Pitanje je koliko su institucije osposobljene za dalje djelovanje, tako da imamo situaciju sa kojom ćemo se vrlo brzo morati suočiti a danas ne možemo predvidjeti šta će se dogoditi u narednom periodu. Ostaje da vidimo da li će nadležne institucije moći nositi sa količnimom problema , upozorila je gostujući u Dnevniku TV1, profesorica ustavnog prava Lada Sadiković
TV1: Kako komentirate jučerašnju odluku Ustavnog suda BiH kojom se faktički zabranilo provođenje daljih referendumskih aktivnosti u RS-u?
SADIKOVIĆ: Ja bih na početku rekla da se radi o pravnoj državi i funkcionisanju njenih institucija. Ono što se postavlja nakon takve konstatacije je pitanje koliko su institucije osposobljene za dalje djelovanje, tako da imamo situaciju sa kojom ćemo se vrlo brzo morati suočiti a danas ne možemo predvidjeti šta će se dogoditi u narednom periodu ali prema onome čemu država Bosna i Hercegovina funkcionira i prema dokumentima Vijeća Evrope i svim drugim relevantim institucijama koje su se očitovale o tome da li je BiH u mogućnosti da samostalno ispunjava svoje obaveze, tu se plašim da će biti poteškoća. One institucije koje svaka država ne samo naša, posjeduju i koje imaju nadležnost da djeluju nakon presuda Ustavnog suda, a to je prije svega Tužilaštvo kome su propisane obaveze i ostaje da vidimo da li će nadležne institucije moći nositi sa količnimom problema ali rekla bih da to i nije jedini problem jer imamo mnogo presuda Ustavnog suda koje do sada nisu izvršene, kao ni presuda Evropskog suda za ljudska prava, imamo nefunkcionalne državne institucije, jednostavno zemlju koja nije u mogućnosti da samostalno funkcioniše ali za sve to je samim Dejtonskim sporazumom predviđen lijek i taj lijek je u instituciji Visokog predstavnika koji je jer prvi put nakon dugo vremena rekao da je on konačni tumač civilnog dijela implementacije Dejtona. Dakle ne treba zaboraviti njegove ovlasti i da za to nisu potreba bonska ovlaštenja, to su redovna ovlaštenja.
TV1: Vlast i opozicija u RS-u su jasni u namjeri da referendum održe. Ko može i treba to da spriječi?
SADIKOVIĆ: Opći okvirni sporazum je međunarodni sporazum koga je pet članica u svojstvu svjedoka potpisalo, među njima EU kao pregovarač. Postoji institucija Aneks X koja je nadležna za tumačenje i riješavanje bilo kojih poteškoća koje se pojave prilikom implementacije Dejtona. S druge strane madat Viskom predstavniku produžava Vijeće sigurnosti UN-a, tako da i sa te strane imamo vrlo jasnu situaciju. PIC nije iznad Viskog predstavnika i direktno unešen u Dejtonski sporazum nego samo kao pomoćni element da se olakša implementacija mirovnog sporazuma, tako da je sve u rukama Viskog predstavnika koji ima mogućnost da formira u skladu sa člano.2 Aneksa X mirovnog sporazuma formira ustavne insititucije po potrebi kada ocijeni da je to neophodno ali bojim se da dolazimo u situaciju kada će se zaista pokazati da insitucije države nisu u dovoljnoj mjeri osposobljene jer imamo nagomilane probleme. Ja ovo vidim samo kao jednu u nizu poteškoća sa kojima se BiH suočava i ako ovo znači početak djelovanja to bi bilo dobro i poticaj za sve nas da krenemo naprijed. Za mene je također problem i nemogućnost formiranja zajedničkog parlamentarnog odbora sa EU koja bi ubrzano trebala da radi na pitanjima koja se direktno tiču ulaska u EU.
TV1: Koliko dva procesa, nestabilnost sa jedne strane i proces EU integracija mogu biti odvojeni?
SADIKOVIĆ: Ne mogu biti odvojeni to je sve skupa jedan problem sa velikim nizom poteškoća. Ako bi se ovo riješilo na jedan normalan način jer su odluke Ustavnog suda konačne i obavezujuće jer je to zadnja instanca u pravosudnom sistemu nakon kojeg se može obratiti Evropskom sudu za ljudka prava.
TV1: Koliko smo blizu punopravnom članstvu u EU?
SADIKOVIĆ: Zavisi od toga da li će prema nama biti primjenjena pozitivna diskriminacija da nam se neki način pošto smo zaista u specifičnoj situaciji i dobro bi bilo da nas poguraju , da nas prime pod okrilje EU pa da onda zajedno sa njima riješavamo sve što trebamo riješiti.
TV1: Neki kažu da bi nam trebalo progledati kroz prste?
SADIKOVIĆ: Rekla bih da je to samo jedan proces gdje bi mi jednostavno došli pod jedan vid kontrole i tu nam ne bi smetao Visoki predstavnik jer on može i dalje nagledati BiH i onog trena kada je osposobi za samostalni djelovanje tada ćemo biti spremni za samostalno ispunjavanje obaveza.
TV1: Sve češće se govori o teritorijalnom preustroju. Dragan Čović pominje četiri regije. Je li vrijeme u kojem se nalazimo vrijeme za ustavne promjene i neki preustroj?
SADIKOVIĆ: 2006. smo u rezoluciji Vijeća Evrope kao treći uvjet dobili instrukciju da izvršimo teritorijalni preustroj svih nivoa vlasti. Uvijek je pravi trenutak ako se to uradi na pravi način , ako imamo volju Međunarodne zajednice i ovdje situaciju koja ne trpi čekanje jer mi zaista nazadujemo, onda je pravo vrijeme prošlo, ali moramo stvoriti funkcionalnu državu kao što su ni manje ni više sve druge države EU.
SADIKOVIĆ: Ja bih na početku rekla da se radi o pravnoj državi i funkcionisanju njenih institucija. Ono što se postavlja nakon takve konstatacije je pitanje koliko su institucije osposobljene za dalje djelovanje, tako da imamo situaciju sa kojom ćemo se vrlo brzo morati suočiti a danas ne možemo predvidjeti šta će se dogoditi u narednom periodu ali prema onome čemu država Bosna i Hercegovina funkcionira i prema dokumentima Vijeća Evrope i svim drugim relevantim institucijama koje su se očitovale o tome da li je BiH u mogućnosti da samostalno ispunjava svoje obaveze, tu se plašim da će biti poteškoća. One institucije koje svaka država ne samo naša, posjeduju i koje imaju nadležnost da djeluju nakon presuda Ustavnog suda, a to je prije svega Tužilaštvo kome su propisane obaveze i ostaje da vidimo da li će nadležne institucije moći nositi sa količnimom problema ali rekla bih da to i nije jedini problem jer imamo mnogo presuda Ustavnog suda koje do sada nisu izvršene, kao ni presuda Evropskog suda za ljudska prava, imamo nefunkcionalne državne institucije, jednostavno zemlju koja nije u mogućnosti da samostalno funkcioniše ali za sve to je samim Dejtonskim sporazumom predviđen lijek i taj lijek je u instituciji Visokog predstavnika koji je jer prvi put nakon dugo vremena rekao da je on konačni tumač civilnog dijela implementacije Dejtona. Dakle ne treba zaboraviti njegove ovlasti i da za to nisu potreba bonska ovlaštenja, to su redovna ovlaštenja.
TV1: Vlast i opozicija u RS-u su jasni u namjeri da referendum održe. Ko može i treba to da spriječi?
SADIKOVIĆ: Opći okvirni sporazum je međunarodni sporazum koga je pet članica u svojstvu svjedoka potpisalo, među njima EU kao pregovarač. Postoji institucija Aneks X koja je nadležna za tumačenje i riješavanje bilo kojih poteškoća koje se pojave prilikom implementacije Dejtona. S druge strane madat Viskom predstavniku produžava Vijeće sigurnosti UN-a, tako da i sa te strane imamo vrlo jasnu situaciju. PIC nije iznad Viskog predstavnika i direktno unešen u Dejtonski sporazum nego samo kao pomoćni element da se olakša implementacija mirovnog sporazuma, tako da je sve u rukama Viskog predstavnika koji ima mogućnost da formira u skladu sa člano.2 Aneksa X mirovnog sporazuma formira ustavne insititucije po potrebi kada ocijeni da je to neophodno ali bojim se da dolazimo u situaciju kada će se zaista pokazati da insitucije države nisu u dovoljnoj mjeri osposobljene jer imamo nagomilane probleme. Ja ovo vidim samo kao jednu u nizu poteškoća sa kojima se BiH suočava i ako ovo znači početak djelovanja to bi bilo dobro i poticaj za sve nas da krenemo naprijed. Za mene je također problem i nemogućnost formiranja zajedničkog parlamentarnog odbora sa EU koja bi ubrzano trebala da radi na pitanjima koja se direktno tiču ulaska u EU.
TV1: Koliko dva procesa, nestabilnost sa jedne strane i proces EU integracija mogu biti odvojeni?
SADIKOVIĆ: Ne mogu biti odvojeni to je sve skupa jedan problem sa velikim nizom poteškoća. Ako bi se ovo riješilo na jedan normalan način jer su odluke Ustavnog suda konačne i obavezujuće jer je to zadnja instanca u pravosudnom sistemu nakon kojeg se može obratiti Evropskom sudu za ljudka prava.
TV1: Koliko smo blizu punopravnom članstvu u EU?
SADIKOVIĆ: Zavisi od toga da li će prema nama biti primjenjena pozitivna diskriminacija da nam se neki način pošto smo zaista u specifičnoj situaciji i dobro bi bilo da nas poguraju , da nas prime pod okrilje EU pa da onda zajedno sa njima riješavamo sve što trebamo riješiti.
TV1: Neki kažu da bi nam trebalo progledati kroz prste?
SADIKOVIĆ: Rekla bih da je to samo jedan proces gdje bi mi jednostavno došli pod jedan vid kontrole i tu nam ne bi smetao Visoki predstavnik jer on može i dalje nagledati BiH i onog trena kada je osposobi za samostalni djelovanje tada ćemo biti spremni za samostalno ispunjavanje obaveza.
TV1: Sve češće se govori o teritorijalnom preustroju. Dragan Čović pominje četiri regije. Je li vrijeme u kojem se nalazimo vrijeme za ustavne promjene i neki preustroj?
SADIKOVIĆ: 2006. smo u rezoluciji Vijeća Evrope kao treći uvjet dobili instrukciju da izvršimo teritorijalni preustroj svih nivoa vlasti. Uvijek je pravi trenutak ako se to uradi na pravi način , ako imamo volju Međunarodne zajednice i ovdje situaciju koja ne trpi čekanje jer mi zaista nazadujemo, onda je pravo vrijeme prošlo, ali moramo stvoriti funkcionalnu državu kao što su ni manje ni više sve druge države EU.
Nema komentara:
Objavi komentar