Bosna i Hercegovina je država sa ogromnim potencijalom za razvoj privrede, ali oni koji upravljaju sistemom države i koji su zaduženi za unapređenje ekonomskog ambijenta to vrlo malo rade. Kod nas koji se bavimo privredom i biznisom, često se stvara utisak i osjećaj da vlastima koje upravljaju našom državom nije u cilju da olakšaju nama privrednicima, nego upravo suprotno.
Uzmemo li u obzir poreze i doprinose na plate radnika koji bi morali biti u normalnim okvirima, kod nas ti iznosi prelaze 67 posto od neto plate koju radnik dobija. Iz tog razloga pojavljuje se rad na crno i razvoj sive ekonomije, čime se broj nezaposlenih povećava. Ukoliko bi se porezi i doprinosi uveli u normalane okvire, uvjeren sam da bi se u BiH smanjio broj nezaposlenih, povećao bi se broj prijavljenih radnika u svim granama privrede, a samim time i budžetski prihodi države bi se povećali.
Zaštita domaće proizvodnje. Najbolji pokazatelji zaštite domaće proizvodnje dolaze nam iz našeg okruženja, koji imaju sezonske tzv. prelevmane na proizvode koji se u tom periodu ubiru na području države. Prelevman je dodatna taksa na određene sorte, a koja je privremenog karaktera i ona je na snazi sve dok se svi domaći proizvodi ne otkupe od proizvođača.
Grana kojom se mi bavimo je organizovana proizvodnja voća i povrća, koje se plasira u 95 posto slučajeva na tržište van BiH, uglavnom u EU. Država bi morala imati mogućnost da barem sezonski, u jeku berbe, uvede mogućnost noćnog carinjenja, jer mi trpimo velike gubitke zbog toga. Voće i povrće su proizvodi koji su kvarljive prirode i moraju što prije biti transportovani do kupca kako ne bi izgubili na vrijednosti u transportu.
Pored svih navedenih problema, mi u BiH imamo i puno akata i propisa koji nas sprečavaju i onemogućuju nam izvoz voća i povrća na tržište Evropske unije zbog neusaglašenosti nadležnosti entiteta i Brčko distrikta, pa tako za dosta proizvoda izgubimo mogućnost izvoza u EU. Neophodno je što prije usaglasiti nadležnosti kako bi se broj proizvoda koje možemo izvoziti u EU povećao.
Potrebno je omogućiti i radna mjesta ljudima kod svojih kuća i na njihovim imanjima uz garanciju plasmana te proizvodnje, gdje bi država obezbijedila plaćanje penzionog i zdravstvenog osiguranja određeni period i odmah automatski iste odjaviti sa Zavoda za zapošljavanje. Time bi cijelo društvo, zajednica i država imali višestruku korist.
(Autor je direktor firme Voćar-promet)
Zaštita domaće proizvodnje. Najbolji pokazatelji zaštite domaće proizvodnje dolaze nam iz našeg okruženja, koji imaju sezonske tzv. prelevmane na proizvode koji se u tom periodu ubiru na području države. Prelevman je dodatna taksa na određene sorte, a koja je privremenog karaktera i ona je na snazi sve dok se svi domaći proizvodi ne otkupe od proizvođača.
Grana kojom se mi bavimo je organizovana proizvodnja voća i povrća, koje se plasira u 95 posto slučajeva na tržište van BiH, uglavnom u EU. Država bi morala imati mogućnost da barem sezonski, u jeku berbe, uvede mogućnost noćnog carinjenja, jer mi trpimo velike gubitke zbog toga. Voće i povrće su proizvodi koji su kvarljive prirode i moraju što prije biti transportovani do kupca kako ne bi izgubili na vrijednosti u transportu.
Pored svih navedenih problema, mi u BiH imamo i puno akata i propisa koji nas sprečavaju i onemogućuju nam izvoz voća i povrća na tržište Evropske unije zbog neusaglašenosti nadležnosti entiteta i Brčko distrikta, pa tako za dosta proizvoda izgubimo mogućnost izvoza u EU. Neophodno je što prije usaglasiti nadležnosti kako bi se broj proizvoda koje možemo izvoziti u EU povećao.
Potrebno je omogućiti i radna mjesta ljudima kod svojih kuća i na njihovim imanjima uz garanciju plasmana te proizvodnje, gdje bi država obezbijedila plaćanje penzionog i zdravstvenog osiguranja određeni period i odmah automatski iste odjaviti sa Zavoda za zapošljavanje. Time bi cijelo društvo, zajednica i država imali višestruku korist.
(Autor je direktor firme Voćar-promet)
Nema komentara:
Objavi komentar