Žene u Bosni i Hercegovini često su diskriminisane kada je u pitanju zapošljavanje. Nekad je problem što su se tek udale, problem je ako zatrudne, ako imaju premalo ili previše godina, a nekad je jednostavno problem što su žene.
Stoga je dobro što postoje organizacije i udruženja koja obezbjeđuju samozapošljavanje ove populacije.
Pozitivan model
- Problem je posebno sa mladim ženama i onim srednjih godina jer su one najčešće na biroima za zapošljavanje. Za mlade se kaže da nemaju iskustva, a žene starije od 45 godina teško dolaze do zaposlenja jer svi traže "svježu radnu snagu". Zato su nama jako važni projekti samozapošljavanja, jer te žene nemaju priliku da se zaposle u neku instituciju, da dobiju neki normalan posao, pa ga same sebi moraju napraviti. Veoma je važno da se radi na ohrabrivanju žena da pokreću vlastiti biznis, poručila je Jadranka Miličević, direktorica Fondacije Cure.
Od 2012. Care International Balkan implementira projekt ekonomskog osnaživanja žena u BiH i kroz ovaj projekt su dosad 100 žena finansijski podržali da pokrenu svoj biznis, a od prošle godine rade sa šest drugih organizacija.
- Prošle godine smo pomogli organizaciji "Maja" iz Kravice da pokrene prvu žensku zadrugu koja se zove Žena i mislimo da je to pozitivan model koji može pomoći i drugim organizacijama da pokrenu nešto slično kako bi se obezbijedilo zaposlenje žena, kazala je za Oslobođenje Dubravka Kovačević, projekt-menadžerica Care International Balkan.
Kako je kazala Kovačević, dosadašnja iskustva govore kako se žene najviše odlučuju za poljoprivredu, proizvodnju mlijeka, a zadruga Žene bavi se uzgojem malina i ove godine su imali deset tona za prodaju. Od Općine je ova zadruga dobila prostor, uskoro će nabaviti hladnjaču, a od organizacije Care su dobili kamion kako bi mogli prevoziti maline.
Žene Romkinje, istakla je još Kovačević, nezastupljene su na tržištu rada, tako da će organizacija Care International pomoći i njima da pokrenu prvu žensku romsku zadrugu, kako bi i one mogle legalno raditi i živjeti od svog rada.
- Veliki broj Romkinja je nezaposlen, a kao razloge za to navode da su Romkinje neobrazovane. Ja tvrdim da imamo i Roma i Romkinja koji su završili srednju školu, ali ne mogu da nađu posao. Možda je jedan u nizu razloga predrasuda i diskriminacija koje postoje prema Romima, poručila je Indira Bajramović, predsjednica Udruženja žena Romkinja Bolja budućnost iz Tuzle.
Kada je u pitanju žena Romkinja, kako je kazala Bajramović, Udruženje se uključilo u projekt koji implementira Care International, a koji se tiče žena u ruralnom području.
Projekt se implementira već tri godine i njime je ovo udruženje obuhvatilo 55 žena koje su dobile poticaj.
- Od tih 55 žena došli smo do toga da sada imamo preko 600 njihovih članova porodice i potkorisnica projekta, tako da se taj projekt pokazao kao jako dobar, pogotovo zato što te žene ne moraju ulagati ništa, a ne tražimo od njih ni da imaju završenu neku školu. Žene su se prijavljivale na javni poziv, onda je održan trening na kojem su one radile ideje za biznis-planove, te je nezavisna komisija ocjenjivala koje žene ispunjavaju uslove da bi dobile poticaj. Poslije toga je naš tim išao na teren da vidi da li, naprimjer, žene koje su rekle da žele kravu, imaju uslove da ih uzgajaju, kazala je Bajramović.
Ovim projektom podijeljene su krave, plastenici, ovce, pilići..., a žena koja je dobila neki vid poticaja, imala je obavezu samo da nađe još jednu siromašnu ženu u svojoj zajednici i da 20 posto od tog iznosa poticaja da njima, u novcu ili u proizvodima. Za cijeli projekt je, kako je kazala Bajramović, potrošeno preko 100.000 KM.
Nezgodna situacija
- Žene ne samo da su ekonomski ojačane nego je jedna od najvažnijih stvari ta što su te žene vratile samopouzdanje, počele su se pitati nešto u svojoj porodici. Dobra stvar je i što su se u mnogim slučajevima uključile cijele porodice u te poslove, a žene su dobile na važnosti i u samoj zajednici. Ekonomsko osnaživanje žena mijenja kompletnu sliku o zajednici, poručila je Bajramović.
I položaj žena sa invaliditetom u BiH veoma je loš, međutim, kako nam je kazala Tanja Mandić - Đokić, koordinatorica Mreže žena sa invaliditetom BiH iz Banje Luke, posljednju godinu su napravljeni neki pomaci. Sama činjenica da su žene sa invaliditetom prepoznale potrebu i organizovale se, već dovoljno govori da postoji svijest o tome da se nešto mora pokrenuti i raditi.
- Kada je zapošljavanje u pitanju, tu je situacija zaista nezgodna jer su žene sa invaliditetom dvostruko diskriminisane, kao lica sa invaliditetom i kao žene. Cijeli sektor u BiH se polako razvija i razvio se posljednjih godina i žene su kroz svoj aktivizam pronašle put do zapošljavanja, ali je to vrlo rijetko i formalno zapošljavanje. Često su to projektne aktivnosti ili volontiranje u organizacijama, ali to je nama ipak veliki napredak, jer žene izlaze iz kuće i negdje se pojavljuju, u nekom poslu, u nekoj sferi poslovnog svijeta, ali u komercijalnoj sferi vrlo teško, kazala je Mandić - Đokić.
Pozitivan model
- Problem je posebno sa mladim ženama i onim srednjih godina jer su one najčešće na biroima za zapošljavanje. Za mlade se kaže da nemaju iskustva, a žene starije od 45 godina teško dolaze do zaposlenja jer svi traže "svježu radnu snagu". Zato su nama jako važni projekti samozapošljavanja, jer te žene nemaju priliku da se zaposle u neku instituciju, da dobiju neki normalan posao, pa ga same sebi moraju napraviti. Veoma je važno da se radi na ohrabrivanju žena da pokreću vlastiti biznis, poručila je Jadranka Miličević, direktorica Fondacije Cure.
Od 2012. Care International Balkan implementira projekt ekonomskog osnaživanja žena u BiH i kroz ovaj projekt su dosad 100 žena finansijski podržali da pokrenu svoj biznis, a od prošle godine rade sa šest drugih organizacija.
- Prošle godine smo pomogli organizaciji "Maja" iz Kravice da pokrene prvu žensku zadrugu koja se zove Žena i mislimo da je to pozitivan model koji može pomoći i drugim organizacijama da pokrenu nešto slično kako bi se obezbijedilo zaposlenje žena, kazala je za Oslobođenje Dubravka Kovačević, projekt-menadžerica Care International Balkan.
Kako je kazala Kovačević, dosadašnja iskustva govore kako se žene najviše odlučuju za poljoprivredu, proizvodnju mlijeka, a zadruga Žene bavi se uzgojem malina i ove godine su imali deset tona za prodaju. Od Općine je ova zadruga dobila prostor, uskoro će nabaviti hladnjaču, a od organizacije Care su dobili kamion kako bi mogli prevoziti maline.
Žene Romkinje, istakla je još Kovačević, nezastupljene su na tržištu rada, tako da će organizacija Care International pomoći i njima da pokrenu prvu žensku romsku zadrugu, kako bi i one mogle legalno raditi i živjeti od svog rada.
- Veliki broj Romkinja je nezaposlen, a kao razloge za to navode da su Romkinje neobrazovane. Ja tvrdim da imamo i Roma i Romkinja koji su završili srednju školu, ali ne mogu da nađu posao. Možda je jedan u nizu razloga predrasuda i diskriminacija koje postoje prema Romima, poručila je Indira Bajramović, predsjednica Udruženja žena Romkinja Bolja budućnost iz Tuzle.
Kada je u pitanju žena Romkinja, kako je kazala Bajramović, Udruženje se uključilo u projekt koji implementira Care International, a koji se tiče žena u ruralnom području.
Projekt se implementira već tri godine i njime je ovo udruženje obuhvatilo 55 žena koje su dobile poticaj.
- Od tih 55 žena došli smo do toga da sada imamo preko 600 njihovih članova porodice i potkorisnica projekta, tako da se taj projekt pokazao kao jako dobar, pogotovo zato što te žene ne moraju ulagati ništa, a ne tražimo od njih ni da imaju završenu neku školu. Žene su se prijavljivale na javni poziv, onda je održan trening na kojem su one radile ideje za biznis-planove, te je nezavisna komisija ocjenjivala koje žene ispunjavaju uslove da bi dobile poticaj. Poslije toga je naš tim išao na teren da vidi da li, naprimjer, žene koje su rekle da žele kravu, imaju uslove da ih uzgajaju, kazala je Bajramović.
Ovim projektom podijeljene su krave, plastenici, ovce, pilići..., a žena koja je dobila neki vid poticaja, imala je obavezu samo da nađe još jednu siromašnu ženu u svojoj zajednici i da 20 posto od tog iznosa poticaja da njima, u novcu ili u proizvodima. Za cijeli projekt je, kako je kazala Bajramović, potrošeno preko 100.000 KM.
Nezgodna situacija
- Žene ne samo da su ekonomski ojačane nego je jedna od najvažnijih stvari ta što su te žene vratile samopouzdanje, počele su se pitati nešto u svojoj porodici. Dobra stvar je i što su se u mnogim slučajevima uključile cijele porodice u te poslove, a žene su dobile na važnosti i u samoj zajednici. Ekonomsko osnaživanje žena mijenja kompletnu sliku o zajednici, poručila je Bajramović.
I položaj žena sa invaliditetom u BiH veoma je loš, međutim, kako nam je kazala Tanja Mandić - Đokić, koordinatorica Mreže žena sa invaliditetom BiH iz Banje Luke, posljednju godinu su napravljeni neki pomaci. Sama činjenica da su žene sa invaliditetom prepoznale potrebu i organizovale se, već dovoljno govori da postoji svijest o tome da se nešto mora pokrenuti i raditi.
- Kada je zapošljavanje u pitanju, tu je situacija zaista nezgodna jer su žene sa invaliditetom dvostruko diskriminisane, kao lica sa invaliditetom i kao žene. Cijeli sektor u BiH se polako razvija i razvio se posljednjih godina i žene su kroz svoj aktivizam pronašle put do zapošljavanja, ali je to vrlo rijetko i formalno zapošljavanje. Često su to projektne aktivnosti ili volontiranje u organizacijama, ali to je nama ipak veliki napredak, jer žene izlaze iz kuće i negdje se pojavljuju, u nekom poslu, u nekoj sferi poslovnog svijeta, ali u komercijalnoj sferi vrlo teško, kazala je Mandić - Đokić.
Nema komentara:
Objavi komentar