Razlozi su različiti, ali većina ima zajedničku poveznicu - egzistencija. Kako saznajemo iz entitetskih uprava civilne zaštite, najčešće ginu šumski radnici, osobe koje sijeku šumu da bi imale ogrjev ili prehranile porodicu, sakupljači željeza i sl. Osobe koje su u teškoj ekonomskoj situaciji nerijetko svjesno uđu u minsko polje jer ne vide drugi način da zarade.
"Među stradalima nerijetko su i osobe koje skupljaju šumske plodove, ali radnici su najčešće žrtve. Nažalost, ljudi uđu svjesno u minsko polje uprkos upozorenjima jer moraju prehraniti svoju porodicu. U spašavanju stradalih ili osoba koje su ušle u minsko polje stradalo je više od 100 deminera", kazali su nam iz Republičke uprave civilne zaštite RS-a.
Od 1992. godine, od mina/kasetne municije/ESZR u BiH su stradale 8.364 osobe. U ratnom periodu (1992-1995. godina) stradale su 6.352 osobe, dok je u poslijeratnom periodu (od 1996. godine) stradalo 1.741 osoba, od čega 607 smrtno.
Entitetske civilne zaštite vrše izvlačenje žrtava od mina i vrše intervento deminiranje kada je potrebno istražnim organima, ali po izdanju dozvola. Samim činom izlažu opasnosti svoje živote. Ali ne razmišljaju previše o tome kada su u pitanju ljudski životi. Redovno rade i na uklanjanju mina i drugih eksplozivnih sredstava i kada neko nije ugrožen.
"Kod nas je na snazi još amnestija i svako ko ima ili nađe minu može prijaviti. U blizini minskih polja i u minskim poljima ljudi rade i ulaze samoinicijativno, mi smo nemoćni", rekao je Fahrudin Solak, direktor Federalne uprave civilne zaštite.
Situacija je dodatno pogoršana poplavama iz 2014. godine kada su nastala klizišta i odroni što je, pretpostavlja se, dovelo i do pomjeranja mina. Ukoliko se naiđete na minu, savjetuju se da je ne dirate i ne bacate nikakav predmet u njenom pravcu već da pozovete policiju na 122, civilnu zaštitu (FUCZ - 033 779 450 i RUCZ - 057 344 258) ili BH MAC - 033253 800.
Minska područja u BiH su označena trakama, znakovima i upozorenjima, ali savjetuje se da se ne krećete u njihovoj blizini jer uslijed pomjeranja tla može doći i do pomjeranja mina. Ukoliko se krećete nepoznatim područjem, najbolje bi bilo da se krećete asfaltiranim putem ili označenim planinskim/šumskim putevima.
Trenutne aktivnosti humanitarnog deminiranja provode se širom BiH na 71 zadatku humanitarnog deminiranja sa površinom od 2.719.364 metara kvadratnih. Do kraja 2016. godine očekuje se humanitarno deminiranje na površini od pet kilometara kvadratnih u skladu sa Godišnjim operativnim planom protivminskog djelovanja za 2016. godinu i Listom prioritetnih zadataka humanitarnog deminiranja za 2016. godinu, kazali su u BHMAC-u.
U skladu sa Zakonom o deminiranju u BiH, međunarodnim obavezama preuzetim kroz ratifikaciju konvencija/protokola, Strategijom protivminskog djelovanja BiH 2009-2019. i Godišnjim operativnim planovima Protivminskog djelovanja BiH definisane su aktivnosti/operacije iz ove oblasti. Do 2019. godine planirano je rješavanje trećine minskog problema u BiH.
Trenutna veličina sumnjive opasne površine na mine u BiH iznosi 1.141,1 kilometara kvadratnih ili 2,3 posto u odnosu na ukupnu površinu BiH.
"Među stradalima nerijetko su i osobe koje skupljaju šumske plodove, ali radnici su najčešće žrtve. Nažalost, ljudi uđu svjesno u minsko polje uprkos upozorenjima jer moraju prehraniti svoju porodicu. U spašavanju stradalih ili osoba koje su ušle u minsko polje stradalo je više od 100 deminera", kazali su nam iz Republičke uprave civilne zaštite RS-a.
Od 1992. godine, od mina/kasetne municije/ESZR u BiH su stradale 8.364 osobe. U ratnom periodu (1992-1995. godina) stradale su 6.352 osobe, dok je u poslijeratnom periodu (od 1996. godine) stradalo 1.741 osoba, od čega 607 smrtno.
Entitetske civilne zaštite vrše izvlačenje žrtava od mina i vrše intervento deminiranje kada je potrebno istražnim organima, ali po izdanju dozvola. Samim činom izlažu opasnosti svoje živote. Ali ne razmišljaju previše o tome kada su u pitanju ljudski životi. Redovno rade i na uklanjanju mina i drugih eksplozivnih sredstava i kada neko nije ugrožen.
"Kod nas je na snazi još amnestija i svako ko ima ili nađe minu može prijaviti. U blizini minskih polja i u minskim poljima ljudi rade i ulaze samoinicijativno, mi smo nemoćni", rekao je Fahrudin Solak, direktor Federalne uprave civilne zaštite.
Situacija je dodatno pogoršana poplavama iz 2014. godine kada su nastala klizišta i odroni što je, pretpostavlja se, dovelo i do pomjeranja mina. Ukoliko se naiđete na minu, savjetuju se da je ne dirate i ne bacate nikakav predmet u njenom pravcu već da pozovete policiju na 122, civilnu zaštitu (FUCZ - 033 779 450 i RUCZ - 057 344 258) ili BH MAC - 033253 800.
Minska područja u BiH su označena trakama, znakovima i upozorenjima, ali savjetuje se da se ne krećete u njihovoj blizini jer uslijed pomjeranja tla može doći i do pomjeranja mina. Ukoliko se krećete nepoznatim područjem, najbolje bi bilo da se krećete asfaltiranim putem ili označenim planinskim/šumskim putevima.
Trenutne aktivnosti humanitarnog deminiranja provode se širom BiH na 71 zadatku humanitarnog deminiranja sa površinom od 2.719.364 metara kvadratnih. Do kraja 2016. godine očekuje se humanitarno deminiranje na površini od pet kilometara kvadratnih u skladu sa Godišnjim operativnim planom protivminskog djelovanja za 2016. godinu i Listom prioritetnih zadataka humanitarnog deminiranja za 2016. godinu, kazali su u BHMAC-u.
U skladu sa Zakonom o deminiranju u BiH, međunarodnim obavezama preuzetim kroz ratifikaciju konvencija/protokola, Strategijom protivminskog djelovanja BiH 2009-2019. i Godišnjim operativnim planovima Protivminskog djelovanja BiH definisane su aktivnosti/operacije iz ove oblasti. Do 2019. godine planirano je rješavanje trećine minskog problema u BiH.
Trenutna veličina sumnjive opasne površine na mine u BiH iznosi 1.141,1 kilometara kvadratnih ili 2,3 posto u odnosu na ukupnu površinu BiH.
Neki od slučajeva u proteklom periodu:
- 2016. godina: dva radnika povrijeđena, jedan poginuo na lokalitetu Veselski podovi, općina Bugojno, muškarac pogonuo u naselju Kokalovići, na planini Vlašić, jedan deminer povrijeđen
- 2015. godina: poginuo pastir na planini Raduša kod Gornjeg Vakufa
- 2014. godina: muškarac teško povrijeđen u Donjim Dubravicama kod Brčkog, muškarac teško povrijeđen na planini Majevica, mladić poginuo u okolini Teslića
- 2012. godina: šestogodišnji dječak poginuo u mjestu Olovske Luke
- 2011. godina: dvojica radnika Željeznica RS poginula, jedan povrijeđen kod Ševarlija, općina Doboj
- 2016. godina: dva radnika povrijeđena, jedan poginuo na lokalitetu Veselski podovi, općina Bugojno, muškarac pogonuo u naselju Kokalovići, na planini Vlašić, jedan deminer povrijeđen
- 2015. godina: poginuo pastir na planini Raduša kod Gornjeg Vakufa
- 2014. godina: muškarac teško povrijeđen u Donjim Dubravicama kod Brčkog, muškarac teško povrijeđen na planini Majevica, mladić poginuo u okolini Teslića
- 2012. godina: šestogodišnji dječak poginuo u mjestu Olovske Luke
- 2011. godina: dvojica radnika Željeznica RS poginula, jedan povrijeđen kod Ševarlija, općina Doboj
Nema komentara:
Objavi komentar