Imaju za 57% veća primanja od radnika u privatnom sektoru

Reforme za efikasniju javnu upravu u FBiH

Radeći na reformi javne uprave, Vlada FBiH se obavezala da će zaustaviti povećanje troškova javne uprave uz istovremeno povećanje efikasnosti. Moratorij na nova zapošljavanja kao jedna od prvih mjera na ovom putu je donio rezultate, tako da je Vlada FBiH rebalansom budžeta prošle godine izdatke po pitanju plata i naknade za zaposlene u institucijama FBiH smanjila za 13,6 posto. Broj zaposlenih smanjen za nesto više od 1.000 i to isključivo prirodnim putem – odlascima u penziju.

«Reforma javne uprave je jedan od ključnih prioriteta za osiguranje fiskalne održivosti i kvalitetno pružanje usluga građanima. Reformu je potrebno provoditi u tijesnoj vezi s reformama u socioekonomskom sistemu i vladavini prava. Modernija, kompetentnija, transparentnija, efikasnija, ekonomičnija i odgovornija javna uprava će poboljšati pružanje javnih usluga i ostvariti uštede. Ovi planovi će uključiti osnovne, suštinski važne reforme za upravljanje javnim finansijama», stoji u reformskoj agendi prema kojoj svi nivoi vlasti trebaju izraditi nove zakone o državnim službenicima i zaposlenicima da bi uveli veću fleksibilnost radnih aranžmana.
«Ograničenja na zapošljavanje u javnoj upravi će trajati sve dok revidirani kadrovski sistemi ne budu donešeni i provedeni, uključujući i korištenje norme, a ukupan fond plata u javnom sektoru će biti zamrznut do donošenja revidiranog sustava određivanja plaća na osnovu vrijednosti», stoji u Agendi.

Podsjećanja radi, u institucijama FBiH koje se finansiraju iz budžeta radi oko 7.300 ljudi i za njihove plate iz budžeta bude izdvojeno više od 180 miliona KM.
Prema istraživanjima Centara civilnih inicijativa u BiH, više od četvrtine uposlenih su na budžetu, a više od četvrtine budžeta troši se na plate.
«Udio plata u budžetima je visok i iznosi u prosjeku 26 posto (nivo BiH 27, FBiH 22 i RS 23 posto) i tokom 5 godina uglavnom nema velikih promjena. Plate u administraciji duplo su veće od onih u privredi. Razlika prosječne plate u javnoj administraciji i realnom sektoru je zabrinjavajuće visoka u korist javne administracije (57 posto) i najviša je u Evropi, iznad prosjeka EU i OECD, dok je taj udio u FBiH 27, a u RS 25 posto», stoji u izvještaju CCI-ja.

Ekonomski ekspert i profesor Vjekoslav Domljan smatra da je neophodno otkloniti fiskalni nered, skresati javne rashode za trećinu i svesti ih na trećinu BDP-ja zemlje i da se to može postići smanjenjem javne potrošnje i povećanjem dohotka jer, kako kaže, sada u fiskalnoj politici dominira briga nad prilikom, odnosno dominiraju socijalni nad ekonomskim rashodima.
«Prva mjera bi trebala biti otpuštanje 15 posto uposlenih u javnom sektoru. Broj javnih uposlenika čiji je granični prinos djelovanju institucija ravan nuli je veći, no ne može se u prvom naletu osloboditi svakog trećeg uposlenika javnog sektora, što je prava veličina viška uposlenosti. Kad bi se broj državnih službenika smanjio za, recimo 15 posto, a preostalim smanjile plaće za 15 posto, aktualni fond plaća bi se smanjio za četvrtinu. Uz to bi se moglo uštedjeti i oko 0,4 milijarde KM na materijalnim troškovima i tako bi se dobilo 1,3 milijarde KM.. »,. Upozorava da treba provesti parcijalnu privatizaciju javnih kompanije poput telekoma i sličnih i od tog novca financirati javne investicije; uvesti mjerenja efikasnosti javnih rashoda i institucija, te smanjiti korupciju koja je u javnom sektoru povezana sa ostvarivanje privatnih dobitaka pri obnašanju javne funkcije.

U ovom kontekstu Vlada FBiH je donijela niz akata usmjerenih ka ograničavanju rasta javne uprave i javne potrošnje: Uredba o vršenju ovlaštenja u privrednim društvima sa učešćem državnog kapitala koja omogućava restruktuiranje, privatizaciju ili likvidaciju privrednih društava i odnosi se na 53 firme, izmjene i dopune Zakona o državnoj službi, državnim službenicima i namještenicima, a formiran je i širi tim sastavljen od domaćih i stranih eksperata. U toku je i prodaja manjinskog udjela u nekoliko preduzeća.
U narednom periodu Vlada FBiH priprema i spajanje određenog broja institucija u sistemu vlasti, ali i gašenje nekih. Kroz optimalna rješenja zadržala bi se funkcionalnost uz ostvarivanje dodatnih ušteda. Tako bi, recimo, Zavod za zaštitu bilja u poljoprivredi, Zavod za agropedologiju i Zavod za poljoprivredu postali jedna instituciju, Federalni fond za pomoć nastradalima od prirodne nesreće bi trebao biti pridružen Upravi civilne zaštite FBiH, Agencije za pasivni podbilans i za reviziju privatizacije pripojenba Agenciji za privatizaciju.