Građani Sarajeva uskoro bi trebali dobiti prvu privatnu bolnicu. Izgradnja ovog objekta u sklopu kojeg će, kako je najavljeno, osim bolnice biti i hotel, počela je nedavno u sarajevskom naselju Nedžarići, a bolnica bi trebala biti otvorena u ljeto iduće godine.
Investitor je privatna zdravstvena ustanova “Alea – Dr. Kandić” iz koje navode da će bolnica imati 60 soba, a zapošljavat će 15 ljekara i 15 medicinskih radnika. Za sada nije poznato koje će sve usluge pružati ova ustanova i po kojim cijenama, no ako je suditi po dugogodišnjem uspješnom poslovanju istoimene privatne klinike, pacijenata im neće manjkati.
U registru Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo trenutno se nalazi 137 privatnih zdravstvenih ustanova. Pružaju različite medicinske usluge – od laboratorijskih nalaza, do specijalističko-konsultativnih pregleda i operativnih zahvata. Mnoge od tih klinika posljednjih godina znatno su proširile svoju djelatnost i fokusirale se na pružanje zdravstvenih usluga koje se ne mogu dobiti u javnim zdravstvenim ustanovama. To im je donijelo i ugovore sa kantonalnim zavodima zdravstvenog osiguranja, te tako pacijenti pojedine usluge u klinikama koje imaju ugovor sa ZZO ne moraju plaćati.
U privatni sektor u Kantonu Sarajevo prije nekoliko godina uvedena je i porodična medicina, tako da građani mogu prebaciti svoj karton u jednu od dvije poliklinike koje su im na raspolaganju. To, međutim, uglavnom uključuje samo osnovni pregled kod ljekara porodične medicine, a za sve druge usluge dalje se mora ići sa uputnicom.
O pitanju izjednačavanja javnog i privatnog zdravstvenog sektora već godinama se “lome koplja” u Federaciji BiH. S jedne strane, privatnici zahtijevaju izjednačavanje prava i uvođenje u sistem zavoda zdravstvenog osiguranja, dok se na drugoj strani često mogu čuti mišljenja kako različite političke i interesne grupe svjesno i sistemski uništavaju javno zdravstvo kako bi ojačali privatni sektor.
– U suštini, nema javnog i privatnog zdravstva. Te dvije kategorije zakon izjednačava i one moraju zadovoljiti iste uslove i kriterije. Novac kojim manipulira ZZO je novac građana, a ne države, ali to ovdje malo ko shvata, i građani imaju pravo da ga potroše u kojoj hoće zdravstvenoj ustanovi. Međutim, dosadašnja politika u ministarstvima zdravstva i ZZO-u je uradila sve da se onemogući pacijente u ostvarivanju njihovih prava – smatra dr. Mirsad Đugum, vlasnik privatne poliklinike “Atrijum”, koja je sa Zavodom zdravstvenog osiguranja KS sklopila ugovor o pružanju usluga iz oblasti porodične medicine.
Prema podacima kantonalnih zavoda zdravstvenog osiguranja, u 2015. godini u Federaciji BiH je evidentirano ukupno 1.104 registrirana djelatnika u privatnom sektoru (taj broj obuhvata i privatne apoteke, op.a.). U privatnom vlasništvu je registrirana i za sada jedina bolnička ustanova Centar za srce BH Tuzla.
Privatni sektor, međutim, i dalje predstavlja svojevrsnu sivu zonu kada je riječ o oblasti zdravstva. Naime, iako su po zakonu dužni zavodima zdravstvenog osiguranja podnositi redovne godišnje izvještaje o svom radu i finansijama kojima raspolažu, brojni privatnici koji se bave medicinom to ne čine. Tako je 811 privatnih djelatnika dostavilo podatke Federalnom zavodu zdravstvenog osiguranja za Obračun sredstava u zdravstvu za 2015. godinu, a to je 73% od ukupnog broja registriranih.
– Nisu poznati razlozi zbog kojih zdravstveni djelatnici u privatnom sektoru ne dostavljaju podatke, posebno zbog činjenice što je privatni sektor izjednačen sa javnim zdravstvenim ustanovama, a što podrazumijeva i zakonske obaveze vezane za evidencije i izvještavanje koje uključuju i obaveze za dostavu podataka za Obračun sredstava u zdravstvu. Ovo se posebno odnosi na Kanton Sarajevo u kojem je registrirano 404 djelatnika u privatnom sektoru, a podatke za Obračun dostavilo je 217 djelatnika, odnosno 54% – navode iz FZZO.
Nadležna ministarstva i zdravstvene inspekcije uopće ne reaguju na ovakvo teško kršenje zakona, koje bi u svakoj drugoj uređenoj državi dovelo do automatske zabrane rada ovih institucija. Naši izvori tvrde da od svih registriranih privatnih zdravstvenih ustanova koje rade u Kantonu Sarajevo i ostatku Federacije, samo njih 10 posto ima potpuno urednu zakonsku dokumentaciju za djelatnost koju obavljaju, te cjenovnike usluga koji su adekvatni onima odobrenim od nadležnog ministarstva!
Na osnovu spiska privatnih djelatnika koji nisu dostavili podatke, može se zaključiti da se radi o velikom broju specijalističkih djelatnosti u kojima se pružaju složene i skupe zdravstvene usluge, ističu iz FZZO. No, zbog toga što niko nema uvida u njihovu djelatnost, značajna sredstva, na stotine hiljada maraka koje zarade godišnje, nisu obuhvaćena u ukupnoj zdravstvenoj potrošnji.
– Cijene zdravstvenih usluga u privatnom sektoru su u većini slučajeva veće nego cijene iz Tarife zdravstvenih usluga po kojima se obračunavaju pružene zdravstvene usluge na teret obaveznog zdravstvenog osiguranja.
I pored toga, broj korisnika zdravstvenih usluga koje se pružaju u privatnom sektoru je u stalnom porastu iz razloga što je pružanje zdravstvenih usluga u privatnom sektoru brže, jednostavnije i za pacijenta komfornije – stoji u izvještaju FZZO “Obračun sredstava u zdravstvu za 2015. godinu”.
U privatnom zdravstvenom sektoru u Federaciji BiH zaposleno je blizu 4.000 djelatnika.
Nema komentara:
Objavi komentar