Na tradicionalnoj novogodišnjoj pres-konferenciji Stranke demokratske akcije (SDA), predsjednik stranke Bakir Izetbegović podsjetio je na važne procese i događaje koji su obilježili proteklu godinu, na ulogu i reakcije SDA na njih te je naveo probleme, šanse i mogućnosti koje će biti prioriteti djelovanja za nastupajuću 2016. godinu.
Govor predsjednika SDA i ujedno i člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakira Izetbegovića na novogodišnjoj pres-konferenciji upriličenoj danas u Sarajevu prenosimo u cijelosti:
– Ako bismo proteklu godinu trebali opisati jednom rečenicom, mislim da bismo mogli reći da je to bila godina pokretanja procesa integracije, blagog napretka i oporavka.
Bosna i Hercegovina je pokrenuta iz višegodišnjeg reformskog zastoja, zabilježeni su jasni znakovi ekonomskog oporavka i razvoja, ali je sjenku na te pozitivne procese nanosila uporna opstrukcija koja je dolazila od rukovodstva Republike srpske, kao i sve ozbiljnije ispoljavanje nasilnog ekstremizma koji je kulminirao terorističkim napadom u kom su ubijena dva pripadnika Oružanih snaga BiH kod kasarne u Rajlovcu.
Koaliciju su činili stari partneri SDA i HDZ, te dvije nove političke snage – Savez za promjene iz RS, i DF iz Federacije BiH.
Savez za promjene se pokazao ozbiljnim i solidnim partnerom, što nije bio slučaj sa DF-om čiju politiku su karakterisali hirovi i kaprici, i općenito, jedan čudan, opozicioni odnos spram partnera s kojim je činio poziciju i trebao nositi odgovornost .
Koaliciju na nivou Federacije su u najkritičnijim trenutcima podržali S BiH i ASDA, tako da je dogovoren savez SDA sa ove dvije stranke do kraja mandata.
Preokret, koji je malo ko očekivao i prognozirao, i koji je dao istinsku snagu koaliciji, desio se približavanjem SDA i SBB. Odluke lidera i rukovodstava dviju bošnjačkih stranaka će se vjerovatno pokazati istorijski važnim za dugoročnu stabilizaciju odnosa i prilika u Bosni i Hercegovini.
Rezultati postignuti u par mjeseci saradnje u potpunosti opravdavaju ovakve prognoze.
Pokretanje Bosne i Hercegovine iz višegodišnjeg reformskog zastoja inicirano je Zajedničkom izjavom Predsjedništva BiH o opredijeljenosti političkih snaga u BiH za preduzimanje neophodnih reformi u okviru procesa pristupanja BiH Evropskoj uniji.
Ovu Izjavu potpisanu u januaru od članova tročlanog Predsjedništva su 23. februara usvojila oba doma Parlamenta BiH. Uslijedila je odluka Vijeća za vanjske poslove EU kojom je Sporazum o stabilizaciji i priduživanju sa Bosnom i Hercegovinom stupio na snagu. Sporazum je stupio na snagu skoro 7 godina nakon potpisivanja i čekanja da BiH ispuni preuzete obaveze.
U junu je Vijeće ministara usvojilo Reformsku agendu za BiH sa listom mjera i planova za drugu polovicu 2015. i prvo tromjesječje 2016. Entitetske vlade su Agendu usvojile na sjednicama koje su održane krajem jula. Ovim je deblokiran Evropski put Bosne i Hercegovine.
SDA je snažno podržavala pokretanje BiH iz blokade reformskog procesa koja je, s manje ili više intenziteta, trajala skoro devet godina. SDA je učinila i mnogo više od tog – Savjet Stranke demokratske akcije je u proljeće 2014 definisao skoro kompletan sadržaj reformi koji su sadržane u Reformskoj agendi, a predsjednik stranačkog Savjeta Dr. Denis Zvizdić i predsjednik Odbora za privredu unutar Savjeta Fadil Novalić su dobili priliku da vlastite vizije i programe provedu u stvarnost sa pozicija Predsjedavajućeg Vijeća ministara i Predsjedavajućeg Vlade Federacije BiH.
Oni su tu šansu koristili u punoj mjeri – implementacija Reformske agende ide prema planiranoj, ambicioznoj dinamici. Ovo je potvrđeno i u novembarskom Izvještaju Evropske komisije o napretku BiH u 2015 godini koji je bio najpozitivniji od kada se vrši monitoring.
Vijeće ministara BiH je usvojilo niz strateških dokumenata koji se odnose na borbu protiv korupcije, borbu protiv terorizma, reformu sektora pravde, integrisano upravljanje granicom, transportnu politiku, IPA planske dokumente.
Usvojeni su i akcioni dokumenti za sektore javne uprave, unutrašnjih poslova i pravde. Poseban fokus djelovanja VM je stavljen na intenziviranje izgradnje infrastrukture – pet prioritetnih projekata iz oblasti transportne infrastrukture u BiH su uvršteni od strane Evropske komisije u transportnu mrežu Zapadnog Balkana, BiH je kandidovala 16 projekata iz ove oblasti u okviru Conectivity agende, na Samitu zapadnog Balkana održanom u Beču u septembru su usvojene dvije aplikacije iz BiH (mostovi Gradiška i Svilaj u ukupnoj vrijednosti od 28,8 miliona Eura).
Vijeće ministara je pravovremenim donošenjem odluka i zakona preduprijedilo štete koje su mogle nastati po privredu: BiH je skinuta sa crne liste Moneyvala, uvrštena je na listu zemalja kvalifikovanih za izvoz mlijeka, mliječnih proizvoda i krompira na tržište EU, sačuvana je visoka kvota za izvoz mesa u Tursku.
Važno je napomenuti da je prihvaćena i Medjunarodna energetska povelja, te da je održan prvi sastanak Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje kojim su u Briselu predsjedavali Mogherini i Hahn čime je počela konkretna provedba SSP.
Budžeti za iduću godinu na državnom i entitetskim nivoima prvi put su pripremljeni, usvojeni, ili će biti usvojeni u parlamentarnoj proceduri do kraja decembra.
Vlada Federacije BiH je realizovala skoro trećinu aktivnosti planiranih Akcionim planom za realizaciju reformske agende. Realizovani su zahtjevni reformski zakoni iz sektora bitnih za oporavak ekonomije – javnih finansija, oporezivanja, poslovne klime, konkurentnosti i tržišta rada. Krajem jula je u dramatičnim uslovima usvojen Zakon o radu, vjerovatno najzahtjevniji i najbitniji reformski zakon.
Rezultati djelovanja vlada predvođenih Zvizdićem i Novalićem su sasvim vidljivi i mjerljivi – Svjetska banka je u svom izvještaju «Doing Business 2015» konstatovala napredak BiH po uvjetima poslovanja za 28 mjesta.
Bruto domaći proizvod je porastao 2,8 posto, industrijska proizvodnja također 2,8 posto, pokrivenost uvoza izvozom je sa 53,6 porasla na 57 posto, prihodi od indirektnih poreza su porasli 4,3 posto (prikupljeno je preko 200 mil KM indirektnih poreza više od plana za 2015 g.), devizne rezerve su povećane za 675 mil KM i na rekordnom su nivou, na rekordnom nivou su i depoziti koji su povećani za pet posto u odnosu na 2014, građani u bankama drže skoro 10 milijardi KM što je također najveći zabilježeni iznos do sada.
Porast direktnih poreza u Federaciji iznosi 3,5 posto, porast broja turističkih noćenja u ovom entitetu iznosi čak 27 posto, a porast broja zaposlenih u Federaciji za prvih deset mjeseci 2015 iznosi 10.627, dakle, rastao je preko 1.000 novozaposlenih mjesečno.
Na ovaj način se moje predizborno obećanje o 100.000 novih radnih mjesta u slijedećih deset godina ipak pokazalo realnim. Realnim i nedovoljno ambicioznim.
Bosni i Hercegovini je potrebno 100.000 novih radnih mjesta već u toku ovog mandata, i to očigledno nije nedostižan cilj. Ukoliko održimo koaliciju na okupu, sačuvamo stabilnost i sigurnost u zemlji, i zaustavimo destruktivne, dezintegracijske težnje koje dolaze od strane dijela političkih snaga u RS, ovaj broj bi mogao biti postignut. 100.000 novozaposlenih bi značilo definitivnu stabilizaciju budžeta, smanjenje tenzija u društvu i trajno rješenje socio-ekonomskih prilika u Bosni i Hercegovini.
Na putu ovakvog pozitivnog scenarija za Bosnu i Hercegovinu i sve njene građane stoji nakaradna i neutemeljena ideja da su interesi entiteta suprotstavljeni interesima države Bosne i Hercegovine, da svako jačanje i stabiliziranje države znači slabljenje Republike Srpske.
Upravo je obratno – opstrukcije napretka BiH na evropskom i NATO putu, rušenje niza pozitivnih zakona koje je Vijeće ministara upućivalo u Parlamentarnu skupštinu BiH, zapaljiva nacionalistička retorika koja je redovito pratila izborni proces u RS, uporna diskriminacija i oduzimanje ustavom garantovanih prava Bošnjacima i Hrvatima, napadi na povratnike, njihovu imovinu i vjerske objekte, prijetnje referendumima, konflikti sa ambasadorima prijateljskih zemalja, vrijeđanje predstavnika OHR i međunarodne zajednice – sve to, u negativnoj sinergiji, je usporavalo oporavak ekonomije, odvraćalo ulazak investicija i stranog kapitala u BiH, i najteže pogodilo Republiku srpsku i njene građane!
Ovaj entitet je prezadužen, njegov bankarski sistem se urušava, državna preduzeća i fondovi su pred kolapsom, najsiromašniji penzioner u Evropi živi u Republici srpskoj.
Rukovodstvo Republike Srpske se u 2015 godini prvi put upustilo u konkretna kršenja Ustava i eksplicitne antidejtonske aktivnosti – u aprilu je u Narodnoj skupštini RS usvojena Deklaracija povodom zahtjeva za ocjenu ustavnosti Zakona o praznicima RS, a na Saboru SNSD je usvojena Deklaracija o «samostalnoj i slobodnoj RS», u septembru je Ustavni sud RS potvrdio odluku o referendumu o Sudu i Tužilaštvu BiH, u decembru su Vlada i Skupština RS donijele odluku o prekidu saradnje sa SIPA, Tužilaštvom i Sudom BiH.
Devetog januara će vjerovatno biti organizovana velika, skupa proslava neustavnog praznika kojim se obilježava nastanak «Republike srpskog naroda BiH» iz 1992 godine. Biće to još jedna manifestacija iracionalnog inata, privremenog trijumfa taktike Milorada Dodika kojom uspijeva nacionalnim i emotivnim temama zasjeniti realne, životne teme i probleme, i prisilno ujediniti i poziciju i opoziciju u RS.
Nakon devetog januara, svanut će deseti januar 2016 godine, a pravi problemi će biti i dalje tu – nezaposlenost, bezperspektivnost, neizvjesnost, prazni budžeti, prazni stomaci.
Ustav, zakoni i institucije Bosne i Hercegovine će se morati poštovati. To je potvrđeno i presudom Suda BiH direktoru SIPA-e Goranu Zupcu, izrečenom početkom marta. Zubac je osuđen za nesavjestan rad u službi jer nije angažovao specijalnu jedinicu SIPA u zaštiti zgrade Predsjedništva BiH tokom nasilnih protesta iz februara 2014.
SDA je tokom 2015 nastavila sa jasnom politikom u odnosu na Republiku Srpsku. Osudili smo i suprotstavili se svim pokušajima destabilizacije prilika u zemlji, ali smo u isto vrijeme pružali ruku pomirenja i saradnje svima koji saradnju žele i prihvataju.
Lično sam činio sve da se naša namjera osjeti sasvim konkretno – uticao sam da značajnu korist od povoljne turske kreditne linije, i još povoljnije goleme kvote mesa koja je izvezena na tursko tržište, imaju privrednici u Republici srpskoj.
Po mom prijedlogu je Azerbejdžanska Fabrika za proizvodnju hrane smještena u Doboj, i uposlit će podjednak broj radnika i kooperanata iz sve tri etničke skupine. Fabrika će biti otvorena sredinom iduće godine, pružit će egzistenciju hiljadama ljudi.
SDA je poseban fokus stavila na odbranu od ugrožavanja sigurnosti i jednakopravnosti povratnika u RS. Kroz niz reakcija i zaključaka, a zatim i kroz zaključke Predsjedništva SDA koje je održalo posebnu sjednicu na ovu temu u Banja Luci 5. septembra, Stranka se suprotstavila odnosu vlasti u RS koji je proizveo izuzetno loše stanje i položaj povratnika u RS, sve učestalije napade na ljude, imovinu i vjerske objekte, diskriminaciju u obrazovnom sistemu gdje se zabranjuje izučavanje bosanskog jezika i nacionalne grupe predmeta, diskriminaciju u zapošljavanju na bazi etničke pripadnosti.
Zatražili smo od vlasti RS da izvrše svoje ustavne i zakonske obaveze prema povratnicima, od OHR i OSCE da se konačno energičnije počnu raditi svoj posao i stanu u odbranu ugroženih ljudskih prava, i pokrenuli državne mehanizme na svim nivoima na kojima SDA ima uticaj.
Finansijska podrška održivom povratku, zdravstvenoj zaštiti i alternativnim vidovima školovanja djece na bosanskom jeziku je oslonjena na Federalnu vladu i vlade kantona u kojima SDA ima uticaj.
Formirana je posebna radna grupa od predstavnika povratničke populacije i eksperata iz različitih oblasti koja radi na analizi zakona, propisa i prakse u državi, entitetima i kantonima kako bi se sačinio Akcioni plan otklanjanja prepreka i donijeli stimulativni propisi koji bi zaustavili diskriminaciju i omogućili održiv proces povratka.
SDA je organizovala posebnu akciju političke i pravne podrške povratnicima koji su bili izloženi policijskom progonu i maltretiranju nakon ubistva policajca u Zvorniku. Uspjeli smo u roku od par dana osloboditi 29 od 31 uhapšenog povratnika.
SDA je također organizovala, i nastavit će da organizuje političku i pravnu podršku generalima Armije BiH i drugim braniocima Bosne i Hercegovine koji su izloženi pritisku i sudskom progonu.
Cijenimo da se u većini slučajeva radi o pokušaju izjednačavanja zaraćenih strana i stvaranja vještačkih balansa u izrečenim presudama za ratni zločin.
Strana koja je branila Bosnu i Hercegovinu je sistematski sprječavala i sankcionisala ratni zločin, Karadžićeva i Mladićeva strana je zločine inspirisala, planirala i ohrabrivala. To su neporecive istorijske činjenice potvrđene tužnim brojkama nevino stradalih civila.
Izbjeglička kriza uzrokovana ratovima na Bliskom istoku, a posebno u Siriji, nije pogodila Bosnu i Hercegovinu. Rijeka unesrećenih ljudi je prošla pored granica naše zemlje na putu ka velikim evropskim gradovima koji nude sigurnost i šansu za zapošljavanje.
Ratovi, patnje i radikalizacija koja je proizašla iz njih su nažalost uvukli u vir ekstremizma i dio građana Bosne i Hercegovine.
SDA je u više navrata nedvosmisleno osudila ekstremizam i terorizam kao metode koje nikada nisu riješile nijedan problem, samo su proizvodile nove. Stali smo na stav da je teroristički čin učinjen u ime vjere u svojoj osnovi teroristički napad na samu vjeru. Naše stavove smo najobuhvatnije izrekli kreirajući, zajedno sa bošnjačkim političkim, vjerskim i intelektualnim prvacima, Zajedničku Izjavu o najoštrijoj osudi radikalizma, nasilnog ekstremizma i terorizma koja je potpisana u novembru.
Bosna i Hercegovina daje konkretan doprinos kao članica Globalne koalicije za borbu protiv terorizma i nastavit će to činiti i ubuduće. Konkretne su bile i akcije policije, sigurnosnih agencija, Tužilaštva i Suda BiH u sprječavanju i sankcionisanju pojava ekstremizma i terorizma na teritoriji BiH.
U julu je izrečena pravosnažna presuda za djelo terorizma Harisu Čauševiću, koji je osuđen na 35 godina zatvora za napad na policijsku stanicu u Bugojnu, izrečen je niz prvostepenih presuda za pridruživanje ISIL-u, a prije par dana je u akciji REZ uhapšena grupa radikala koja je, navodno, planirala terorističke napade tokom novogodišnjih okupljanja.
Bosna i Hercegovina će se svim zakonskim sredstvima nastaviti boriti protiv zla ekstremizma i terorizma, ali prava bitka može biti dobijena samo na nivou ideologije. Islamski radikalizam, činjenje nasilja u ime vjere, predstavlja najveću opasnost za sam islam i muslimane, naročito evropske muslimane.
Bošnjaci se moraju izboriti za afirmaciju islama koji su živjeli stotinama godina, ispravne i širokogrude vjere koja ne samo da je tolerisala, već je i pomagala da se u Sarajevu, i diljem BiH izgrade markantne hrišćanske i jevrejske bogomolje.
Protekla godina je bila i godina obilježavanje 20-godišnjica teških, ali i važnih događaja za Bosnu i Hercegovinu.
Obilježavanje godišnjice genocida izvršenog u Srebrenici 11.jula 1995. je trebalo biti u znaku pijeteta, pokajanja, katarze, prihvatanja bolnih istina sa željom da se takve tragedije nikada i nikome ne ponove.
Nažalost, nije bilo tako. Rehabilitacija četničkog vođe Draže Mihajlovića u maju, hapšenje Nasera Orića u junu, neusvajanje Rezolucije o Srebrenici u Vijeću sigurnosti UN zahvaljujući vetu Rusije, napad na premijera Aleksandra Vučića na dan ukopa srebreničkih žrtava 11. jula u Potočarima, a zatim napad na povratnika Nerku Hanifića kome su napadači urezali 4 „S“ na stomaku, bacili su sjenu na događaj koji je trebao pomoći procese smirenja i pomirenja na Balkanu.
Ipak, ostat će nam u pamćenju odnos Velike Britanije koja je tragediju Srebreničana prihvatila kao svoju otvorivši vrata Westminsterske opatije za centralnu manifestaciju obilježavanja 20. Godišnjice genocida koja je obuhvatila niz gradova u Britaniji, kao i rezolucije koje je usvojio Evropski parlament u Strasbourgu i Zastupnički dom Kongresa SAD.
Nizom konferencija u zemlji i inostranstvu je obilježena i 20-godišnjica potpisivanja Dejtonskog, odnosno Pariškog mirovnog sporazuma.
Analizirane su dobre i loše strane Sporazuma, mogućnosti promjena i nadogradnje. Bilo je raznovrsnih ideja i viđenja, ali je realna konstanta svedena na dvije činjenice – 1.DMS je donio mir, ali i nefunkcionalno državno uređenje; 2. bitnih promjena DMS zasad neće biti, i one će se desiti samo uz puni konsenzus svih zainteresiranih strana. Naroda i građana BiH na prvom mjestu.
Mnogo toga bitnog, poput kongresa SDA održanog 26. maja, niza posjeta značajnih regionalnih, i svjetskih lidera Bosni i Hercegovini, posjete Pape, naših posjeta Briselu, Turskoj, Kini, Saudi Arabiji, Beogradu i Zagrebu, neću moći posebno komentarisati u ovom uvodu. Ostavit ću prostor novinarima kojima ova konferencija i pripada.
Godinu na izmaku je obilježila kumulacija niza odluka i događaja koji su Bosnu i Hercegovinu vratili u tračnice reformskog puta i ekonomskog oporavka. U idućoj godini moramo očuvati stabilnost, ubrzati integracijske procese i amortizovati dezintegracijske pokušaje, odlučno provoditi socijalno-ekonomske reforme, graditi infrastrukturne i energetske objekte, razvijati poljoprivredu, industriju i turizam, općenito – kreirati nova radna mjesta kroz razvoj realnog sektora.
U nadi i uvjerenju da ćemo pozitivne planove ispuniti, zahvaljujem vam se što ste prisustvovali ovoj pres-konferenciji, želim vam dobro zdravlje, uspjeh u poslu i privatnom životu – i želim vam mirnu, sretnu i berićetnu Novu 2016 godinu“.
Nema komentara:
Objavi komentar