Od izbjegličkog kampa do zvijezda: Bosanka Esma Voloder najljepša žena Australije

Esma je, naime, samo nakon četiri mjeseca od rođenja morala napustiti rodnu zemlju gdje je bjesnio rat. Živjela je jedno vrijeme u izbjegličkom kampu, a potom je sa roditeljima otišla u Australiju.

Nakon pobjede izjavila je da vjeruje u dobro i da stvari uvijek mogu biti bolje.

- Zahvalna sam Bogu, porodici i svima koji su bili uz mene i pružili mi podršku. Ponosna sam što sam predstavljala Australiju, mada sam u srcu predstavljala i Australiju i BiH. Unatoč svojim osobnim uvjerenjima, ako vjerujemo u ono što je dobro, možemo raditi zajedno i učiniti ovaj svijet lijepim i podnošljivim mjestom dok smo ovdje- kazala je nakon krunisanja za najljepšu djevojku Australije.

Kruna koju je ponijela vrijedna je 68.000 dolara. 

Diplomirala je psihologiju i trenutno radi kao kriminolog u Melbourneu. Manekenstvom se uspješno bavi već godinama, a 2008. godine bila je Miss Teen Victoria. Radila je za mnoge poznate modne kuće, te nastuala na najpoznatijim svjetskim sedmicama mode.

T

Plaće primali i bez prisustva na poslu

Obračun plaća za profesionalne zastupnike vršen je bez evidencije prisustva na poslu, mjesečni paušal nije umanjivan za 10 posto za svako odsustvovanje s posla, i dalje nije usklađeno stanje u knjigama, dok evidencije službenih putovanja nisu potpune niti za jedno vozilo.

U najkraćem, ovo su neki od najzanimljivijih zaključaka Ureda za reviziju institucija u FBiH iz izvještaja u poslovanju Parlamenta Federacije za 2016. godinu, koji je zbog niza propusta usvojen sa rezervom.

Prema izvještaju, proračuin Predstavničkog doma u 2016. iznosio je oko 8,812 milijuna KM, od čega je samo na plaće i naknade uposlenih potrošeno oko 6,160 milijuna KM.

Utvrđeno je da profesionalni zastupnici ne obavljaju poslove u prostorijama Parlamenta, shodno tome se ne vode evidencije prisustva na poslu, koje su temelj za obračun plaća i ostalih naknada, upozoravaju revizori, koji podsjećaju da, povrh svega, Predstavnički dom nije zasjedao tijekom čak tri mjeseca prošle godine.

Izdaci po osnovu ugovora o djelu sa vanjskim saradnicima iskazani su u bruto iznosu 68.560 KM. Uvidom u evidenciju, konstatirali smo da su tijekom cijele godine sa istim osobama zaključivani ugovori o djelu za obavljanje različitih poslova, ističu revizori.

Revizori navode da u odnosu na prethodnu godinu nije realizirano čak devet njihovih preporuka, od kojih su neke jako značajne.

Proračunom FBiH za 2016. godinu odobrena su sredstva za tri korisnika, Predstavnički dom, Dom naroda i Zajedničku službu, iako je Parlament FBiH registriran kao jedno pravno lice, koje sačinjava i podnosi jedan financijski izvještaj. Na ovo je ukazivano i u prethodnom periodu, ali po tome nije postupljeno, upozoravaju revizori.

Ono što posebno zabrinjava, a što upućuje na teške zloupotrebe, jeste konstatacija revizora kako evidencija utroška goriva nije potpuna ni za jedno vozilo, dok su za pojedine relacije, kao što je Sarajevo-Mostar- Sarajevo, u putnim nalozima navedene značajno veće kilometraže od stvarnih!

Kada je, pak, riječ o korištenju službenih limuzina u Domu naroda Parlamenta BiH, revizori navode da je predsjedavajućoj Doma (Lidija Bradara, HDZ) vozilo dato na korištenje 24 sata, te da je godišnje zabilježena kilometraža 31.526 kilometara.

Istovremeno, revizija i ovdje upozorava na zloupotrebe.

Utvrdili smo da na obrascu PN4 nije vođena evidencija početne i krajnje kilometraže po danima i relaciji kretanja vozila. Za određene relacije u kolovozu određenim zaposlenicima nisu izdati nalozi za službeni put, čime se ne može potvrditi da su putovanja obavljana u službene svrhe, ističu revizori, jasno aludirajući na to da su pojedinci službena vozila Parlamenta gotovo izvjesno koristili za godišnje odmore.

“Nezavisne” su jučer pokušale da stupe u kontakt sa predsjedavajućim oba doma Parlamenta FBiH, ali oni nisu odgovarali na pozive. Sedam Mušićevih savjetnika Revizori u izvještaju navode da je u periodu 20142016. godina predsjedavajući Predstavničkog doma (Edin Mušić, SDA), postavio sedam savjetnika, koji će to biti u vrijeme njegovog mandata.

-Administrativna komisija nije donijela konačnu odluku o broju savjetnika koji mogu da budu primljeni u radni odnos, kako je predviđeno članom 2. Odluke o ostvarivanju prava na plaću, naknade i druga prava izabranih dužnosnika i savjetnika, navode revizori.

Od Sarajeva do Jadrana brzo i za malo novca

Željeznice FBiH su početkom juna ponovo u redovan putnički saobraćaj uvele brzi putnički voz na relaciji Sarajevo-Čapljina-Sarajevo s polascima u popodnevnim satima iz glavnog bh. grada, odnosno u ranim jutarnjim iz Hercegovine.

Lokalni putnički voz na relaciji Sarajevo-Konjic-Sarajevo također saobraća od juna s polascima iz Sarajeva u popodnevnim satima. Riječ je o savremenom, brzom nagibnom vozu koji putnicima pruža izuzetan komfor i pogodnosti po uzoru na najsavremenije evropske vozove, a koji je dobio ime “Bh. voz”. Njegov kapacitet je 237 sjedišta (200 sjedišta drugog, 36 sjedišta prvog razreda i jedno sjedište za osobe s invaliditetom).

Najbolji u regionu

MUZAFER AKJOZLU ODUŠEVLJEN BH. VOZOM / ADNAN DEMIĆ

Nedavno je u promet puštena i dupla kompozicija vagona, a razlog za to je veći nivo kvaliteta usluge, atraktivne cijene i povećan interes u okviru turističke sezone. Sarajevo je tako povezano s Jadranom, dok su uvođenjem dodatnih putničkih linija na relaciji Sarajevo-Zenica, koje su usklađene s onima prema jugu, i putnici iz Zenice također u mogućnosti da ugodno, kvalitetno i jeftino putuju prema Mostaru i dalje prema moru. Broj putnika koji u Mostaru kupuju karte za vožnju u novom vozu se pojavom talga, prema procjenama u ŽFBiH, utrostručio. Primjedbi na uslove u kojima se putuje u Željeznicama FBiH zasad nema. Nekoliko desetina putnika jučer je u jutarnjim satima vozom iz pravca Konjica doputovalo u Mostar. Oni koji su bili voljni podijeliti impresije bili su prezadovoljni uslovima u kojima se putuje danas, kao i svime što nude novi vozovi.

– Dugo putujem vozom, još iz vremena čuvenog ćire i sa zadovoljstvom mogu da kažem da je i ovo na neki način revolucija. Ogromna je razlika u kvalitetu putovanja između ovog i onog voza koji je saobraćao donedavno na relaciji Sarajevo-Mostar, kaže nam starija putnica iz Mostara.

Ranije su, kaže, gužve u kupeima bile ogromne, vozovi su bili manje udobni, a što je posebno starijim putnicima otežavalo putovanja. Danas je pak slika drugačija, pa je putovati vozom “prava milina”. Državljanin Turske Muzafer Akjozlu iz Sarajeva je došao upoznati turističke atrakcije Mostara. Želja mu je proći kroz Stari grad i vidjeti ljepotu Starog mosta i ostalih drevnih objekata u ovom dijelu grada.

VOZ IZ SARAJEVA PREKO MOSTARA IDE KA ČAPLJINI /ADNAN DEMIĆ

– Na ovom vozu kojim sam putovao mogu vam pozavidjeti državljani zemalja regiona. Često putujem, prolazio sam kroz Hrvatsku, Crnu Goru, Srbiju, ali je putovanje vozom najugodnije kod vas, kazao nam je.

Poteškoće

Putovanje od Sarajeva do Mostara u prosjeku traje oko dva sata, s tim što i danas postoje određene dionice koje donekle usporavaju vozove. Riječ je o takozvanim uskim grlima – mjestima na kojima voz iz sigurnosnih razloga, bez obzira na kvalitet pruge, ne smije razviti veću brzinu, a na kojima će se u budućnosti poraditi.

Posljednje renoviranje i remont željezničke pruge na ovoj relaciji rađeni su prije nekoliko godina. U planu je, također, uređivanje željezničkih stanica, pa bi konkretno mostarska, koja je itekako važna za željeznički saobraćaj u našoj zemlji, uskoro mogla dobiti nove klupe i pomagala za putnike invalide.

Uposlenici BHRT-a ogorčeni: Menadžment uživa uz ogromna primanja, radnici još čekaju majsku plaću

Radnici BHRT-a na rubu su egzistencije zbog dugogodišnjeg neriješenog problema finansiranja ovog javnog servisa i ne znaju kako dalje, kaže za Faktor Damir Smital, predsjednik Samostalnog sindikata radnika u BHRT-u.

Plaća za maj trebala nam je biti isplaćena do kraja prošlog mjeseca, ali još čekamo na isplatu. Nadamo se da bi možda to moglo biti danas (petak, 7. juli, op.a.). Doprinosi se također neredovno uplaćuju, trenutno se mogu ovjeriti zdravstvene knjižice, ali već od sredine mjeseca neće moći. Ovo je sada prešlo sve granice i ne vjerujem da može biti gore nego što jeste – kaže Smital.

U januaru ove godine, kada su održali protest upozorenja u zgradi RTV doma, članovi Sindikata najavili su proteste ispred Parlamentarne skupštine BiH. Do toga, međutim, nije došlo, unatoč činjenici da ni šest mjeseci kasnije nije riješen problem stabilnog finansiranja BHRT-a.

– Tražili smo hitnu reakciju menadžmenta i Upravnog odbora BHRT-a i nadam se da ćemo imati sastanak sa njima početkom slijedeće sedmice. Što se tiče protesta, u to vrijeme kada smo planirali da protestujemo Parlament nije funkcionisao, tako da smo to odgodili. U aprilu je došao novi Upravni odbor i oni su nas početkom maja zamolili da se strpimo nekih sedam do deset dana i da se pokuša nešto riješiti. To se sada, evo, prolongiralo na dva mjeseca. Vidjećemo nakon sastanka s njima šta ćemo dalje, a opcija protesta još uvijek ostaje – kaže Smital.

Iz Sindikalne organizacije Javnog RTV servisa BiH prije tri dana zatražili su ostavke generalnog direktora BHRT-a Belmina Karamehmedovića i kompletnog menadžmenta ove kuće. Najavljuju i pokretanje krivičnih prijava protiv generalnog direktora i njegovih saradnika zbog, kako kažu, niza protivzakonitih radnji koje su počinili u prethodnih nekoliko godina.

Kako navode članovi ove Sindikalne organizacije, zastupnici u Parlamentu “izvode predstave za javnost o tobožnjoj borbi za interese jednog naroda s jedne, i navodnu punu podršku jedinstvu BHRT-a, s druge strane”. Još više su ogorčeni na vlastito rukovodstvo koje, kako kažu, itekako dobro živi dok radnici ne znaju kada će dobiti sljedeću plaću.

– Sadašnje stanje u kući apsolutan je dokaz nesposobnosti i nezainteresovanosti te rukovodeće strukture i nepostojanja bilo kakve vizije daljeg upravljanja kućom. Jedina vizija generalnog direktora, pomoćnika, savjetnika, koordinatora, i ostalih bliskih menadžmentu jeste ostanak na njihovim pozicijama uz bezobrazno i neprihvatljivo visoke plate za jednu firmu koja je pred raspadom. Smatramo da ničim ne mogu opravdati dalji ostanak na svojim funkcijama i ogromna primanja u trenutku kad je kuća na rubu kolapsa. Iako je stanje u kući alarmantno, generalni direktor, uz krajnje ignorantski odnos prema uposlenicima, ne pokazuje nikakvu spremnost za dijalog, osim sa ljudima koji su spremni da bespogovorno krajnje poltronski i bez riječi podržavaju njegova objašnjenja za tešku situaciju – navodi se u saopćenju Sindikalne organizacije Javnog RTV servisa BiH.

Damir Smital kaže da su uposlenici BHRT-a na rubu snaga.

– U utorak radimo program obilježavanja 22. godišnjice genocida u Srebrenici, to je naš najveći projekat svake godine u kojem učestvuje između 100 i 150 ljudi. Valja preživjeti do te dnevnice do utorka, a plaće još nema… A i ako nam bude isplaćena, to opet nije trajno rješenje – zaključuje Smital.

Veliki ‘igrači’ love u mutnom na tržištu peleta

Na tržištu peleta u BiH , energenta koji sve više dobija važnost vlada prava tržišna utakmica, priča nam jedan od naših sagornika.

Kaže kako veliki bh. igrači koji imaju novac i skladište vrše otkup ovog energenta po niskim cijenama, te isti skladište i čuvaju do jeka sezone, kada počinje tržišna utakmica. Dolazi do nestašice energenta na tržištu, jer su sve kupili, tako da su slobodni formirati nove cijene, a koje su prošle godine dostizale i do 390 KM po toni.

U jednoj sarajevskoj kompaniji, u kojoj su željeli ostati anonimni rekli su nam da su se prestali ove godine baviti proizvodnjom peleta. Jednostavno kažu ne isplati se, jer ukoliko želite brže doći do novca morate prodavati po nižim cijenama, a kako bi skladištili pelet morate imati veći prostor. Tako da tu nema računice.

Dragan Vladičić iz kompanije Vladrag iz Mokrog kaže kako se oni fokusiraju na druge poslove, te pelet, iako uspjevaju zadovoljiti potrebe tržišta je ove godine u drugom planu.

Priča nam kako se sa peletom nikad ne zna, jer sve zavisi od godine, tako navod da nikad ne znate da li ćete biti na gubitku ili dobitku.

“Prošle godine smo prodali jednu mašinu za proizvodnju peleta i smanjili proizvodnju, pomalo se održavamo, odnosno iskorištavamo naš otpad za proizvodnju peleta”, kaže Vladičić, dodajući kako se kod njih za jednu tonu peleta treba izdvojiti 260 KM.

Kemal Mujkanović, direktor kompanije Euro Stil iz Doboja koja važi za jednog od najvećih distributera, kaže kako su odnos ponude i potražnje, ali i kvaliteta, najvažniji parametri koji utiču na cijenu svakog proizvoda, pa i peleta.

“Tržište je to koje regulira visinu cijena. Te, stoga, ne bih prejudicirao u ovom trenutku iznose. Mogu kazati da imamo dovoljne količine svih vrsta peleta najboljeg kvaliteta, te da smo spremni za sezonu grijanja koja je pred nama, odnosno da smo u mogućnosti i tako odgovoriti zahtjevima tržišta”, istaknuo je Mujkanović.

Sudeći prema svemu navedenom trenutno problema nema, peleta ima na sve strane i cijena mu se u zavisnosti od kvalitete kreće od 250 do 300 KM, a da li će ostati ista i u vrijeme sezone sasvim je jasno, neće ukoliko budemo imali velike minuse koji diktiraju i veću potrošnju.

Sudeći po svemu navedenom jedan od naših sagovornika kaže da je sasvim jasno ko će loviti u mutnom kada minusi navale.

Telekom operateri i banke ne smiju uzimati JMBG i kopiju osobne iskaznice

Sva tri telekomunikacijska operatera u BiH i dalje krše Zakon o zaštiti osobnih podataka jer od građana, svojih klijenata, prilikom potpisivanja ugovora o pružanju usluga zahtijevaju davanje jedinstvenog matičnoga broja, a u brojnim slučajevima i presliku osobne iskaznice.

Kako u svom godišnjem izvješću napominju iz Agencije za zaštitu osobnih podataka BiH, navedeni pravni subjekti, odnosno telekomunikacijski operateri, po najnovijim propisima, ne trebaju uzimati od građana jedinstveni matični broj ili presliku osobne iskaznice jer to nisu bitni elementi ugovora. Po njima je dovoljno obaviti samo identifikaciju korisnika usluga pregledom osobne iskaznice, a svi ostali postupci spadaju u kategoriju kršenja Zakona o zaštiti osobnih podataka. Tek na temelju prikupljeriih podataka mogu se od drugih institucija tražiti i drugi podaci o korisniku usluge, u drugim postupcima, kao što je onaj naplate usluge sudskim putem.

Također je rečeno komercijalnim bankama na prostoru BiH kako nemaju pravo uzimati jedinstveni matični broj i presliku osobne iskaznice od građana koji preko svog tekućeg računa plaćaju usluge, poput plaćanja komunalnih usluga, električne energije, vode…

Banke dublji uvid u osobne podatke građana – klijenata mogu tražiti samo kad se obavlja transakcija na račun koja je veća od 30.000 maraka jer je tako propisao Zakon o sprečavanju pranja novca i financiranja terorističkih skupina.

Zadiranje banaka, mikrokreditnih organizacija, osiguravajućih društava, tvrtki u kojima radnici primaju plaću ili ureda porezne uprave ili pak sudova u bilo kakvu privatnost građana za godinu dana trebalo bi biti stvar prošlosti. Naime, vlasti u BiH moraju napraviti cijelu platformu za primjenu nove uredbe o zaštiti osobnih podataka čija se provedba očekuje tijekom 2018. godine i koja propisuje novu regulativu svim organizacijama koje vrše obradu i zaštitu te prijenos osobnih podataka građana EU, ali kako i BiH želi biti članica te organizacije, i ona će morati provesti tu uredbu.

Nedavno se na sastanku Povjerenstva za informatičku sigurnost Udruženja banaka BiH razmatralo uredbu 2016/679 objavljenu u Službenom listu EU, a tiče se informatičke obrade i zaštite osobnih podataka te slobodnog kretanja takvih podataka i stavljanja izvan snage smjernice 95/46/EZ, a na kojem je zaključeno kako se ta regulativa posredno odnosi i na banke u BiH.

Zbog svega spomenuto Povjerenstvo, kako je službeno priopćeno, predložilo pokretanje inicijative prema mjerodavnim ministarstvima u cilju ažuriranja bh. regulative koja se odnosi na obradu i zaštitu te korištenje osobnih podataka tim prije jer je postojeća regulativa temeljena na smjernici koja je stavljena izvan snage.

Na sjednici se razgovaralo i o DLP-u (Data Loss Protection), sprečavanju curenja povjerljivih podataka i potrebi unapređenja klasifikacije podataka unutar banke.

Ministarstvo odbrane BiH prodaje 50 vozila

Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine objavilo je javni oglas za prodaju službenih vozila Oružanih snaga BiH – saopćeno je.

Predmet Javnog oglasa prodaja je licitacija službenih motornih vozila Ministarstva i rashodovanih vozila Oružanih snaga BiH.

U pozivu su navedene specifikacije svih automobila kao i njihova početna cijena. Motorna vozila koja su predmet javnog oglasa, licitiraju se pojedinačno po označenom rednom broju, a biti će prodata ponuđaču koji je ponudio najvišu cijenu, saopćeno je iz Ministarstva.

Pravo učešća na prodaji/licitaciji imaju sve fizičke i pravne osobe koje izvrše uplatu kaucija u iznosu od 10 % vrijednosti početne cijene za svako motorno vozilo ponaosob za koji dostavljaju ponudu, a kako je dato u koloni 9 specifikacije.

Uplata kaucije se vrši na blagajni Ministarstva odbrane BiH, do 31.07.2017. godine do 10:30 sati, a koja služi kao jamstvo-osiguranje za ozbiljnost ponude. Zaposleni u Ministarstvu odbrane/Oružanim snagama BiH i članovi njihovih užih porodica nemaju pravo učešća na licitaciji.

Motorna vozila mogu se pogledati na lokaciji „Kasarne Rajlovac“-ulica, Safeta Zajke bb, 71000 Sarajevo, svakim radnim danom od objave javnog oglasa do 28.07.2017. godine u vremenu od 10 do 14 sati. Ponude se dostavljaju na protokol Ministarstva odbrane BiH Hamdije Kreševljakovića 98, 71000 Sarajevo, lično ili putem preporučene pošte – saopćeno je.

Više informacija možete pronaći na sljedećem linku.