Uzimajući u obzir situaciju u Europi, smatram da nikome nije u interesu nestabilna BiH, te stoga naša politika i politika EU moraju biti odlučnije. U EU će se morati pokrenuti razgovori o post-daytonskom uređenju Bosne i Hercegovine ako se želi izbjeći eskalacija stanja u zemlji, istakla je u razgovoru za Vijesti.ba hrvatska zastupnica u Evropskom parlamentu Dubravka Šuica.
VIJESTI.BA: Komesar za evropsku politiku susjedstva i proširenje Johannes Hahn trebalo bi da do kraja novembra zvanično da preda zvanično čelnicima Predsjedništva i Vijeća ministara BiH upitnik koji je Evropska komisija pripremila za BiH. Šta će značiti ovaj čin u odnosu BiH i EU? Sigurno je da se radi o novoj fazi na bh. putu ka članstvu u Uniji?
ŠUICA: Ovaj upitnik znači dodatno institucionaliziranje odnosa između Bruxellesa i Sarajeva. Vlada Bosne i Hercegovine, dakle čelnici Predsjedništva i Vijeće ministara BiH, svi zajedno moraju biti svjesni da pravi posao tek počinje što se tiče napora koji se moraju uložiti u pripremu i izradu odgovora na upitnik Europske komisije. Podsjećam da je Vijeće Europske unije 17. listopada istaknulo „svoju nedvosmislenu predanost europskoj perspektivi Bosne i Hercegovine kao jedinstvene, ujedinjene i suverene zemlje“, ali je i pozvalo „institucije Bosne i Hercegovine da pokažu ulaganje dodatnih napora, posebice u vezi s funkcioniranjem pravosuđa, borbom protiv korupcije i organiziranog kriminala te borbom protiv radikalizacije i terorizma“.
Smatram da je neophodno da se javnost u BiH suoči s činjenicom da će pristupni pregovori biti teški, da su potrebni dvostruki napori, ali da su vrata Europske unije otvorena. Ulazak u Europsku uniju posao je cijeloga društva, a ne samo pregovaračke ekipe. Stoga bi je vrlo važno uložiti maksimalnu energiju za bolje informiranje građana Bosne i Hercegovine o Europskoj uniji i stvaranja pozitivnog ozračja.
VIJESTI.BA: Nakon njemačko-britanske inicijative, pristup EU prema BiH fokusiran je na socio-ekonomske teme. Međutim, u posljednje vrijeme aktuelizira se pitanje političkih procesa. Predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar - Kitarović pokrenula je u Briselu inicijativu o izmjeni Dejtonskog mirovnog sporazuma. Kako je tumačite? Zašto ona dolazi u ovom trenutku?
ŠUICA: Ovo je pravi trenutak da se pokrene razgovor o post-daytonskom uređenju BiH, da je Hrvatska spremna biti konstruktivan akter u formulaciji pozicije Europske unije prema BiH.
Referendum je zapravo razotkrio sve nedostatke trenutnog ustavnog uređenja jer je pokazao da institucije BiH nisu u stanju provoditi vlastite odluke. Reakcija međunarodne zajednice mora biti takva da u svakom trenutku ima na umu stabilnost BiH. Stoga očekujem od nove hrvatske vlade i Andreja Plenkovića, koji se u Bruxellesu i institucijama EU-a vrlo dobro upoznao s europskim procesom donošenja odluka, da pitanje BiH stavi visoko na listu europskih vanjskopolitičkih prioriteta. U tom kontekstu možemo promatrati najavu novog hrvatskog premijera da će prvi posjet inozemstvu biti upravo službeni posjet Bosni i Hercegovini.
VIJESTI.BA: Inicijativu da se izmjenama revidiranog Dejtonskog sporazuma osigura institucionalna ravnopravnost Hrvata s druga dva naroda u BiH pojedini analitičari vidjeli su kao prikriveno zagovaranje trećeg entiteta u BiH. Kakav je Vaš stav o ovakvim analizama?
ŠUICA: Uzimajući u obzir situaciju u Europi, smatram da nikome nije u interesu nestabilna BiH, te stoga naša politika i politika EU moraju biti odlučnije. U EU će se morati pokrenuti razgovori o post-daytonskom uređenju Bosne i Hercegovine ako se želi izbjeći eskalacija stanja u zemlji.
Potrebno je spomenuti da i međunarodna zajednica podržava odluku Ustavnog suda BiH. Referendum u RS bio je nelegalan, pravno suvišan, ali politički zapaljiv. Međunarodna zajednica je definitivno sad na potezu. Po mom mišljenju, međunarodna zajednica sad mora pokrenuti razgovore o post-daytonskom uređenju BiH kako bi spriječila daljnju političku eskalaciju situacije u zemlji.
VIJESTI.BA: Hrvatska je članica EU i NATO. Takva pozicija suštinski je drugačija u odnosu na period kada je ova država težila da se priključi evroatlantskim savezima. Predsjednica Grabar-Kitarović napomenula je da bi BiH trebalo da ispuni određene uslove kako bi postigla napredak na evroatlantskom putu. Možemo li očekivati da će Hrvatska uslovljavati BiH na tom putu? EU je u novom pristupu prema BiH fokusirana na socio-ekonomske teme, a Hrvatska očito traži rješavanje političkih pitanja.
ŠUICA: Hrvatska, kao punopravna članica NATO i EU neće i ne može mirno promatrati stanje u BiH, a posebno zbog činjenice da Hrvati u BiH nemaju jednakopravan položaj. Stoga ćemo se maksimalno založiti da Hrvati budu konstitutivni narod jednako kao i ostala dva naroda i to bi trebao biti uvjet za ulazak u EU.
VIJESTI.BA: U nedavnom intervjuu najavili ste da posebna grupa evropskih parlamentaraca za kraj oktobra sprema rezoluciju "kojom se svakako želi osuditi Dodikova politika u BiH". Šta to konkretno znači, odnosno koji je cilj ove rezolucije? U konačnici, kakve posljedice će ona nositi?
ŠUICA: BiH tema je u kojoj Hrvatska itekako može utjecati na politiku Europske unije. Potrebno je kao prvo naglasiti da je u pripremi Izvješće Europske komisije o napretku, takozvani „progress report“ koji će biti uskoro objavljen, točnije, 9. studenog 2016. Na temelju tog izvješća Europski parlament, odnosno moj kolega Cristian Dan Preda izradit će prijedlog stajališta Europskog parlamenta koje će biti raspravljeno u Odboru za vanjske poslove krajem 11. mjeseca, a nakon toga i na plenarnoj sjednici. To je standardna procedura u Europskom parlamentu za sve zemlje koje su u procesu pristupanja Europskoj uniji.
VIJESTI.BA: Bivši visoki predstavnik u BiH Christian Schwarz-Schilling ocijenio je da je BiH u stalnoj "eroziji", jer se njeno jedinstvo ne podržava dovoljno. On upozorava da Milorad Dodik planira dugoročno i radi koncentrirano na jednom cilju - želi odvojiti RS od BiH i stvoriti od nje državu. Smatrate li da je protekli referendum u RS bio samo prvi korak ka tome, kako to tvrdi Schwarz-Schilling?
ŠUICA: Pitanje referenduma bit će dio stava Europskog parlamenta o cjelokupnoj situaciji u BIH na njenom europskom putu. To je naprosto proceduralna odluka koja neće utjecati na političku procjenu Europskog parlamenta.
Kao što sam već ranije naglasila, smatram da je ovaj referendum bio nepotreban i neustavan te da negativna retorika nikome ne ide u korist. Referendum koji je organizirala RS samo je jedan od pokazatelja neriješenih odnosa. Iako to nije referendum za odvajanje, ukazuje na činjenicu da su nacionalni odnosi u lošem stanju i da i ovoga puta je služio za podgrijavanje tenzija u predizborne svrhe, imajući na umu da su se početkom mjeseca nakon referenduma održali i lokalni izbori u BiH održali.
Bosna i Hercegovina na putu je u Europsku uniju kao jedinstvena država i mora uložiti energiju na pripremu odgovora na pitanja, a ne na političke prijetnje, jer svima u BiH mora biti jasno da je nakon upitnika i odgovora kojeg bude primila BiH nakon toga, bitno pozitivno mišljenje (tzv. avis) koje ne samo daje demokratsku legitimaciju Bosni i Hercegovini, već se prije svega traži da odgovorni u BiH intenzivno rade na rješavanju gospodarskih i socijalnih problema.
Razgovarala: Nevena Ćosić
ŠUICA: Ovaj upitnik znači dodatno institucionaliziranje odnosa između Bruxellesa i Sarajeva. Vlada Bosne i Hercegovine, dakle čelnici Predsjedništva i Vijeće ministara BiH, svi zajedno moraju biti svjesni da pravi posao tek počinje što se tiče napora koji se moraju uložiti u pripremu i izradu odgovora na upitnik Europske komisije. Podsjećam da je Vijeće Europske unije 17. listopada istaknulo „svoju nedvosmislenu predanost europskoj perspektivi Bosne i Hercegovine kao jedinstvene, ujedinjene i suverene zemlje“, ali je i pozvalo „institucije Bosne i Hercegovine da pokažu ulaganje dodatnih napora, posebice u vezi s funkcioniranjem pravosuđa, borbom protiv korupcije i organiziranog kriminala te borbom protiv radikalizacije i terorizma“.
Smatram da je neophodno da se javnost u BiH suoči s činjenicom da će pristupni pregovori biti teški, da su potrebni dvostruki napori, ali da su vrata Europske unije otvorena. Ulazak u Europsku uniju posao je cijeloga društva, a ne samo pregovaračke ekipe. Stoga bi je vrlo važno uložiti maksimalnu energiju za bolje informiranje građana Bosne i Hercegovine o Europskoj uniji i stvaranja pozitivnog ozračja.
VIJESTI.BA: Nakon njemačko-britanske inicijative, pristup EU prema BiH fokusiran je na socio-ekonomske teme. Međutim, u posljednje vrijeme aktuelizira se pitanje političkih procesa. Predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar - Kitarović pokrenula je u Briselu inicijativu o izmjeni Dejtonskog mirovnog sporazuma. Kako je tumačite? Zašto ona dolazi u ovom trenutku?
ŠUICA: Ovo je pravi trenutak da se pokrene razgovor o post-daytonskom uređenju BiH, da je Hrvatska spremna biti konstruktivan akter u formulaciji pozicije Europske unije prema BiH.
Referendum je zapravo razotkrio sve nedostatke trenutnog ustavnog uređenja jer je pokazao da institucije BiH nisu u stanju provoditi vlastite odluke. Reakcija međunarodne zajednice mora biti takva da u svakom trenutku ima na umu stabilnost BiH. Stoga očekujem od nove hrvatske vlade i Andreja Plenkovića, koji se u Bruxellesu i institucijama EU-a vrlo dobro upoznao s europskim procesom donošenja odluka, da pitanje BiH stavi visoko na listu europskih vanjskopolitičkih prioriteta. U tom kontekstu možemo promatrati najavu novog hrvatskog premijera da će prvi posjet inozemstvu biti upravo službeni posjet Bosni i Hercegovini.
VIJESTI.BA: Inicijativu da se izmjenama revidiranog Dejtonskog sporazuma osigura institucionalna ravnopravnost Hrvata s druga dva naroda u BiH pojedini analitičari vidjeli su kao prikriveno zagovaranje trećeg entiteta u BiH. Kakav je Vaš stav o ovakvim analizama?
ŠUICA: Uzimajući u obzir situaciju u Europi, smatram da nikome nije u interesu nestabilna BiH, te stoga naša politika i politika EU moraju biti odlučnije. U EU će se morati pokrenuti razgovori o post-daytonskom uređenju Bosne i Hercegovine ako se želi izbjeći eskalacija stanja u zemlji.
Potrebno je spomenuti da i međunarodna zajednica podržava odluku Ustavnog suda BiH. Referendum u RS bio je nelegalan, pravno suvišan, ali politički zapaljiv. Međunarodna zajednica je definitivno sad na potezu. Po mom mišljenju, međunarodna zajednica sad mora pokrenuti razgovore o post-daytonskom uređenju BiH kako bi spriječila daljnju političku eskalaciju situacije u zemlji.
VIJESTI.BA: Hrvatska je članica EU i NATO. Takva pozicija suštinski je drugačija u odnosu na period kada je ova država težila da se priključi evroatlantskim savezima. Predsjednica Grabar-Kitarović napomenula je da bi BiH trebalo da ispuni određene uslove kako bi postigla napredak na evroatlantskom putu. Možemo li očekivati da će Hrvatska uslovljavati BiH na tom putu? EU je u novom pristupu prema BiH fokusirana na socio-ekonomske teme, a Hrvatska očito traži rješavanje političkih pitanja.
ŠUICA: Hrvatska, kao punopravna članica NATO i EU neće i ne može mirno promatrati stanje u BiH, a posebno zbog činjenice da Hrvati u BiH nemaju jednakopravan položaj. Stoga ćemo se maksimalno založiti da Hrvati budu konstitutivni narod jednako kao i ostala dva naroda i to bi trebao biti uvjet za ulazak u EU.
VIJESTI.BA: U nedavnom intervjuu najavili ste da posebna grupa evropskih parlamentaraca za kraj oktobra sprema rezoluciju "kojom se svakako želi osuditi Dodikova politika u BiH". Šta to konkretno znači, odnosno koji je cilj ove rezolucije? U konačnici, kakve posljedice će ona nositi?
ŠUICA: BiH tema je u kojoj Hrvatska itekako može utjecati na politiku Europske unije. Potrebno je kao prvo naglasiti da je u pripremi Izvješće Europske komisije o napretku, takozvani „progress report“ koji će biti uskoro objavljen, točnije, 9. studenog 2016. Na temelju tog izvješća Europski parlament, odnosno moj kolega Cristian Dan Preda izradit će prijedlog stajališta Europskog parlamenta koje će biti raspravljeno u Odboru za vanjske poslove krajem 11. mjeseca, a nakon toga i na plenarnoj sjednici. To je standardna procedura u Europskom parlamentu za sve zemlje koje su u procesu pristupanja Europskoj uniji.
VIJESTI.BA: Bivši visoki predstavnik u BiH Christian Schwarz-Schilling ocijenio je da je BiH u stalnoj "eroziji", jer se njeno jedinstvo ne podržava dovoljno. On upozorava da Milorad Dodik planira dugoročno i radi koncentrirano na jednom cilju - želi odvojiti RS od BiH i stvoriti od nje državu. Smatrate li da je protekli referendum u RS bio samo prvi korak ka tome, kako to tvrdi Schwarz-Schilling?
ŠUICA: Pitanje referenduma bit će dio stava Europskog parlamenta o cjelokupnoj situaciji u BIH na njenom europskom putu. To je naprosto proceduralna odluka koja neće utjecati na političku procjenu Europskog parlamenta.
Kao što sam već ranije naglasila, smatram da je ovaj referendum bio nepotreban i neustavan te da negativna retorika nikome ne ide u korist. Referendum koji je organizirala RS samo je jedan od pokazatelja neriješenih odnosa. Iako to nije referendum za odvajanje, ukazuje na činjenicu da su nacionalni odnosi u lošem stanju i da i ovoga puta je služio za podgrijavanje tenzija u predizborne svrhe, imajući na umu da su se početkom mjeseca nakon referenduma održali i lokalni izbori u BiH održali.
Bosna i Hercegovina na putu je u Europsku uniju kao jedinstvena država i mora uložiti energiju na pripremu odgovora na pitanja, a ne na političke prijetnje, jer svima u BiH mora biti jasno da je nakon upitnika i odgovora kojeg bude primila BiH nakon toga, bitno pozitivno mišljenje (tzv. avis) koje ne samo daje demokratsku legitimaciju Bosni i Hercegovini, već se prije svega traži da odgovorni u BiH intenzivno rade na rješavanju gospodarskih i socijalnih problema.
Razgovarala: Nevena Ćosić
Nema komentara:
Objavi komentar