SDA se povlači iz dogovorenog rješenja "hrvatskog pitanja" sa HDZ-om

Svaki put kad se konačno približi datum kada bi se trebao napraviti korak naprijed u pospremanju odnosa Hrvata i Bošnjaka, među bošnjačkim političkim elitama pronađe se način kako izigrati ranije dogovore koji su postignuti uz maksimalne napore i kojima je cilj trebao biti popravljanje pozicije Hrvata u BiH.

Ovoga puta navodno je nervoza unutar stranke i loš izborni rezultat razlog za ovakvo odsklizavanje, no to očito nije stvar incidenta, nego pravilo koje datira još iz vremena rata kada su Hrvati odreda prihvaćali sva rješenja.
“Fair deal”
Naime, sukladno dogovoru čelništva HDZ-a BiH i SDA, nakon lokalnih izbora dogovoren je nastavak razgovora o peglanju gotovih zakonskih rješenja koja su bila usuglašena glede temeljnih pojedinosti, te još nije bilo jedino dogovora o načinu donošenja odluka u domovima naroda. Naime, kako doznaje Večernji list, vodstva HDZ-a BiH i SDA usuglasila su da će se članovi Predsjedništva BiH birati iz dviju izbornih jedinica s područja Federacije BiH. Kako bošnjačke stranke ne bi morale pravdati svoje poteze centralističkom Sarajevu, usuglašeno je da te izborne jedinice doslovno vrijede samo u preračunavanju izbora članova državnog Predsjedništva te bi se smatrale virtualnima.
Jedan član državnog Predsjedništva postao bi onaj kandidat sa izborima koji bi na razini Federacije BiH osvojio najveći broj glasova, dok bi drugi kandidat koji bi postao član kolektivnog šefa države postao onaj koji bi imao najviše glasova u onim županijama gdje prvoplasirani nije pobijedio. Time bi se praktično osiguralo da se izabere jedan hrvatski predstavnik, odnosno kandidat iz većinski hrvatskih županija, što bi onda odražavalo većinsku volju hrvatskog naroda, a ne samo uvjet da ta osoba bude Hrvat. Suština zahtjeva političkih predstavnika Hrvata u BiH odražava slovo i duh Daytonskog sporazuma s BiH kao državom triju konstitutivnih naroda i njegovih manjina.
Glede tog načina izbora članova Predsjedništva BiH predviđeno je i usaglašeno donošenje jednog posebnog zakona kojim bi se dvotrećinskom većinom riješili problemi bh. Hrvata koji su malobrojniji. Istodobno, SDA i HDZ BiH su također bili usaglasili i izmjene koje se tiču izbora izaslanika u federalni Dom naroda, a jedina prijepona točka koja im je ostala bile su ovlasti pojedinih nacionalnih klubova u pogledu nacionalnog veta odnosno vitalnog interesa. Hrvatski predstavnici smatraju da bi svaki klub s natpolovičnom većinom trebao imati mogućnost zaustaviti donošenje štetnih propisa i zakona za taj narod, dok u dijelu SDA nisu smatrali dobrim rješenjem, te je ostavljen prostor za daljnji nastavak razgovora.
Unatoč provedenim satima pregovora SDA-a i HDZ-a koji su došli do potrebnog suglasja, odjednom su se u SDA, vjerojatno i pod dojmom gubljenja velikoga kolača na izborima i narušavanja stranačkoga ugleda, te unutarstranačkih podjela, odlučili povući i blokirati sve dogovore vraćajući stvari na početak.
Najteže krize
Time se pokazuje dvoličnost te politike, a napose odnosa prema Hrvatima koji se pokušava predstaviti kao stranačko pitanje oko kojega je važna većina u parlamentima, a ne dugoročno popravljanje odnosa Hrvata i Bošnjaka čije je povjerenje narušeno upravo zbog eksperimenata u kojima su u četiri navrata bošnjačke stranke Hrvatima nametale političke predstavnike, što je dovodilo do velikih kriza u zemlji.
U suštini je riječ o bošnjačkoj politici čekanja i odugovlačenja te vjerovanja kako će Hrvati "iscuriti" iz zemlje i postati još veća manjina, što je apsolutno pogrešno jer gura BiH na margine svih procesa. To će, prije svega, biti štetno i za europski put BiH, a na koji će u značajnoj mjeri utjecati i službeni Zagreb koji se nametnuo kao lider procesa modeliranja približavanja regije prema Europskoj uniji
.