Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) Safet Softić obratio se danas u Strazburu učesnicima Evropske konferencije predsjednika parlamenata država članica Savjeta Evrope, javlja Anadolu Agency.
Govoreći na temu „Mobilizacija parlamenata u borbi protiv mržnje za inkluzivna i nerasistička društva“, predsjedavajući Softić ukazao je na činjenicu da je Predstavnički dom PSBiH u maju ove godine usvojio Deklaraciju o osudi govora mržnje, te ocijenio da u BiH postoji znažan zakonodavni i institucionalni okvir za borbu protiv govora mržnje.
Softić je upozorio na to da stepen sankcionisanih incidenata govora mržnje u BiH nije na visokom nivou, zbog čega se u svom obraćanju založio za to da se nadležnim institucijama za zaštitu ljudskih prava obezbijede adekvatni materijalni i ljudski kapaciteti s ciljem preduzimanja aktivnosti edukacije i preventivnog djelovanja na suzbijanju govora mržnje u Bosni i Hercegovini.
"Govor mržnje, tačnije zagovaranje mržnje na osnovu nacionalnog porijekla, rase, vjere ili po bilo kojem drugom osnovu zauzima posebno mjesto u svakodnevnici građana Bosne i Hercegovine. Imajući u vidu društvenu opasnost i značaj koji međunarodne i evropske institucije pridaju ovoj materiji, a posebno potencijal koji govor mržnje može ispoljiti na uzrokovanje nestabilnosti u Bosni i Hercegovini, neophodno je imati uhodan i efikasan mehanizam za borbu protiv ovog fenomena", rekao je Softić.
On je upozorio kako propust da se preduzmu energičniji koraci u suzbijanju govora mržnje produbljuje podijeljenost društva i olakšava formiranje društvenih grupa koje smatraju da su bolje od ostalih ili da imaju pravo da nameću svoju volju ostalima dok pravovremena reakcija na govor mržnje daje priliku tijelima za provođenje zakona da predvide izbijanje ozbiljnih incidenata.
"Bosna i Hercegovina je, u skladu s međunarodnim okvirom, usvojila niz propisa kojima se regulira govor mržnje, te uspostavila institucije koje imaju zadatak da se bore protiv ove pojave. Govor mržnje kao pojam eksplicitno se ne navodi u krivičnim zakonima u Bosni i Hercegovini, ali se ovi slučajevi podvode pod „izazivanje vjerske i nacionalne mržnje i netrpeljivosti“, što je tretirano Krivičnim zakonom BiH (član 145.a), Krivičnim zakonom FBiH (član 23.), Krivičnim zakonom RS (član 390.) i Krivičnim zakonom Brčko Distrikta BiH (član 160.).
Tu su, također, još i Zakon o zabrani diskriminacije, Zakon o ravnopravnosti spolova i Zakon o slobodi vjere i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica u BiH koji nekim članovima tretiraju pojam govora mržnje", kazao je.
S druge strane, kako je upozorio Softić, stepen sankcioniranih incidenata govora mržnje je na veoma niskom nivou, što pokazuju različiti indeksi i statistike institucija nadležnih za zaštitu ljudskih prava i provođenje propisa u ovoj oblasti: "Razlozi ovakvog stanja dihtomije su višestruki, a obuhvataju elemente finansijske, kadrovske, sociološke i političke prirode."
"Nekoliko nadležnih institucija uputilo je Inicijativu za izmjene Krivičnog zakona FBiH, koja do danas nije dala vidljive rezultate, a Zakon o zabrani fašističkih i neofašističkih organizacija i zabrani korištenja njihovih simbola nije usvojen u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine zbog nepostojanja političke saglasnosti u pogledu tumačenja određenih historijskih događaja", kazao je predsjedavajući Doma naroda PS BiH i upozorio kako u agencijama za provođenje zakona u BiH ne postoje specijalizirani timovi koji su osposobljeni da provode istrage zločina motiviranih mržnjom iako je u praksi zastupljenost ovih krivičnih djela mnogo veća u odnosu na zvanične statistike.
"U Bosni i Hercegovini, gdje se govor mržnje često ispoljava i kroz političku retoriku i djelovanje, posebno zabrinjava činjenica da incidente iz mržnje čine mladi koji se u vrijeme ratnih sukoba nisu ni rodili. To znači da su izrasle nove generacije opterećene nacionalizmom i netrpeljivošću prema drugom i drugačijem. Uspostavljeni sistem društvenih vrijednosti i stepen tolerancije kod nas je takav da je odnos prema drugom u najmanju ruku neutralan, a često i nasilan. To proizvodi i ispade prema različitim grupama koje su u manjini ili prema pojavama koje nisu u skladu sa stavovima većine. Propust da se preduzmu energičniji koraci u suzbijanju govora mržnje produbljuje podijeljenost društva i olakšava formiranje društvenih grupa koje smatraju da su bolje od ostalih ili da imaju pravo da nameću svoju volju ostalima dok pravovremena reakcija na govor mržnje daje priliku tijelima za provođenje zakona da predvide izbijanje ozbiljnih incidenata", rekao je Softić na konferenciji šefova parlamenata, dodavši kako će se i dalje zalagati da "Bosna i Hercegovina istraje u adekvatnom suzbijanju i osudi govora mržnje kao i donošenju zakonskih mehanizama".
Tokom dvodnevnog skupa, podijeljenog u tri sesije, šefovi parlamenata članica Vijeća Evrope raspravljaju i o ulozi parlamenata i Vijeća Evrope u promociji demokratije, ljudskih prava i vladavine prava. Učesnicima Konferencije obratili su se ranije predsjednik Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope Pedro Agramunt i generalni sekretar Vijeća Evrope Thornbjorn Jagland.
Softić je upozorio na to da stepen sankcionisanih incidenata govora mržnje u BiH nije na visokom nivou, zbog čega se u svom obraćanju založio za to da se nadležnim institucijama za zaštitu ljudskih prava obezbijede adekvatni materijalni i ljudski kapaciteti s ciljem preduzimanja aktivnosti edukacije i preventivnog djelovanja na suzbijanju govora mržnje u Bosni i Hercegovini.
"Govor mržnje, tačnije zagovaranje mržnje na osnovu nacionalnog porijekla, rase, vjere ili po bilo kojem drugom osnovu zauzima posebno mjesto u svakodnevnici građana Bosne i Hercegovine. Imajući u vidu društvenu opasnost i značaj koji međunarodne i evropske institucije pridaju ovoj materiji, a posebno potencijal koji govor mržnje može ispoljiti na uzrokovanje nestabilnosti u Bosni i Hercegovini, neophodno je imati uhodan i efikasan mehanizam za borbu protiv ovog fenomena", rekao je Softić.
On je upozorio kako propust da se preduzmu energičniji koraci u suzbijanju govora mržnje produbljuje podijeljenost društva i olakšava formiranje društvenih grupa koje smatraju da su bolje od ostalih ili da imaju pravo da nameću svoju volju ostalima dok pravovremena reakcija na govor mržnje daje priliku tijelima za provođenje zakona da predvide izbijanje ozbiljnih incidenata.
"Bosna i Hercegovina je, u skladu s međunarodnim okvirom, usvojila niz propisa kojima se regulira govor mržnje, te uspostavila institucije koje imaju zadatak da se bore protiv ove pojave. Govor mržnje kao pojam eksplicitno se ne navodi u krivičnim zakonima u Bosni i Hercegovini, ali se ovi slučajevi podvode pod „izazivanje vjerske i nacionalne mržnje i netrpeljivosti“, što je tretirano Krivičnim zakonom BiH (član 145.a), Krivičnim zakonom FBiH (član 23.), Krivičnim zakonom RS (član 390.) i Krivičnim zakonom Brčko Distrikta BiH (član 160.).
Tu su, također, još i Zakon o zabrani diskriminacije, Zakon o ravnopravnosti spolova i Zakon o slobodi vjere i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica u BiH koji nekim članovima tretiraju pojam govora mržnje", kazao je.
S druge strane, kako je upozorio Softić, stepen sankcioniranih incidenata govora mržnje je na veoma niskom nivou, što pokazuju različiti indeksi i statistike institucija nadležnih za zaštitu ljudskih prava i provođenje propisa u ovoj oblasti: "Razlozi ovakvog stanja dihtomije su višestruki, a obuhvataju elemente finansijske, kadrovske, sociološke i političke prirode."
"Nekoliko nadležnih institucija uputilo je Inicijativu za izmjene Krivičnog zakona FBiH, koja do danas nije dala vidljive rezultate, a Zakon o zabrani fašističkih i neofašističkih organizacija i zabrani korištenja njihovih simbola nije usvojen u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine zbog nepostojanja političke saglasnosti u pogledu tumačenja određenih historijskih događaja", kazao je predsjedavajući Doma naroda PS BiH i upozorio kako u agencijama za provođenje zakona u BiH ne postoje specijalizirani timovi koji su osposobljeni da provode istrage zločina motiviranih mržnjom iako je u praksi zastupljenost ovih krivičnih djela mnogo veća u odnosu na zvanične statistike.
"U Bosni i Hercegovini, gdje se govor mržnje često ispoljava i kroz političku retoriku i djelovanje, posebno zabrinjava činjenica da incidente iz mržnje čine mladi koji se u vrijeme ratnih sukoba nisu ni rodili. To znači da su izrasle nove generacije opterećene nacionalizmom i netrpeljivošću prema drugom i drugačijem. Uspostavljeni sistem društvenih vrijednosti i stepen tolerancije kod nas je takav da je odnos prema drugom u najmanju ruku neutralan, a često i nasilan. To proizvodi i ispade prema različitim grupama koje su u manjini ili prema pojavama koje nisu u skladu sa stavovima većine. Propust da se preduzmu energičniji koraci u suzbijanju govora mržnje produbljuje podijeljenost društva i olakšava formiranje društvenih grupa koje smatraju da su bolje od ostalih ili da imaju pravo da nameću svoju volju ostalima dok pravovremena reakcija na govor mržnje daje priliku tijelima za provođenje zakona da predvide izbijanje ozbiljnih incidenata", rekao je Softić na konferenciji šefova parlamenata, dodavši kako će se i dalje zalagati da "Bosna i Hercegovina istraje u adekvatnom suzbijanju i osudi govora mržnje kao i donošenju zakonskih mehanizama".
Tokom dvodnevnog skupa, podijeljenog u tri sesije, šefovi parlamenata članica Vijeća Evrope raspravljaju i o ulozi parlamenata i Vijeća Evrope u promociji demokratije, ljudskih prava i vladavine prava. Učesnicima Konferencije obratili su se ranije predsjednik Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope Pedro Agramunt i generalni sekretar Vijeća Evrope Thornbjorn Jagland.
Nema komentara:
Objavi komentar