Maslinovo ulje, riba, organska hrana, mlijeko, žitarice, med, meso, kafa, čaj, začini i neki voćni sokovi – to su neke od namirnica kojima se najviše vara kupca, tvrdi Esther de Lange, zadužena u EU Parlamentu za sigurnost hrane.
Na EU-tržištu vara se sve više zbog ekonomske krize zbog koje se štedi na kontrolama, dok su proizvođači i prodavači pod stalnim pritiskom da nude jeftiniju hranu, naročito u članicama s drastično smanjenom kupovnom moći.
Skandalozno je da se, recimo, od dijela svinja pravi proizvod koji se prodaje kao – lignje. Jedan dio svinje, debelo crijevo, nasjecka se na kolutiće, omrviči, isprži, poškropi limunovim sokom i eto prevare!
Nije to jedina prevara. Ko kupi kalamare, na tanjiru može dobiti sasvim nešto drugo, zbog čega su europski supermarketi ovu namirnicu stavili na listu proizvoda koje treba posebno provjeravati, tvrdi u Der Spiegelu članica EU Parlamenta Esther de Lange. Možda je riječ o gadljivoj glasini – kaže ona – ali taj primjer samo dokazuje koliko su trgovci u maloprodaji uvjereni da ih dobavljači svako malo varaju.
Kao izvjestiteljica Odbora za okoliš, javno zdravstvo i sigurnost hrane u Europskom parlamentu, Esther de Lange upozorava na krizu u prehrambenoj industriji zbog činjenice da su prevare s hranom u Europskoj uniji u stalnom porastu i da treba nešto hitno poduzeti. U svom izvješću parlamentarka navodi namirnice, najviše izložene riziku od varanja kupaca: maslinovo ulje, riba, meso, organska hrana, mlijeko, žitarice, med, meso, kafa, čaj, začini i neki voćni sokovi.
Tako “Ekstra djevičansko ulje” ne mora zapravo biti ekstra djevičansko. Riba iz uzgoja prodaje se kao trostruko skuplja divlja, organska hrana može biti iz konvencionalnog uzgoja, u medu može biti više šećernog sirupa nego mukotrpnog rada pčelica, u voćnim sokovima nema voća, kafu vam mogu pomiješati s jeftinijom sastojkom… Bio-brašno je obično brašno, jaja koka koje su trčale livadom zapravo su jaja iz masovnih kokošinjaca … Treba malo mašte, pa se lako dođe do ekstra zarade…
Industrijska sol za posipanje zaleđenih ulica prodaje se kao konzumna, u proizvodima od govedine konjsko meso, navodi primjere Esther de Lange.
Ovoga je proljeća u njemačkoj tvornici kobasica Könecke provedena racija zbog sumnje da se jeftinije meso (ono koje se strojno odvaja od kostiju), lažno označava kao meso više kategorije. U vrijeme skandala s konjskim mesom koje se proširilo europskim trgovinama, inspektori su na Islandu na njihovo iznenađenje otkrili da niti u jednom od 16 testiranih proizvoda, deklaracija nije odgovarala stvarnom sadržaju, dok – tragajući DNK-analizom za konjskim mesom – u jednoj mesnoj pašteti nisu našli ni traga mesu!?
U Napulju je inspekcija zaplijenila više od tri tone tzv. jeftinog kruha, jer je u njemu pronašla drvo, čavle, nokte i ostatke boje. Mljeveno drvo zato što je agro-mafiji ono jeftinije od brašna. Sporni hljeb je završio u zoološkom vrtu i uzgajalištu pasa, ali nije poznato jesu li se zbog toga pobunili zaštitnici životinja. List ‘Il Sole 24 ore’ citira izvješće o agromafiji Instituta Eurispes, koje kaže da je organizirani kriminal prošle godine u Italiji kontrolirao 12 posto poljoprivrede i proizvodnje hrane u iznosu od nekih 14 milijardi eura.
Gore od goreg
Naravno, uvijek ima gore od goreg, pa je, daleko od Europe, u Kini nedavno zaplijenjeno 20.000 tona mesa i uhapšeno 900 proizvođača zbog krivo deklariranih proizvoda i proizvodnje čak otrovnih mesnih prerađevina. Pod govedinom i ovčetinom prodavalo se meso štakora i lisica.
Kao neke od razloga sve češćih prevara, parlamentarka Esther de Lange u svom izvješću spominje gospodarsku krizu, zbog koje se štedi na kontrolama, dok su proizvođači i prodavači pod stalnim pritiskom da nude jeftiniju hranu. Njemačka udruga trgovaca to uglavnom prebacuje na članice EU kojima je kroz krizu kupovna moć drastično smanjena, pa traže jeftinije od jeftinoga. Možete i sami vidjeti kako neki europski i svjetski proizvođači čokolade i slatkiša, a sve po propisu, imaju poseban program za zemlje u krizi, nudeći proizvode u istom omotu, ali s kakaovcem, maslacem i drugim kvalitetnim sastojcima u tragovima.
Prevare, osim one u Napulju, nisu opasne po zdravlje, no uzdrmano je povjerenje kupaca, a osnovni je problem u fragmentiranom europskom zakonodavstvu zbog kojeg su one lako moguće i bez velikih posljedica po pohlepne počinitelje, kaže Langova.
U suradnji s Interpolom, Europski policijski ured (Europol) je u borbi protiv krivotvorene i substandardne hrane i mreže organiziranog kriminala, poduzeo neke manevre, što je urodilo zapljenom više od 135 tona hrane, od kafe, kocki juhe i maslinovog ulja, do tartufa i kavijara, a zajednička Operacija Opson II obuhvatila je 29 zemalja širom svijeta i rezultirala otkrivanjem belikih količina sojinog umaka i soka od naranče, te znatnih količina ribe, plodova mora, mesa, začina i čokoladica nepodobnih za ljudsku ishranu.
Pa ipak, parlamentarka Esther de Lange tvrdi da EU-članice još uvijek loše surađuju s Europolom, što se najbolje pokazalo u nedavnom slučaju konjetine. Nakon tog skandala, koji je očito ozbiljno uzdrmao EU, Nijemac, SPD-ovac Sigmar Gabriel, predlaže osnivanje europskog FBI-ja za hranu, ali za sada nema ničega konkretnog.
Najčešće prevare
Zadužena za sigurnost hrane u Europskom parlamentu, Esther de Lange upozorava na tipične načine prevare kupaca:
– Skupi sastojci zamjenjuju se jeftinijim bez promjene na deklaraciji
– U opisu sastojaka mesnih prerađevina, pogrešno se navode vrste mesa
– Krivo se navodi težina
– Konvencionalno uzgojene namirnice prodaju se kao ‘organske’
– Uzgojena riba se prodaje kao divlja
– Promjenom datuma, u prodaju se vraća hrana s isteklim rokom trajanja.
– U opisu sastojaka mesnih prerađevina, pogrešno se navode vrste mesa
– Krivo se navodi težina
– Konvencionalno uzgojene namirnice prodaju se kao ‘organske’
– Uzgojena riba se prodaje kao divlja
– Promjenom datuma, u prodaju se vraća hrana s isteklim rokom trajanja.
Nema komentara:
Objavi komentar