SRAMOTA: Telefonski račun Borjane Krišto veći od dvije penzije!

U oktobru prošle godine državni parlamentarci Amir Fazlić (SDA), Mario Karamtić (HSS), Sead Kadić (SDA) i Diana Zelenika (HDZ 1990) naplatili po 800 maraka na ime smještaja i odvojenog života. Krišto je u tom mjesecu bila rekorder po visini telefonskog računa, a na drugom mjestu bio je Mladen Bosić (SDS) sa 400 maraka

SRAMOTA: Telefonski račun Borjane Krišto veći od dvije penzije!

Gotovo jednu prosječnu plaću ili više od dvije najniže penzije  koštao je oktobarski telefonski račun Borjane Krišto,predsjedateljice Zastupničkog doma Parlamenta BiH.

Prosječna mjesečna plaća u BiH iznosi oko 800 maraka, najniža mjesečna mirovina 326 maraka (u Federaciji BiH), a u oktobru je iz državne kase  za telefoniranje Borjane Krišto isplaćeno 750 maraka!

Punjenje džepova

Nema dvojbe, kao prošle i svih ranijih godina, tako će se i ove godine novac iz državnog budžeta nemilice rasipati, a parlamentarci će i dalje građanima pričati kako treba štedjeti novac poreskih obveznika i istovremeno puniti svoje džepove, piše Dnevni list.

Da je Bosna i Hercegovina država mimo svijeta pokazuje i dokazuje podatak da zastupnici i izaslanici Parlamenta BiH imaju veća mjesečna primanja od svojih kolega u cijeloj Europi iako je najsiromašnija u cijeloj Europi.

Usporedbe radi, u državama članicama Europske unije plaće parlamentaraca iznose dvije, najviše tri mjesečne prosječne plaće. Mjesečna primanja bh. parlamentaraca kreću se oko 6.000 maraka i jednaka su iznosu sedam, osam prosječnih mjesečnih plaća u državi!

Nije nimalo nevažno da  ekonomski stručnjaci smatraju da je podatak o visini prosječne plaće u BiH lažan „jer je u izračun prosjeka svega i svačega natrpano“. Oni upozoravaju da „razlike između visine prosječne plaće i plaće koju prima većina uposlenih sugerira da statistika ipak nije politički neutralan instrument“.

Vratimo se  parlamentarcima – uz redovnu plaću, zastupnicima i izaslanicima Parlamenta BiH obavezno se isplaćuje  i paušal u vrijednosti od oko 700 maraka mjesečno .

Tom paušalu koji je okvalificiran kao naknada za mjesečni trošak, treba dodati i raznorazne druge naknade, pa ispada da su bh. parlamentarci dvostruko plaćeni. Svjedoče to i neki podaci iz, primjera radi, oktobra prošle godine. Samo za paušale zastupnicima i izaslanicima u tom mjesecu isplaćeno je iz državnog budžeta ukupno 40.500 maraka, za reprezentaciju nešto više od 4.500 maraka, za telefonske troškove više 3.000, a za smještaj preko 7.000 maraka.  I tako, toliko i još više svakog mjeseca.

Primjerice, u oktobru su parlamentarci Amir Fazlić (SDA), Mario Karamtić (HSS), Sead Kadić (SDA) iDiana Zelenika (HDZ 1990) naplatili po 800 maraka na ime smještaja i odvojenog života. Krišto je u tom mjesecu bila rekorder po visini telefonskog računa, a na drugom mjestu bio je Mladen Bosić (SDS) sa 400 maraka.

Potpuna neusklađenost

Zanimljiv je i podatak da je u oktobru Ognjen Tadić (SDS) iz državne kase na ime reprezentacije potrošio 800 maraka, a računi za reprezentaciju njegovih kolega Bariše Čolaka (HDZ), Mladena Bosića i Safeta Softića (SDA) iznosili su po 500 maraka.

Sve u svemu, potpuna je neusklađenost između primanja bh. parlamentaraca i ekonomske i financijske situacije u BiH u kojoj oko 700.000 građana živi na ivici siromaštva. Pojednostavljeno kazano, bh. političari su najplaćeniji u Europi, a BiH i njeni građani najsiromašniji. I uz sve to, parlamentarci nikome ne polažu račune  osim svojim strankama i stranačkim  predsjednicima.

Uzgred, državna zakonodavna vlast u poređenju  s parlamentima susjednih i uopće europskih zemalja imaj najlošije rezultate. Apsolutni nesklad između mjesečnih primanja i rezultata rada s jedne i ekonomske i političke situacije u kojoj se država nalazi, najbolji je svjedok potpune otuđenosti političara od građana koji su im na izborima dali svoj glas i povjerenje i koje predstavljaju.

Istina, lani je Parlament BiH donio odluku kojom je zaposlenima u institucijama BiH ukinuto pravo na novčanu naknadu za rad u komisijama i drugim tijelima koji obavljaju tokom radnog vremena.

Međutim, time nije došlo do  sistemskih promjena Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH.

Uostalom, ko garantira da sjednica neke od brojnih parlamentarnih komisija, često i nepotrebnih, i drugih državnih tijela neće službeno, recimo početi u 15,30 i trajati do 16.15 sati što može osigurati naplatu naknade za rad izvan radnog vremena?