„ Prema podacima koje je prikupio Centar za istraživačko novinarstvo (CIN), u protekle četiri godine 460 funkcionera je dobilo najmanje 7,3 miliona maraka za „bijeli hljeb“, dok je njih desetero na „bijelom hljebu“ bilo i po dva puta.“
Iako dvije godine nije radio ništa, bivši zamjenik ministra odbrane Bosne i Hercegovine (BiH) Mirko Okolić je svaki mjesec primao skoro pet hiljada maraka. Na to je imao pravo jer je bio političar na vlasti. I nije usamljen slučaj.
Predsjednici, premijeri, ministri, njihovi zamjenici i savjetnici te poslanici i rukovodioci nekih državnih institucija mogu primati platu i do godinu dana po završetku mandata. Ovo pravo su im dali zakoni koje su sami napisali i usvojili na državnom, entitetskim i kantonalnim nivoima vlasti.
„ Prema podacima koje je prikupio Centar za istraživačko novinarstvo (CIN), u protekle četiri godine 460 funkcionera je dobilo najmanje 7,3 miliona maraka za „bijeli hljeb“, dok je njih desetero na „bijelom hljebu“ bilo i po dva puta.“
Iako dvije godine nije radio ništa, bivši zamjenik ministra odbrane Bosne i Hercegovine (BiH) Mirko Okolić je svaki mjesec primao skoro pet hiljada maraka. Na to je imao pravo jer je bio političar na vlasti. I nije usamljen slučaj.
Predsjednici, premijeri, ministri, njihovi zamjenici i savjetnici te poslanici i rukovodioci nekih državnih institucija mogu primati platu i do godinu dana po završetku mandata. Ovo pravo su im dali zakoni koje su sami napisali i usvojili na državnom, entitetskim i kantonalnim nivoima vlasti.
Predsjednici, premijeri, ministri, njihovi zamjenici i savjetnici te poslanici i rukovodioci nekih državnih institucija mogu primati platu i do godinu dana po završetku mandata. Ovo pravo su im dali zakoni koje su sami napisali i usvojili na državnom, entitetskim i kantonalnim nivoima vlasti.
Prema Zakonu o radu FBiH, imenovani i izabrani funkcioneri mogu zadržati svoj prethodni posao najduže četiri godine, koliko traje mandat. Ako mandat produže, više nemaju pravo da se vrate na staro radno mjesto.
Begović je „bijeli hljeb“ uzimao do marta 2012. godine, a tri mjeseca poslije pronalazi novi posao. Stranka demokratske akcije (SDA) ga postavlja za premijera BPK-a, ali je on ovim kantonom upravljao samo pet i po mjeseci, kada je smijenjen.
Iako je ostao bez posla, nije ostao bez plate. Opet je zatražio „bijeli hljeb“ i nastavio primati platu od 2.553 KM.
Begović je „bijeli hljeb“ uzimao do marta 2012. godine, a tri mjeseca poslije pronalazi novi posao. Stranka demokratske akcije (SDA) ga postavlja za premijera BPK-a, ali je on ovim kantonom upravljao samo pet i po mjeseci, kada je smijenjen.
Iako je ostao bez posla, nije ostao bez plate. Opet je zatražio „bijeli hljeb“ i nastavio primati platu od 2.553 KM.
U međuvremenu, Begović se žalio Ustavnom sudu FBiH jer je smatrao da je nezakonito smijenjen sa premijerske pozicije. „Sud je čekao tri-četiri mjeseca i ja sam, naravno, čekao jer sam računao da će me vratiti na mjesto premijera pošto je to totalno nezakonito učinjeno“, kaže Begović za CIN.
Nakon što je Sud utvrdio da nije nadležan za njegovu tužbu, Begović je počeo tražiti posao u svojoj medicinskoj struci. U martu 2014. godine je postao direktor Doma zdravlja Ustikolina.
I njegova kolegica iz Kiseljaka Vlatka Komšić, bivša poslanica u Skupštini Srednjobosanskog kantona, je tokom posljednje četiri godine skoro pola vremena provela primajući plaću bez rada.
Međutim, ova političarka Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZBiH) je jedina koja je „bijeli hljeb“ primala i prije 2010. godine. Za osam i po godina je tri puta iskoristila pravo na naknadu i do danas je na taj način uzela 45 hiljada KM.
Blagodat u mjesečnom iznosu od oko 2.250 KM prvi put je uživala nakon mandata u državnom parlamentu krajem 2006. godine.
Nakon toga je četiri godine bila ministrica zdravstva i socijalne politike SBK-a, da bi po isteku i tog mandata iskoristila maksimalno pravo na naknadu, primavši cijelu 2011. godinu platu od 2.320 KM.
Nakon toga je četiri godine bila ministrica zdravstva i socijalne politike SBK-a, da bi po isteku i tog mandata iskoristila maksimalno pravo na naknadu, primavši cijelu 2011. godinu platu od 2.320 KM.
Ali, to nije bio njen jedini prihod iz budžeta u tom periodu. Ona je u međuvremenu osvojila i poslanički mandat u Skupštini SBK-a. Odrekla se pune plate i profesionalnog statusa kako bi uz paušal i poslaničke naknade mogla primati i „bijeli hljeb“. Tako je mjesečno zarađivala ukupno 2.900 KM.
„ Nisam morala primati „bijeli kruh“. (...) Mogla sam se profesionalizirati istog trenutka pa je bilo svejedno – koristila to ili bila profesionalac“, kaže Komšić za CIN.
No, nije bilo svejedno. Da je postala profesionalna poslanica i odustala od „bijelog hljeba“, zarađivala bi mjesečno skoro 500 KM manje, koliko je tada iznosila prosječna plata radnika u industriji, građevinarstvu, trgovini i ugostiteljstvu u SBK-u.
U novembru prošle godine je završila mandat u Skupštini SBK-a i kao bivša poslanica po treći put počela primati naknadu.
U novembru prošle godine je završila mandat u Skupštini SBK-a i kao bivša poslanica po treći put počela primati naknadu.
Ukoliko Komšićeva u međuvremenu ne nađe stalni posao, do novembra će primati 1.797 KM.
„ Ja sam legalista. (...) Krećem se u okvirima zakona koji mi je dozvolio da ovu godinu dana imam „bijeli kruh“. Ne smatram da je to najgore rješenje“, rekla je za CIN.
Komšićeva kaže da živi sa majkom koja ima minimalnu penziju i da joj dijete volontira te da mora imati neka primanja.
Adis Arapović iz CCI-a kaže da su svi političari ovu naknadu uzimali jer im to dozvoljavaju zakoni koje donose vladajuće političke stranke.
“ Ali, gle čuda, mijenjaju se stranke, ali se nije mijenjala politika. Dakle, ko god je došao u poziciju da uzme taj “bijeli hljeb”, uzeo je. Nekolicina ljudi je odbila da uzme ili je uzela pa to usmjerila u neke humanitarne svrhe. 95 posto ljudi je to uzelo bespogovorno, ne pitajući se da li je to normalno, etično, prihvatljivo i racionalno u ovom trenutku potpunog budžetskog sloma”, kaže Arapović.
Najviše duplih naknada za funkcionere iz SBK-a
Iz ovog kantona, osim Vlatke Komšić, dolaze još trojica funkcionera koji su dva puta koristili naknadu – bivši kantonalni poslanici Refik Poparić (SDA) i Josip Kvasina (HDZBiH) te bivši premijer Bajro Makić (SDA). Oni su „bijeli hljeb“ koristili kraće jer su brže dolazili do novog radnog mjesta – od četiri do sedam mjeseci ukupno. Mjesečni prosjek njihovih pla
a je bio od 1.450 KM do 2.250 KM.
a je bio od 1.450 KM do 2.250 KM.
I Kvasina i Poparić su poput skupštinske kolegice Komšić uz „bijeli hljeb“ primali i poslaničke naknade i paušale pa su njihova mjesečna primanja od decembra 2010. do aprila 2011. godine iznosila 2.230 KM, odnosno 3.012 KM.
Bivši kantonalni ministar iz Tuzle Sead Hasić (SDPBiH) je naknadu koristio ukupno 11 mjeseci – tri mjeseca kao poslanik u Skupštini Tuzlanskog kantona (TK) početkom 2011. godine, a potom osam mjeseci tokom 2013. kao ministar za rad, socijalnu politiku i povratak TK-a. Za to vrijeme je iz budžeta dobio nešto više od 20 hiljada KM.
Bivši kantonalni ministar iz Tuzle Sead Hasić (SDPBiH) je naknadu koristio ukupno 11 mjeseci – tri mjeseca kao poslanik u Skupštini Tuzlanskog kantona (TK) početkom 2011. godine, a potom osam mjeseci tokom 2013. kao ministar za rad, socijalnu politiku i povratak TK-a. Za to vrijeme je iz budžeta dobio nešto više od 20 hiljada KM.
Privilegiju korištenja plate bez rada u protekle četiri godine dva puta je uživao i Petar Milić iz Hrvatske stranke prava (HSP) BiH. „Bijeli hljeb“ je prvi put okusio kao federalni poslanik tokom prve polovine 2011. godine kada je ukupno dobio 18.594 KM, zatim od septembra 2013. kada je prestao biti savjetnik federalnog ministra finansija Ante Krajine. Građane Federacije BiH je koštao 31.481 KM.
Trenutno ovu naknadu prima i njegov stranački kolega, predsjednik HSP-a BiH Zvonko Jurišić. Kao bivši državni poslanik, od kraja novembra prošle godine mjesečno prima 3.164 KM. Prije toga je „bijeli hljeb“ primao kao premijer ZHK-a 2010. godine, kada je za tri mjeseca dobio 12.262 KM.
Bivši poslanik Partije demokratskog progresa (PDP) u Narodnoj skupštini Republike Srpske Aleksandar Golijanin je jedini funkcioner u ovom entitetu koji je dvaput primao „bijeli hljeb“, i to oba puta kao poslanik. Prvo je po isteku mandata 2010. godine iskoristio puno pravo na šestomjesečnu naknadu, dobivši tako 16.704 KM. Isto je učinio krajem prošle godine od kada ima mjesečnu platu od 2.685 KM na koju ima pravo do maja.
Bivši poslanik Partije demokratskog progresa (PDP) u Narodnoj skupštini Republike Srpske Aleksandar Golijanin je jedini funkcioner u ovom entitetu koji je dvaput primao „bijeli hljeb“, i to oba puta kao poslanik. Prvo je po isteku mandata 2010. godine iskoristio puno pravo na šestomjesečnu naknadu, dobivši tako 16.704 KM. Isto je učinio krajem prošle godine od kada ima mjesečnu platu od 2.685 KM na koju ima pravo do maja.
„Bijeli hljeb“ postoji godinama kao jedno od prava funkcionera. O ovome se u javnosti nije mnogo govorilo sve do februara 2014. godine kada je njegovo ukidanje bilo jedno od glavnih zahtjeva građana na protestima protiv neefikasne vlasti u BiH. Do sada su tri kantona ukinula pravo na „bijeli hljeb“: Sarajevo, Tuzlanski i Unsko-sanski. Procedura za ukidanje je pokrenuta i na državnom nivou. Adis Arapović iz CCI-a kaže da prije protesta tako nešto nije bilo moguće jer nije bilo političkog interesa, ali ni građanskog pritiska.
“Tek nakon februarskih protesta prošle godine i nakon ovih okončanih izbora mi smo svjedočili da se zaista može u vrlo kratkom roku napraviti brza promjena do te mjere da se u potpunosti ukine ‘bijeli hljeb’”, kaže Arapović.
“Tek nakon februarskih protesta prošle godine i nakon ovih okončanih izbora mi smo svjedočili da se zaista može u vrlo kratkom roku napraviti brza promjena do te mjere da se u potpunosti ukine ‘bijeli hljeb’”, kaže Arapović.
Nema komentara:
Objavi komentar