Ko sve predstavlja BiH u svijetu

Nakon što je SAD odbio dati agreman za imenovanje Ivana Šušnjara, Dragan Čović ga je predložio za novog ambasadora BiH u Republici Češkoj.

rofesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Sead Turčalo, nije usklađen s evropskom i svjetskom praksom, koja nalaže da se na mjesto ambasadora imenuju osobe koje iza sebe imaju sadržajnu diplomatsku karijeru.

Sporna prošlost

- U BiH se zna dešavati da je novoimenovanim ambasadorima to prva diplomatska misija. To se naprosto ne radi. Vi imenovanjem diplomate u neku zemlju, u zavisnosti od njegovog iskustva i kompetencija, poručujete koliko je ta zemlja važna za vas – objasnio je Turčalo u razgovoru za Faktor.

Vodeći se tim načelima, značaj koji BiH pridaje Republici Češkoj nije na zavidnom nivou. Nakon što su Sjedinjene Američke Države (SAD) odbile dati agreman za imenovanje Ivana Šušnjara, vlasnika portala Poskok.info, na mjesto konzula u Chicagu, član Predsjedništva BiH Dragan Čović predložio ga je za novog ambasadora BiH u Republici Češkoj.

Češku, sudeći prema ovom načinu rangiranja država po važnosti, čak i cijenimo u odnosu na Austriju, zemlju koja je, prema zvaničnim podacima, najveći strani investitor u BiH. U nju smo, ponovo na prijedlog Dragana Čovića, imenovali Tomislava Leku. Njemu ambasadorski mandat u Beču, istini za volju, nije prvo diplomatsko iskustvo. Još 2003. je na Čovićev prijedlog imenovan za ambasadora BiH u Beogradu, a zatim je imenovan i za ambasadora BiH pri Misiji OSCE-a i Uredu Ujedinjenih naroda (UN) u Beču. Uz upitnu legitimnost načina dobijanja državljanstva BiH, za Leku se, nekadašnjeg zvaničnika Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) u Hrvatskoj, veže afera vezana za utrošak sredstava, tačnije njihov gubitak, dok je obnašao dužnost direktora Zračne luke Zagreb. Nakon smjene 2001. godine, revizorskim izvještajem je ustanovljen gubitak u iznosu od 46 miliona kuna, a dio gubitaka se odnosi na nepovoljne poslovne ugovore s mostarskom kompanijom „Eurobus Soko“, čiji je osnivač upravo Dragan Čović.

U državama koje, prema riječima profesora Turčala, vode računa o diplomatiji i međunarodnim odnosima, ovakve situacije se ne bi mogle dešavati.

- SAD, primjera radi, ima saslušanja pred Komitetom za vanjske poslove za buduće ambasadore, što je vrlo dobra praksa s obzirom da imate priliku vidjeti da li je ta osoba pravi izbor za ambasadora u određenoj regiji. S obzirom na sve okolnosti, mi se ne pridržavamo tih pravila i praksi, koje nalažu vođenje računa o prethodnom iskustvu diplomate, usmjerenost, odnosno važnost destinacije na kojoj se imenuje ambasador i tako dalje. U tome se umnogome razlikujemo od drugih zemalja koje vode ozbiljnu vanjsku politiku – kazao je Turčalo.

Nedostatak iskustva

Značajnim diplomatskim iskustvom ne može se pohvaliti ni Lazar Mirkić, bivši uzgajivač pilića, koji je dobio ulogu ambasadora u Srbiji, ali ni Zoran Miličević, koji je iz kamenoloma Lapišnica u Istočnom Sarajevu uplovio u diplomatske vode kao ambasador u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Božo Ljubić, predsjednik Glavnog savjeta Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH, prije nekoliko dana poručio je da je takozvana hrvatska republika Herceg-Bosna i dalje aktuelna kao, između ostalog, „inspiracija za borbu za hrvatsku jednakopravnost u BiH“.

Problema u toj borbi nije imala njegova kćerka Lucija Ljubić-Lepine, koja je dobila šefovsko mjesto u Misiji BiH pri UN-u. Angažman u Udruženju „Međunarodno kumstvo djetetu“ iz Širokog Brijega bio je presudan za imenovanje Vesne Ćužić za ambasadoricu BiH u Švedskoj. Slično diplomatsko iskustvo kao Ćužić imala je i Slavica Karačić, bivša uposlenica banke i profesorica filozofije, kojoj je nakon mandata u Ambasadi BiH u Argentini omogućen novi, ovog puta u Vatikanu.

Te sreće nije bila Nermana Hadžijahić, nesuđena ambasadorica BiH u Sloveniji, kojoj ta zemlja nije dala agreman za imenovanje. Agreman je prihvaćen u slučaju Anđelka Grahovca, predloženog ambasadora BiH u Švicarskoj, uprkos spornoj ratnoj prošlosti u Banjoj Luci.

Da ne bude sve negativno, ima i dobrih primjera, kada su ambasadori radili ili rade dobre svari za našu zemlju. Primjera radi, bivša ambasadorica BiH u Španiji Željana Zovko bila je vrlo angažirana u vezi s tim da se Veselin Vlahović Batko izruči Bosni i Hercegovini. Među pozitivne primjere svakako se može uvrstiti i aktuelni ambasador BiH u Pakistanu Nedim Makaravić, koji radi na veoma dobroj promociji BiH, na uspostavljanju trgovinske razmjene, investicijama. Dakako, moglo bi se navesti i još niz drugih primjera. No, valja napomenuti i to da Predsjedništvo BiH samostalno donosi odluku o imenovanju i razrješenju ambasadora i konzula. Nije da ne bude neslaganja, ali često se nekim kandidatima za ambasadore „progleda kroz prste“ radi mira u kući, kao što je slučaj s kontroverznim Šušnjarom, Čovićevim izborom.