne informacije se uglavnom svode na vijesti o visokim primanjima zaposlenih ili poklonima plaćenim iz budžeta VTK-a.