Iza masovne kupovine Bosnalijekovih dionica na Sarajevskoj berzi formalno stoji ruska kompanija „Protek“, s kojom je smijenjeni direktor Bosnalijekovog predstavništva u Moskvi Nedim Uzunović uspostavio vrlo blisku i krajnje mutnu poslovnu suradnju na ruskom tržištu
I protekla sedmica na Sarajevskoj berzi protekla je u znaku Bosnalijekovih dionica, što pokazuje da je prodaja dionica IFC-a, manjinskog suvlasnika u Bosnalijeku s udjelom od oko 9 posto, podstakla i druge vlasnike da prodaju dionice po cijeni koja odavno nije bila viša.
U protekloj sedmici više od milion dionica promijenilo je vlasnika, a budući da Bosnalijek ima emitiranih 7,8 miliona dionica, to znači da je vlasnika promijenilo 13 posto dionica, skoro duplo više od vlasničkog udjela IFC-a koji je definitivno izašao iz vlasničke strukture najveće farmaceutske kompanije u BiH.
Ali, ko je novi suvlasnik Bosnalijeka? Ko je investirao više od 13,5 miliona KM za (dosadašnje) preuzimanje ponuđenih dionica i hoće li se novi suvlasnik Bosnalijeka zaustaviti na dostignutom ili će krenuti u preuzimanje kontrolnog (51 posto) paketa Bosnalijekovih dionica?
Odgovori na ova pitanja bit će jasniji kada se pouzdano utvrdi identitet kupca Bosnalijekovih dionica. Prema neslužbenim informacijama, u pozadini cijele akcije krije se ruska distributivna kompanija Protek, koja je proteklih godina razvila vrlo tijesnu i plodnu suradnju s Bosnalijekovim predstavništvom u Moskvi.
Rusija je nakon BiH najvažnije tržište Bosnalijeka, a Protek je jedan od najvažnijih Bosnalijekovih poslovnih partnera u svijetu. U 2011. godini, Bosnalijek je ostvario ukupni prihod u iznosu od 106 miiona KM, od čega 50 miliona KM na tržištu BiH a 56 miliona KM na inostranom tržištu, predominantno na tržištu Rusije na koje otpada skoro 50 posto ukupnog Bosnalijekovog izvoza.
Poslovna suradnja Bosnalijeka i Proteka bila je vrlo plodna protelih godina, no naglo je prekinuta u martu ove godine kada je sarajevska uprava Bosnalijeka odlučila smijeniti svog predstavnika u Rusiji Nedima Uzunovića, zbog osnovane sumnje da je pronevjerio golemi iznos novca, čak 3 miliona eura!
Početkom godine uprava Bosnalijeka angažirala je poznatu revizorsku kuću PricewaterhouseCoopers (PWC) povjerivši joj zadatak finansijske kontrole svih poslovnih operacija Bosnalijeka, uključujući i kontrolu svih Bosnalijekovih predstavništava u svijetu. Nije tajna da je PWC prvenstveno angažiran zbog kontrole poslovnih transakcija moskovskog predstavništva Bosnalijeka, čiji se direktor Nedim Uzunović, najblaže rečeno, „oteo kontroli“ sarajevske centrale.
Mada je Uzunović odbio suradnju, revozori PWC-a utvrdili su teške finansijske pronevjere moskovskog predstavništva koje se mjere milionima eura. U revizorskom izvještaju PWC-a taksativno su nevedeni sumnjivi ugovori koje je Uzunović sklapao s fiktivnim partnerima, ali i cijelo brdo računa kojima je pravdao visoke troškove reprezentacije, kupovinu skupocjenih poklona, luksuzna putovanja i sl. Bosnalijekovo predstavništvo u Moskvi upošljava 40 radnika, no u vlastitom voznom parku ima 60 luksuznih automobila!
No, sarajevska uprava Bosnalijeka najviše je zamjerila Uzunoviću orijentaciju na samo jednog ruskog ditributera lijekova - Protek iz Moskve - koji je praktično imao monopolski položaj u distribuciji i maloprodaji Bosnalijekovih proizvoda na golemom ruskom tržištu.
Početkom marta ove godine uprava Bosnalijeka odlučila je smijeniti neposlušnog i odmetnutog direktora u Mosvi, i upravo je taj potez inicirao burne događaje u Bosnalijeku koji su rezultirali otvaranjem prvorazredne političko-kriminalne afere.
Smijenjeni direktor Uzunović nije se pomirio s gubitkom kraljevskih privilegija koje je uživao u Moskvi. Istina, napustio je Bosnalijekovo predstavništvo, ali je sa sobom ponio svu dokumentaciju, uključujući i osnivačke dokumente, pečat predstavništva i službeni automobil. Uspio je izlobirati kod Proteka da privremeno prekine poslovnu suradnju s Bosnalijekom, a po svemu sudeći i nagovoriti upravu Proteka da krene u „neprijateljsko“ preuzimanje sararejvske tvornice lijekova koje je upravo u toku.
Cijela operacija odvija se uz prešutnu suglasnost Vlade Federacije BiH, što se objašnjava činjenicom da su Uzunović i premijer Nikšić vrlo bliski prijatelji. Povezuje ih zajednički zavičaj - Konjic, ali i ambiciozno zamišljene investicije u izgradnju apartmanskog naselja na poznatom konjičkom izletištu Boračkom jezeru, po uzoru na apartmansko naselje kakvo je Bosnalijek ranije izgradio na Bjelašnici. Nadasve ih povezuje zajedničko neprijateljstvo prema direktoru Bosnalijeka Edinu Arslanagiću, koji je i jednom i drugom pomrsio račune: Nikšiću da proda manjinski vlasnički udio (oko 20 posto) federalne Vlade u Bosnalijeku, a Uzunoviću da zadrži kraljevske privilegije koje je posljednjih šest godina uživao u Moskvi na račun Bosnalijeka.
Nakon neuspjelog pokušaja da pridobije male dioničare i preuzme kontrolu nad Bosnalijekom, tandem Nikšić-Uzunović pokrenuo je akciju „neprijateljskog“ preuzimanja Bosnalijeka koja je upravo u toku i odvija se posredstvom Sarajevske berze. U prvom naletu, anonimni ruski investitor (najverovatnije Protek) uspio je kupiti nešto više od 13 posto Bosnalijekovih dionica s krajnjom ambicijom da u narednih mjesec-dva kupi još toliko i postane najveći pojedinačni suvlasnik u Bosnalijeku.
Kako Vlada Federacije BiH u Bosnalijeku već kontrolira 18 posto dionica, to znači da bi kontrolni paket od 51 posto dionica mogla dobiti ona strana u vlasničkom sporu oko Bosnalijeka koja uspije prodobiti Libijski investicioni fond (ESDF), čiji vlasnički udio u Bosnalijeku iznosi 8,8 posto.
Time bi bio otvoren put za prodaju Bosnalijeka, što je bio i ostao glavni cilj Nikšićeve vlade. (A. Metiljević)
Nema komentara:
Objavi komentar