Stradanja u eksplozijama mine: Ljudi najčešće ulaze u minska polja kako bi prehranili porodicu

Iako je veliki dio BiH očišćen od mina u poslijeratnom periodu, ljudi i dalje stradaju od ovog eksplozivnog sredstva. U 2016. godini u BiH stradalo je ukupno osam osoba, od čega četiri osobe smrtno, dok su četiri osobe povrijeđene.

Razlozi su različiti, ali većina ima zajedničku poveznicu - egzistencija. Kako saznajemo iz entitetskih uprava civilne zaštite, najčešće ginu šumski radnici, osobe koje sijeku šumu da bi imale ogrjev ili prehranile porodicu, sakupljači željeza i sl. Osobe koje su u teškoj ekonomskoj situaciji nerijetko svjesno uđu u minsko polje jer ne vide drugi način da zarade.

"Među stradalima nerijetko su i osobe koje skupljaju šumske plodove, ali radnici su najčešće žrtve. Nažalost, ljudi uđu svjesno u minsko polje uprkos upozorenjima jer moraju prehraniti svoju porodicu. U spašavanju stradalih ili osoba koje su ušle u minsko polje stradalo je više od 100 deminera", kazali su nam iz Republičke uprave civilne zaštite RS-a.

Od 1992. godine, od mina/kasetne municije/ESZR u BiH su stradale 8.364 osobe. U ratnom periodu (1992-1995. godina) stradale su 6.352 osobe, dok je u poslijeratnom periodu (od 1996. godine) stradalo 1.741 osoba, od čega 607 smrtno. 

Entitetske civilne zaštite vrše izvlačenje žrtava od mina i vrše intervento deminiranje kada je potrebno istražnim organima, ali po izdanju dozvola. Samim činom izlažu opasnosti svoje živote. Ali ne razmišljaju previše o tome kada su u pitanju ljudski životi. Redovno rade i na uklanjanju mina i drugih eksplozivnih sredstava i kada neko nije ugrožen.

"Kod nas je na snazi još amnestija i svako ko ima ili nađe minu može prijaviti. U blizini minskih polja i u minskim poljima ljudi rade i ulaze samoinicijativno, mi smo nemoćni", rekao je Fahrudin Solak, direktor Federalne uprave civilne zaštite.

Situacija je dodatno pogoršana poplavama iz 2014. godine kada su nastala klizišta i odroni što je, pretpostavlja se, dovelo i do pomjeranja mina. Ukoliko se naiđete na minu, savjetuju se da je ne dirate i ne bacate nikakav predmet u njenom pravcu već da pozovete policiju na 122, civilnu zaštitu (FUCZ - 033 779 450 i RUCZ - 057 344 258) ili BH MAC - 033253 800.

Minska područja u BiH su označena trakama, znakovima i upozorenjima, ali savjetuje se da se ne krećete u njihovoj blizini jer uslijed pomjeranja tla može doći i do pomjeranja mina. Ukoliko se krećete nepoznatim područjem, najbolje bi bilo da se krećete asfaltiranim putem ili označenim planinskim/šumskim putevima.

Trenutne aktivnosti humanitarnog deminiranja provode se širom BiH na 71 zadatku humanitarnog deminiranja sa površinom od 2.719.364 metara kvadratnih. Do kraja 2016. godine očekuje se humanitarno deminiranje na površini od pet kilometara kvadratnih u skladu sa Godišnjim operativnim planom protivminskog djelovanja za 2016. godinu i Listom prioritetnih zadataka humanitarnog deminiranja za 2016. godinu, kazali su u BHMAC-u.

U skladu sa Zakonom o deminiranju u BiH, međunarodnim obavezama preuzetim kroz ratifikaciju konvencija/protokola, Strategijom protivminskog djelovanja BiH 2009-2019. i Godišnjim operativnim planovima Protivminskog djelovanja BiH definisane su aktivnosti/operacije iz ove oblasti. Do 2019. godine planirano je rješavanje trećine minskog problema u BiH.

Trenutna veličina sumnjive opasne površine na mine u BiH iznosi 1.141,1 kilometara kvadratnih ili 2,3 posto u odnosu na ukupnu površinu BiH.

Neki od slučajeva u proteklom periodu:

- 2016. godina: dva radnika povrijeđena, jedan poginuo na lokalitetu Veselski podovi, općina Bugojno, muškarac pogonuo u naselju Kokalovići, na planini Vlašić, jedan deminer povrijeđen
- 2015. godina: poginuo pastir na planini Raduša kod Gornjeg Vakufa
- 2014. godina: muškarac teško povrijeđen u Donjim Dubravicama kod Brčkog, muškarac teško povrijeđen na planini Majevica, mladić poginuo u okolini Teslića
- 2012. godina: šestogodišnji dječak poginuo u mjestu Olovske Luke
- 2011. godina: dvojica radnika Željeznica RS poginula, jedan povrijeđen kod Ševarlija, općina Doboj

Tuzlanski kanton: Stranačkom i rodbinskom vezom do posla u prosvjeti i svim drugim institucijama, ostali godine provide na biroima

Zapošljavanje u javnim ustanovama putem stranačkih i rodbinskih veza na području Tuzlanskog kantona uzima sve više maha. Da stvari ne funkcionišu kako bi trebale u najmnogoljudnijem kantonu u Federaciji BiH najvidljivije je na primjerima nastavnika i profesora koji su konkurisali za prijem u stalni, ili radni odnos na određeno vrijeme u osnovnim i srednjim školama.

Nerijetka poniženja kandidata tokom konkursne procedure zabilježena su na ličnim primjerima dugogodišnjih profesora i nastavnika koji su se prijavili putem objavljenog konkursa. Međutim, o ovom problemu tek rijetki javno odluče progovoriti. 

Mirela Udovičić profesorica je bosanskog jezika i književnosti, a brojne neugodne situacije u toku konkursne procedure za nju, nažalost, nisu nepoznanica. 

Već 11 godina prolazi kroz sve neophodne procedure i jedna je od rijetkih koja je javno odlučila progovoriti o problemu zapošljavanja nastavnika i profesora u školama u TK.

Kako je kazala za Klix.ba, stanje je iz godine u godinu sve lošije.

"Ove godine mi je najgore zbog samog odnosa članova pojedinih komisija za intervjue, koji su se znali ponašati, ne u skladu sa pozivom prosvjetnog radnika, nego kao neko u čiju ste privatnu kuću došli, pa mu ometate neki njegov mir", kaže Udovičić.

Ističe i da se od samog početka ovogodišnje konkursne procedure na individualnom osnovu morala boriti za svoja prava, s obzirom na to da kategorija društva kojoj pripada, iako bi trebala biti, nije navedena u pravilniku o zapošljavanju prosvjetnih radnika u TK. Inače, ovaj pravilnik već je od ombudsmana BiH okarakterisan kao diskriminirajući. 

"Poznato vam je da se putem pravilnika određeni postotci dodaju boračkoj populaciji, a mojih roditelja, koji su civilne žrtve proteklog rata, odnosno stradali su od granate početkom rata, u tom pravilniku nema. Obraćala sam se svim ministrima vezano za svoj slučaj, međutim bezuspješno", nastavlja ona.

Nastavak diskriminacije

Udovičić dodaje da ovaj pravilnik zapravo predstavlja nastavak diskriminacije koja se danas provodi u obrazovanju.

"Pored mene ima i još sličnih slučajeva. Primjer je djevojka koja je sa 10 godina bila u logoru Omarska, gdje su joj oba roditelja stradala. Ona, kao i mnogi drugi, nema nikakvo pravo uvećanja postotka po pravilniku. Bez obzira što smo diplomirali prije 11 godina nas trenutni pravilnik zapravo vraća na dno liste jer ostaju nam samo bodovi od godine diplomiranja", ogorčeno ističe Udovičić.

Na poziciju nastavnika bosanskog jezika i književnosti ove godine aplicirala je u 47 škola u TK.

"Zbog intervjua koji je trajao samo tri dana uspjela sam obići 18 škola. Redovi su bili dugi, čekalo se satima, a komisije su namjerno, ili nenamjerno odugovlačile sam proces intervjuisanja. Bilo je kolega koji su znali ostati po 15 do 20 minuta, a bilo je i onih koji su ostajali po minut, ovisno o tome šta vas pitaju", prisjeća se Udovičić.

Problem u proceduri intervjuisanja naša sagovornica vidi i u načinu na koji su pripremana pitanja.

"Pitanja su zapravo jedna vrsta fantoma. Naime, ne postoje jedinstvena pitanja iz prakse, metodike i pedagogije, odnosno iz našeg iskustvenog polja ili struke. Pitanja vam se ad hoc postavljaju, na primjer 'Šta vam je hobi?', 'Pratite li sport?', 'Šta vam je motivacija?'... Već 11 godina se bavim različitim poslovima vezano za obrazovanje i meni je zaista presmiješno da me neko pita šta mi je hobi?", nastavlja Udovičić.

Ova profesorica bosanskog jezika i književnosti još uvijek nije dobila angažman niti u jednoj od škola.

"Na listama se krećem od petog do 15. mjesta. Prema nekoj logici poziv sam dosad trebala dobiti najmanje iz jedne škole, međutim još uvijek nisam angažovana. Sudeći prema načinu na koji se kroje liste i informacijama od kolega sa terena da su stranke podijelile angažmane na mjestima koja nisu bila na konkursu, sumnjam da ću i dobiti", ogorčeno zaključuje Udovičić.

Zapošljavanje u svrhu vraćanja političkih kredita

Profesor engleskog jezika i književnosti Anel Kovačević u istoj je poziciji kao i naša prethodna sagovornica. Mišljenja je da su se, nepotizam, korupcija i stranačko zapošljavanje u školama u TK, o kojima se na sav glas posljednjih dana priča, trebali spriječiti mnogo ranije.

"Pravila je bilo potrebno definisati mnogo ranije. Mi smo znali šta će se desiti te smo prije mjesec dana pokušali tražiti izmjene pravilnika. Tu mislim na smanjenje bodova prilikom intervjuisanja, ali i na to da se ne daje tolika autonomija direktorima škola koji su politički postavljeni. Naglašavali smo da je izborna godina i da će se zapošljavanja vršiti u svrhu kupovine glasova, međutim, većina naših kolega nije na to reagovala jer su se nadali da će većina direktora i komisija sprovesti proceduru moralno i savjesno, ali smo godinama svjedoci da ne možemo vjerovati nikome", ističe Kovačević.

Agoniju prosvjetnih radnika, upozorava Kovačević, dodatno produžavaju politički postavljeni školski odbori, zatim skrivene norme, zapošljavanje za kupovinu glasova i vraćanje političkih kredita.

"U ovoj agoniji sam već osam godina, a na konkursima viđam i profesoricu iz srednje škole koja je meni predavala. U cijeloj ovoj priči je problem i drastično smanjenje učenika i odjeljenja, a danas niko ne govori o promjeni pedagoških standarda i smanjenje broja časova određenih predmeta", dodaje Kovačević.

Prilika za posao u drugom kantonu

Pored velikog broja osnovnih i srednjih škola na području TK Lejla Dervišević iz Tuzle prošle godine dobila je radni angažman u obrazovnoj ustanovi u Zeničko-dobojskom kantonu. Kako kaže, sve je izvjesnije da je ista sudbina čeka i u nadolazećoj školskoj godini.

Na naš upit kako je to moguće, ova profesorica bosanskog jezika i književnosti odgovara: 

"To je moguće jednostavno jer, čini mi se, da naše resorno ministartsvo računa na to da smo mi jedna bezlična masa koja nije u stanju da se organizuje. Nažalost, naše kolege to djelom i pokazuju. Ni na kakav način ne možemo utjecati da se uspostavi nekakav red i sistem u ovome što se dešava."

Po sistemu konkursa do profesorskog angažmana na određeno vrijeme dolazi već 14 godina, a kako nam je kazala, već je došla u situaciju da na intervjuima u TK susreće i svoje nekadašnje učenike koji su završili fakultete i stekli diplome.

"Ovo je već druga godina kako ne uspijevam dobiti niti jedan čas na području TK, a moram napomenuti da prema godini stečene diplome, od mene na području TK trenutno imaju samo dvije starije osobe. Prema rezultatima u TK svugdje sam na šestom ili sedmom mjestu, a osobe koje su od mene na boljem mjestu na rang listama to su postigle uz pomoć boračkih potvrda i intervjuom. Raspon od tri do šest bodova nosi negdje blizu dvije i po godine radnog staža", pojašnjava Dervišević.

Kako bi donekle pokušala ispraviti nepravdu koja joj se nanosi iz godine u godinu ulazila je i u pravne bitke, međutim, bezuspješno.

"Sreća je bila da sam se prošle godine sjetila da mogu konkurisati i na području drugog kantona gdje sam dobro prošla. Naporno je što moram svakodnevno putovati 150 kilometara, ali sam jednostavno morala prihvatiti da je stanje trenutno kakvo jeste", dodaje ona.

Resorni ministar svjestan problema

S druge strane, svjestan činjenice da prosvjetni radnici prilikom konkursnih procedura prolazne kroz stresne situacije, ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta TK Zlatan Muratović za Klix.ba kaže da je resorno ministarvo već učinilo veliki korak kada je u pitanju zapošljvanje nastavnika i profesora u škole na području ovog kantona.

"Veliki broj pozicija, blizu njih 300 smo stavili na neodređeno vrijeme. U narednom periodu ćemo se truditi da to bude još veći broj, ali to nam zavisi od tehnološkog viška. Dakle, uvijek moramo imati časove u rezervi kako bi zaposlenike za čijim je radom djelimično prestala potreba, adekvatno mogli zbrinuti nakon kraja školske godine. U okviru postojećeg zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju i odgoju, mi ćemo učiniti sve ono što je u nadležnosti ministarstva, a u cilju olakšanja konkursne procedure", kaže Muratović.

On naglašava da je ova konkursna procedura, kao i svaka druga, podložna objektivim i subjetivnim činjenicama.

"Ovdje smo imali nekoliko slučajeva koji su i do mene došli. Lično nisam zadovoljan ishodom kada je konkursna procedura u pitanju, odnosno kada je u pitanju izbor kandidata, ali smo zadužili školske odbore i direktore da ponovo analiziraju svoje odluke i tamo gdje mogu, u skladu sa važećim pravilnikom i zakonom, isprave", podcrtava Muratović.

Muratović podsjeća da je Vlada TK skupa sa resornim ministarstvom pozvala direktore osnovnih i srednjih škola na moral i odgovornost prilikom konkursne procedure.

"Ja se nadam da se veliki broj direktora vodio tim našim uputstvima. Naravno, postoje i osobe koje ja apsolutno ne podržavam i koje su izašle iz okvira, ali mi ćemo istražiti svaki slučaj pojedinačno te adekvatno odgovoriti na to", upozorava on.

A kada je riječ o pravilniku o zapošljavanju prosvjetnih radnika na području TK, Muratović napominje da će u narednom periodu kao resorni ministar nastaviti sa sprovođenjem aktivnosti kada su u pitanju određene izmjene.

"Već sam ranije insistirao na smanjenju bodova kada je intervju u pitanju. U narednom periodu ću nastaviti sa određenim aktivnostima kada je u pitanju izmjena pravilnika. Nadam se da će to biti veoma brzo i da ćemo već sljedećeg konkursa imati još kvalitetniji pravilnik. Naravo nijedan pravilnik nije idealan i uvijek imate kategorije koje su zadovoljne i one koje nisu", zaključuje Muratović.

Broj nestalih osoba u ratovima nakon raspada bivše Jugoslavije.. Prekinuti ćutnju vlasti o tajnim grobnicama

1. Broj nestalih osoba u ratovima nakon raspada bivše Jugoslavije za kojim se još traga je smanjen sa prvobitnih 40.000 na manje od 12.000. Pročitajte našu temu: Prekinuti ćutnju vlasti o tajnim grobnicama
2. 
   
3. 
4. Balkan na Dan nestalih: Politika koči istinu

INFOGRAFIKA: Broj nestalih osoba iz regiona u ratovima devedesetih

Prema podacima Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP), u ratovima na području bivše SFRJ nestalo je više od 40.000 osoba, a danas se još uvijek traga za više od 11.000 nestalih u regionu, najviše u BiH i na Kosovu. Fond za humanitarno pravo i REKOM pozivaju vladu Srbije da prekinu ćutanje o masovnim grobnicama.

U proteklom ratu od 1992. do 1995. godine u BiH je nestalo oko 35.000 osoba, a danas, 21 godinu nakon rata, traga se za još 8.000 ljudi.

Na Međunarodni dan nestalih osoba, 30. august, šef programa ICMP-a za zapadni Balkan Metju Holidej podsjeća kako je više od 70 posto nestalih u BiH pronađeno i većina, zahvaljujući DNK metodi, identificirana. No, proces je u posljednje vrijeme znatno usporen, a Holidej ocjenjuje da je to zbog političkih razloga.

"Pronalazak nestalih u BiH se radi po principu vladavine prava, što znači da je svaka žrtva žrtva, bez obzira na etničku pripadnost. DNK analiza omogućila je identifikaciju sa velikom preciznošću. Pronalaskom i identifikacijom nestalih prikupljaju se i važni dokazi o ratnim zločinima. Proces je usporen posljednjih godina, nažalost, većim dijelom zbog političkih razloga", kazao je Holidej i poručio političarima da bi trebalo da omoguće imenovanje novog Upravnog odbora Instituta za nestale BiH kako bi ova institucija nesmetano funkcionisala.

On je pozvao vlasti da političke razloge ostave po strani kada je u pitanju funkcionisanje državnog Instituta za nestale, da omoguće imenovanje novog Upravnog odbora Instituta kako bi se proces traženja i identifikacije žrtava rata mogao nastaviti.

Porodice Bošnjaka i Hrvata zajedno su na skupu u Kotor Varoši zatražile od vlasti veći angažman na traženju nestalih

Od ukupnog broja nestalih osoba 34.964, kako se navodi u Centralnoj evidenciji nestalih, do danas su ekshumirani posmrtni ostaci više od 25.000. Identificirano je 23.000. Od tog broja, oko 14.800 osoba identificirano je uz pomoć DNK analize, a 8.192 klasičnom metodom odnosno metodom prepoznavanja po odjeći ili nekim predmetima koje su žrtve nosile u trenutku smrti.

Razlog zbog kojeg nisu identificirani uglavnom je nedostatak uzoraka krvi sa kojima bi se uporedili koštani uzorci, jer osoba nije imala krvnih srodnika ili su ubijene cijele porodice. U Institutu za nestale kažu da su u nekim slučajevima posmrtni ostaci spaljeni ili toliko oštećeni da nije bilo moguće izdvojiti uzorak za DNK analizu.

U toku je i revizija mrtvačnica u BiH u kojima se nalazi do 3.000 neidentificiranih posmrtnih ostataka. Kako vrijeme odmiče, sve je teže doći do tačne i provjerene informacije o mjestima gdje bi mogli biti posmrtni ostaci.

Pronalaženje nestalih jedno je od najznačajnijih pitanja ostvarenja ljudskih prava, navela je prilikom obilježavanja Međunarodni dan nestalih osoba ministrica za ljudska prava i izbjeglice BiH Semiha Borovac. Podsjetila je i kako je ključna saradnja među zemljama regiona da bi se žrtve dostojanstveno mogle sahraniti i pronaći smiraj.

U Identifikacionom centru ICMP-a u Tuzli provodi se identifikacija pronađenih posmrtnih ostataka

Na Kosovu se nakon rata 1999. godine tragalo za 6.000 ljudi. Ispostavilo se da je jedan broj njih preživio ratne strahote. Još se traga za 1.700 ljudi.

No, najveći broj nestalih sa Kosova pronađen je u masovnoj grobnici kod Batajnice, zatim u Petrovom Selu, Bajinoj Bašti i u Rudnici.

Trenutno se ispituje još jedna lokacija kod Raške, a predstoje ispitivanja i lokacija u Sjevernoj Mitrovici.

Predsjednik vladine Komisije za nestale Prenk Đetaj za RSE navodi da nije zadovoljan dosadašnjim radom na rasvetljavanju sudbine nestalih i da je odgovornost svih predstavnika institucija da više rade na tome.

Kako navodi, adresa za pronalazak nestalih sa Kosova je Srbija.

"Srbija treba da otvori arhive, da pokaže gde su masovne grobnice, jer se sumnja da još uvek ima masovnih grobnica i treba da se radi ozbiljnije po pitanju obelodanjenja", navodi Đetaj.

Posmrtni ostaci velikog broja nestalih Albanaca pronađeni su u Rudnici

Poziv na prekid ćutanja

Koordinatorka REKOM-a (Regionalna komisija za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava počinjenim na teritoriji nekadašnje SFRJ) Nataša Kandićkaže da se broj nestalih ne smanjuje i da nema pomaka u objelodanjivanju podataka o tajnim grobnicama.

"Jedini pomak je to da je, posle godina priče o tome da postoji masovna grobnica u Raškoj, 2014. godine sprovedeno otkopavanje grobnice i da su posmrtni ostaci konačno predati porodicama. Jedan deo nestalih Albanaca je sasvim sigurno još u Perućcu, a nema podataka ni o nekim drugim grobnicama koje sasvim sigurno postoje. Vreme je da se pitanje nestalih postavi iznad bilo kakvog političkog pitanja i da se kao humanitarno pitanje reši", navodi Nataša Kandić.

I u Hrvatskoj, gdje je 80 posto nestalih tokom rata pronađeno, a još uvijek se traga za 1.572 osobe, za nesaradnju u otkrivanju istine o nestalim krive vlasti Srbije.

Potragu najviše opterećuje odbijanje vlasti Srbije da vrate dokumentaciju iz Vukovara 1991. i otkriju lokacije masovnih grobnica na području koje je bilo pod kontrolom Srba, kažeManda Patko iz Saveza udruga zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja i dodaje:

Veliki broj osoba nestalih na području Hrvatske je iz Vukovara

"Oni imaju sve popise, moraju ih imati jer tu je vojska igrala glavnu ulogu i moraju znati gdje su tijela prebačena", kaže Patko.

Crna Gora još uvijek traga za 60 nestalih osoba.

Fond za humanitarno pravo (FHP) i Koalicija REKOM pozvali su povodom Međunarodnog dana nestalih na prekid ćutnje o tajnim grobnicama i sudbini nestalih u ratovima na području bivše SFRJ.

Koalicija za REKOM, FHP, FHP Kosovo i sve druge članice Koalicije zahtijevaju od vlada postjugoslovenskih zemalja da objelodane podatke o lokacijama tajnih grobnica, jer je "porodicama nestalih i društvu potrebno da sećanje na nestale postane deo društvenog sećanja o prošlosti", stoji u saopštenju upućenom na Međunarodni dan nestalih osoba.

Ako smo propustili Zlatana Ibrahimovića, ne smijemo Belmina Ridžala

Belmin je petnaestogodišnjak koji je ovog ljeta potpisao trogodišnji ugovor sa Chievom Verona, italijanskim klubom iz serije A.

Prema Belminovim riječima prve korake u fudbalu je započeo u jednom manjem klubu Montechio da bi ubrzo nakon toga potpisao profesionalni ugovor sa timom Brescia Calcio gdje je igrao dvije sezone.

– Zavolio sam fudbal još kao dijete, a najveća podrška su mi u svemu bili roditelji koji su bili spremni i da se presele u drugi grad da bih igrao u boljim klubovima – kaže Belmin i dodaje:

– U Italiji, koja je jedna od pet najjačih liga u svijetu, profesionalan pristup izgradnji igrača počinje još u ranoj dobi. Mene i mnoge moje prijatelje skauti su pratili još od osme godine i pokazivali interes za našu igru. Tako sam sad i dobio poziv iz Chieva koji nisam mogao odbiti, jer je to na neki način nagrada za moj dugogodišnji uporan rad i treniranje.

Belminov otac Samir Ridžal, koji je uložio puno rada i truda kako bi Belmin imao kvalitetniji početak karijere, uspješan je italijanski biznismen. Za Belminovu privrženost fudbalu kaže da je ipak sve do samog djeteta.

– Roditelji mogu biti najveća podrška, a ujedno i najveća prepreka u razvoju djece u sportu. Vidio sam da se Belminov život vrti uglavnom oko nogometa pa sam nastojao biti samo dobra logistika bez mješanja u njegovu igru i rad trenera. Ne mislim da je dobro kad roditelji pokušavaju svoje vizije i razmišljanja prenijeti kroz pritisak na djecu ili klubove. To je u pravilu kontraproduktivno – kazao je Belminov otac.

Samir je dodao da je internacionalna fudbalska mreža Footgoll (footgoll.com) također pomogla u promociji Belmina i ostvarivanju dobrih kontakata u svijetu fudbala.

– Footgoll postaje sve popularniji, a broj ljubitelja fudbala koji ga koriste raste svakim danom – ističe Samir Ridžal.

Footgoll je nešto poput Facebooka za fudbal gdje svaki igrač, trener, klub, navijač ili sudija mogu napraviti svoj profil, povezati se sa drugima i objavljivati sadržaj vezan za fudbal. Na taj način mnogi su napravili dobre kontakte što će im dalje pomoći u karijeri. I ono što je najvažnije Footgoll se ne bavi nikakvim menadžmentom, osim što nudi besplatnu ličnu promociju i povezivanje.

Belmin kaže da mu je glavni uzor u fudbalu najuspješniji fudbaler sa naših prostora u svijetu fudbala Zlatan Ibrahimović.

– Na neki način smo slični jer smo obojica porijeklom iz Bosne i Hercegovine, a rođeni smo izvan nje – s osmijehom govori Belmin, a zatim nastavlja:

– Ibra je neprevaziđen i pratim svaki njegov nastup i uspjeh. Pored toga što je vrhunski fudbaler jako je inteligentan i zanimljiv. Čuo sam da njegov talenat u Bosni nije bio prepoznat kada je bio u mojim godinama. Ono što bih volio da uspijem, a on nije mogao, jeste da zaigram za našu reprezentaciju jednog dana. Moje je da radim i da se trudim, a uvjeren sam da će to neko prepoznati jednog dana.

BROJ NEZAPOSLENIH SE POVEĆAVA / U BiH krajem jula registrirano 520.065 nezaposlenih

Po podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, na dan 31. jula ove godine u Bosni i Hercegovini je bilo 520.065 osoba na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja.

U odnosu na prethodni mjesec broj nezaposlenih je veći za 2.031 osobe ili 0,39 posto. Od ukupnog broja osoba koje traže zaposlenje, njih 273.425 ili 52,58 posto su žene.

Nezaposlenost se povećala u Federaciji BiH za 2.530 osoba (0,68 posto) i u Brčko Distriktu BiH za 615 osoba (0,48 posto), dok se smanjila u Republici Srpskoj za 1.114 osoba (0,84 posto).

U strukturi lica koja traže zaposlenje krajem jula ove godine NKV radnika je bilo 139.142 ili 26,75 posto, PKV 8.992 ili 1,73 posto, KV 172.550 ili 33,18 posto, VKV 2.681 ili 0,52 posto, NSS 1.403 ili 0,27 posto, SSS 144.581 ili 27,80 posto, VŠS 7.409 ili 1,42 posto i VSS 43.307 ili 8,33 posto.

Najveći broj evidentirane nezaposlenosti čine lica sa trećim stepenom obrazovanja KV radnici 33,18 posto, te radnici sa SSS 27,80 posto.

U julu je ukupno 16.239 osoba brisano s evidencija službi zapošljavanja. Od tog broja zaposleno je 10.284 osoba.

Istovremeno je za 7.045 osobu prestao radni odnos, dok su poslodavci u ovom periodu prijavili potrebe za zapošljavanjem 4.832 novih radnika.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u junu 2016. broj zaposlenih u pravnim subjektima u BiH iznosio je 728.121, a od toga 299.830 žena. U odnosu na maj 2016. godine broj zaposlenih lica se povećao za 0,8 posto, a broj zaposlenih žena se takođe povećao i to za 0,7 posto.

Stopa registrovane nezaposlenosti za juni 2016. godine iznosila je 41,6 posto i u odnosu na maj 2016. godine smanjila se za 0,2 postotna poena, saopćeno je iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH.(f,tl)

Vučić: RS je imala mnogo karata na koje je mogla da igra, ali su nam različite taktike

Premijer Srbije Aleksandar Vučić sastao se danas sa hrvatskim članom Predsjedništva BiH, predsjednikom Hrvatskog narodnog sabora BiH i predsjednikom HDZ BiH Draganom Čovićem.

Vučić je kazao da su razgovarali o saradnji Srbije i BiH, ali i saradnji i boljim odnosima srpskog i hrvatskog naroda uopšte.

"Izrazili smo nadu i uvjerenje da će ti odnosi biti bolji i da suštinske prepreke ne postoje. Postoje različiti pogledi na prošlost koje ćemo teško mijenjati, ali važno je da govorimo o odnosima u budućnosti i boljem životu za našu djecu. Želimo dobre odnose RS i hrvatskog naroda, i uopće između Srba i Hrvata", kazao je Vučić. "Nastavit ćemo saradnju", ponovio je premijer Srbije.

"Očekujem da će se referendum održati. Odluke Ustavnog suda BiH nisu za komentiranje, kao ni odluke PIC-a. 26.9. se ništa neće promijeniti. Stvorili smo pretjerane tenzije u BiH. Vlasti u RS mogu poduzimati aktivnosti sukladno zahtjevima građana RS, samo da one korespondiraju sa odlukama Ustavnog suda", kazao je Dragan Čović.

"Previše smo naglaska stavili na jedno pitanje, umjesto na životna pitanja. Kod nas predizborna kampanja traje već 4-5 mjeseci", govorio je Čović.

"Uvjeren sam da BiH mora unutar sebe pronaći rješenja. Za BiH - osim EU nema drugog puta. U BiH je došlo da se bavimo ozbiljnim stvarima, EU putem i da se odvojimo od vremena od prije 20 ili 70 godina", poručio je Čović.

Aleksandar Vučić je dodao da Srbija nije pitana, nije se miješala u referendumsko pitanje.

"Neću da se dodvoravam bilo kome, a Srbija ne želi da ugrozi svoj ekonomski napredak", kaže Vučić.

"U Srbiji me optužuju za sve, uvijek sam za nešto kriv", poručio je Vučić na pitanje da li će ga optužiti da su izdali RS nakon današnjeg sastanka sa Dodikom.

"Srbija poštuje Dodika i Ivanića. RS volim, kao što sam je volio uvijek, a Srbija ima zadatak da čuva RS i da poštuje integritet BiH", kazao je Vučić.

"RS je imala mnogo karata na koje je mogla da igra, ali to su naše različite taktike", kazao je Vučić i ponovio: "Da li će da bude referenduma ili ne je njihov izbor i njihovo pravo.

Nadamo se da se neće ponoviti 1991. RS nikog neće napadati, ali niko neće napasti ni RS. Nadamo se da to nikom ne pada na pamet."

Pogledajte šta je Šerif Patković predsjednik kordinacija boračke organizacije poručio rušiteljima BiH na pres konferenciji u Banjoj Luci (VIDEO)

Govor Šerifa Patkovića na pres konferenciji održanoj u Banja Luci nakon radnokonsultativnog sastanka sa zamjenikom predsjenika manjeg bh entiteta Ramizom Salkićem, federalnim ministrom za boračka pitanja Salkom Bukvarevićem te podpredsjednicom Federacije BiH Melikom Mahmutbegović. Ostale govore sa press konferencije pogledajte na linkovima na kraju teksta. IMLTV.PRESS