Diskriminisani i u 2016. godini.. kada će ta pravna država? U novu godinu sa starim Izbornim zakonom

Izmjene Izbornog zakona BiH još su na "meniju" s kojeg bh. političke partije uzimaju ono što im se sviđa. Razmišlja se o spajanju lokalnih i općih izbora, zatvorenim listama, izbornom pragu, radu biračkih odbora. No, tek kada (ponovo) na dnevni red stignu presude Sejdić - Finci i Zornić i izmjene Ustava BiH, vidjet ćemo ko je od njih stvarno za Evropsku uniju i jednakost svih građana kojima konačno, osim aktivnog, treba omogućiti i pasivno biračko pravo

Bosna i Hercegovina je dužna da ukloni sve diskriminatorske odredbe iz Izbornog zakona, koji je usvojen davne 2001. godine. To je, između ostalog, jedan od postprijemnih uslova koji je našoj zemlji postavilo Vijeće Evrope nakon bh. pristupanja ovoj instituciji 24. aprila 2002.
Najjednostavnije rečeno, BiH se ulaskom u Vijeće Evrope obavezala ukloniti sve diskriminatorske odredbe i provesti međunarodno preuzete obaveze, a u prvom redu Konvenciju o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda, Pakt o građanskim i političkim pravima, koji svim građanima Bosne i Hercegovine omogućava aktivno i pasivno biračko pravo. Treba li podsjećati, BiH ove obaveze nije ispunila?

Nakon ovoga Sud za ljudska prava u Strasbourgu je donio presudu u predmetu Sejdić - Finci, koja je za BiH postala obavezujuća i kojom se uklanjaju diskriminatorske obaveze prema pripadnicima nacionalnih manjina, a potom slijedi i presuda istog suda u predmetu Zornić kojom se od BiH traži da svim građanima BiH i bh. državljanima koji imaju aktivno biračko pravo omogući i kao građanima, a ne samo kao pripadnicima određenih etničkih grupa.

Predsjednik Foruma građana Tuzla i bivši član Centralne izborne komisije BiH Vehid Šehić kaže da ove presude i potpisane konvencije treba ispoštovati, ali one podrazumijevaju izmjene Ustava BiH kako bi se mogao promijeniti Izborni zakon BiH: