Fondovi Europske unije za infrastrukturne projekte na zapadnom Balkanu su otvoreni, a jedini preduvjet je dobra regionalna suradnja, pomirenje i opredijeljenost za reforme. Za zapadni Balkan ukupno je za sada, za odobrene projekte planirano 600 milijuna eura, od čega trećina iz Fonda za približavanje Europskoj uniji, a dvije trećine iz europskih investicijskih banaka. Projekti koji su aplicirani iz BiH i regije implementirat će se u više vremenskih razdoblja, a zaključno s 2030. godinom.
Kada je u pitanju naša država EU je za infrastrukturne projekte u prvom krugu odobrila 29 milijuna eura.
Kada je u pitanju naša država EU je za infrastrukturne projekte u prvom krugu odobrila 29 milijuna eura.
Brojni projekti
U prvom krugu potvrđena su dva projekta i odobreno 29 milijuna eura grant sredstava za izgradnju dva mosta – u Gradišci na relaciji Banja Luka – Gradiška – Zagreb i mosta na autoputu na koridoru 5c na Svilaju. Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić objasnio je u razgovoru za agenciju Anadolija kako se radi o dva izuzetno važna objekta gdje će se graditi granični prelazi. Spomenuta sredstva omogućit će bh. vlastima da započnu izgradnju budući da je tehnička dokumentacija, već spremna. Od spomenutog iznosa 22 milijuna eura bit će usmjerena na izgradnju mosta u Svilaju, a 6,8 milijuna eura za most u Gradišci. U financiranju izgradnje udio bi trebala uzeti i Europska investicijska banka kako bi projekti bili dovedeni do kraja.
Kada je u pitanju naša država ovdje nije kraj. Još mnogo projekata je u igri.
Predsjedavajući VM-a kazao je kako su svi do sada predloženi projekti Bosne i Hercegovine prihvaćeni i postali su dio osnovne mreže, postali su aneks izjave odnosno zaključaka sastanka zemalja zapadnog Balkana u Beču.
Zvizdić nakon sastanka u Beču priča kako je ostalih pet projekata vezano za tri dionice autoputa koridora 5c, Luku u Brčkom, za jednu dionicu željezničkog koridora 5c od Sarajeva do Podlugova i za zračnu luku u Sarajevu.
-Luka u Brčkom, zračna luka u Sarajevu, obnova jednog dijela zeničke pruge na relaciji Sarajevo-Podlugovi i rehabilitacija plovnog puta rijeke Save su za nas izuzetno važni projekti i oni su dobili svoju punu potporu, kazao je medijima Zvizdić. Na široj listi nalazi se čitav niz projekata, a između ostalog zatražit će se i rehabilitacija i proširenje drugih zračnih luka od Mostara, Banja Luke do Tuzle.
Jedan od projekata koji je zajedno kandidiran s zemljama regije je rekonstrukcija pruge između Sarajeva i Beograda.
Kada je u pitanju naša država ovdje nije kraj. Još mnogo projekata je u igri.
Predsjedavajući VM-a kazao je kako su svi do sada predloženi projekti Bosne i Hercegovine prihvaćeni i postali su dio osnovne mreže, postali su aneks izjave odnosno zaključaka sastanka zemalja zapadnog Balkana u Beču.
Zvizdić nakon sastanka u Beču priča kako je ostalih pet projekata vezano za tri dionice autoputa koridora 5c, Luku u Brčkom, za jednu dionicu željezničkog koridora 5c od Sarajeva do Podlugova i za zračnu luku u Sarajevu.
-Luka u Brčkom, zračna luka u Sarajevu, obnova jednog dijela zeničke pruge na relaciji Sarajevo-Podlugovi i rehabilitacija plovnog puta rijeke Save su za nas izuzetno važni projekti i oni su dobili svoju punu potporu, kazao je medijima Zvizdić. Na široj listi nalazi se čitav niz projekata, a između ostalog zatražit će se i rehabilitacija i proširenje drugih zračnih luka od Mostara, Banja Luke do Tuzle.
Jedan od projekata koji je zajedno kandidiran s zemljama regije je rekonstrukcija pruge između Sarajeva i Beograda.
Borba za regionalne koridore
-Ostala sredstva od 600 milijuna eura, odnosno milijardu eura do 2023. za zapadni Balkan će biti raspoređena na drugih deset projekata u oblasti transporta i pet projekata iz oblasti energetike.
Od tog broja, BiH ima pet projekata u oblasti transporta i ima projekt iz oblasti energetskog sektora, a to je 400 kW dalekovod koji spaja Srbiju, Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru, istaknuo je Zvizdić. Vrijednost projekta je oko 48 milijuna eura, a izgradnja bi trebala početi 2018. godine, dok način financiranja još nije definiran.
Ono na čemu će BiH inzistirati su i dva važna koridora regionalnog karaktera, jedan je transportni – Jadransko-jonski autoput, drugi je energetski – Jadransko-jonski plinovod.
Interes BiH je da rute ovih koridora idu našim teritorijem i za to će se boriti, no trenutačno nije sigurno hoće li se taj naum ostvariti.
- Vrlo izričito smo se izjasnili o potrebi da BiH bude dio tih koridora. Mislim da smo pripremili vrlo kvalitetnu dokumentaciju koja pokazuje i ekonomsku, a u konačnici i političku ispravnost takvog našeg zahtjeva i zaista smatramo da bi u najmanju ruku bilo nedopustivo da ne budemo i dio tih regionalnih koridora, naveo je Zvizdić.
On napominje kako je usvajanje transportne politike omogućilo da BiH aplicira za sve spomenute projekte, a kako je sada na vlastima posao na usvajanju energetske politike i energetske strategije ako želi pomoć u toj oblasti. U protivnom će se izgubiti stotine milijuna eura i grant i kreditnih sredstava i pomoći Europske unije za bitne projekte, od kojih i onaj koji se tiče 400 kW dalekovoda.
Dvodnevni sastanak u Beču samo je jedan u nizu sastanaka koji će se nastaviti održavati ove i narednih godina. Europski čelnici iskazali su spremnost da do 2030. potpomognu regiju sa 7,7 milijardi eura, čime bi bio postignut rast BDP od jedan posto godišnje u zemljama zapadnog Balkana, u cilju da se u narednih 15 godina otvori 200.000 novih radnih mjesta.
Od tog broja, BiH ima pet projekata u oblasti transporta i ima projekt iz oblasti energetskog sektora, a to je 400 kW dalekovod koji spaja Srbiju, Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru, istaknuo je Zvizdić. Vrijednost projekta je oko 48 milijuna eura, a izgradnja bi trebala početi 2018. godine, dok način financiranja još nije definiran.
Ono na čemu će BiH inzistirati su i dva važna koridora regionalnog karaktera, jedan je transportni – Jadransko-jonski autoput, drugi je energetski – Jadransko-jonski plinovod.
Interes BiH je da rute ovih koridora idu našim teritorijem i za to će se boriti, no trenutačno nije sigurno hoće li se taj naum ostvariti.
- Vrlo izričito smo se izjasnili o potrebi da BiH bude dio tih koridora. Mislim da smo pripremili vrlo kvalitetnu dokumentaciju koja pokazuje i ekonomsku, a u konačnici i političku ispravnost takvog našeg zahtjeva i zaista smatramo da bi u najmanju ruku bilo nedopustivo da ne budemo i dio tih regionalnih koridora, naveo je Zvizdić.
On napominje kako je usvajanje transportne politike omogućilo da BiH aplicira za sve spomenute projekte, a kako je sada na vlastima posao na usvajanju energetske politike i energetske strategije ako želi pomoć u toj oblasti. U protivnom će se izgubiti stotine milijuna eura i grant i kreditnih sredstava i pomoći Europske unije za bitne projekte, od kojih i onaj koji se tiče 400 kW dalekovoda.
Dvodnevni sastanak u Beču samo je jedan u nizu sastanaka koji će se nastaviti održavati ove i narednih godina. Europski čelnici iskazali su spremnost da do 2030. potpomognu regiju sa 7,7 milijardi eura, čime bi bio postignut rast BDP od jedan posto godišnje u zemljama zapadnog Balkana, u cilju da se u narednih 15 godina otvori 200.000 novih radnih mjesta.
Potrebno usvojiti strateške dokumente
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić pojašnjava nakon niza sastanaka u Beču kako postoji i lista za zapadni Balkan s 35 različitih projekata, od kojih Bosna i Hercegovina ima sedam svojih projekata od čega dva ili tri mogu biti kandidirani u 2016. godini ako se usvoje strateški dokumenti.
-Usvajanje strateških dokumenata zaista ne ulazi niti oduzima nadležnosti bilo kome u BiH. Riječ je o strateškim dokumentima koji govore o politici jedne države u odnosu na taj sektor i zaista pozivam sve one koji su sada na jedan način opstruirali usvajanje strateških dokumenata iz oblasti energetskog sektora da se uozbiljimo i odgovorno počnemo raditi taj dio posla. Vijeće ministara BiH je spremno da napravi taj dokument. Mi smo, već u nekoj fazi razgovora s nižim nivoima vlasti i mi ćemo ga, kao Vijeće ministara BiH, odmah staviti u dalju proceduru usvajanja, naveo je Zvizdić.
-Usvajanje strateških dokumenata zaista ne ulazi niti oduzima nadležnosti bilo kome u BiH. Riječ je o strateškim dokumentima koji govore o politici jedne države u odnosu na taj sektor i zaista pozivam sve one koji su sada na jedan način opstruirali usvajanje strateških dokumenata iz oblasti energetskog sektora da se uozbiljimo i odgovorno počnemo raditi taj dio posla. Vijeće ministara BiH je spremno da napravi taj dokument. Mi smo, već u nekoj fazi razgovora s nižim nivoima vlasti i mi ćemo ga, kao Vijeće ministara BiH, odmah staviti u dalju proceduru usvajanja, naveo je Zvizdić.
Nema komentara:
Objavi komentar