Rusi kao i Europska unija oni na bilo koji način ne žele da utiču na naš način kontrole, na naše uređenje, na naš decentralizovani sistem, oni to sve uvažavaju ali oni kažu kako i pod kojim uslovima može da se izvozi u njihovu zemlju. U njihovu zemlju možda se izvozi po strogim pravilima kada je u pitanju izdavanje certifikata, kada je u pitanju zdravstvena ispravnost voća i povrća, i kada su u pitanju sanitarni uslovi. Zaista žele da imaju kvalitetne odgovore sa naše strane i da u svakom trenutku dobijaju brze odgovore sa jednog mjesta. Oni ne žele da kontaktiraju na deset adresa , žele jednu, a kako ćemo mi tu koordinaciju da unutar zemlje uradimo, njih savršeno ne interesuje.
TV1: Ruski inspektori ponovo ovih dana borave u Bosni i Hercegovini, provjeravaju način proizvodnje mesa i mlijeka. Imamo li razloga biti optimisti ili ne?
ŠAROVIĆ: Mislim da je dobra vijest prvo što su oni došli konačno u Bosnu i Hercegovinu, jer smo tražili da dođu više od godinu dana. Ovo je za razliku od inspekcije koja je tu bila prije dvadesetak dana iz istog sektora, ali bave se veterinarstvom. Po uobičajenoj proceduri treba da pregledaju objekte u Bosni i Hercegovini koji su se prijavili za izvoz u rusku federaciju i da vide kako uopšte funkcioniše ovaj sistema, hrana životinjskog porijekla i zbog toga mislim da je ovo važan trenutak. Dobro je što su došli i vidjet ćemo kakvi će biti njihovi nalazi. Nadam se da će jedan broj kompanija da prođe i moram da kažem da su ruski standardi vrlo visoki, vrlo su rigorozni, tako da to neće biti lagan posao.
TV1: Što se događa trenutno sa izvozom voća i povrća trenutno u Rusiju ?
ŠAROVIĆ: Taj sistem smo desetak dana prilagođavali preporukama i sugestijama sa ruskim inspekcijama. Tu je ministarstvo zaista dosta uložilo napora u saradanji sa insepktoratima. Insistirao sam da se promjeni pravilnik i urade strožije odredbe kada je u pitanju izdavanje certifikata i njihovo čuvanje jer su tu imali određenih zamjerki. Sa svoje strane sam dao garancije ruskoj strani, morao sam zaista u tome da budem izričit jer su to Rusi tražili. Morao sam da garantujem da će izvoz voća i povrća iz BiH ubuduće da bude u skladu sa zahtjevima, sanitarnim zahtjevima ruske strane, očekujemo, nadam se, pozitivan odgovor i ukidanje zabrane uskoro od ruske strane.
TV1: Kada, ne možemo još uvijek o tome govoriti ?
ŠAROVIĆ: Pa ne možemo, jer to nije u mojim rukama. Mi mislimo zaista da su se stekli uslovi i da bi mogli vrlo brzo očekivati njihov pozitivan odgovor.
TV1: Kako nam se ne bi ponovo dešavale ovakve treba li BiH poboljšati sustav kontrole?
ŠAROVIĆ: Svakako ja mislim da ga treba usavršavati i prilagođavati. Rusi kao i Europska unija oni na bilo koji način ne žele da utiču na naš način kontrole, na naše uređenje, na naš decentralizovani sistem, oni to sve uvažavaju ali oni kažu kako i pod kojim uslovima može da se izvozi u njihovu zemlju. U njihovu zemlju možda se izvozi po strogim pravilima kada je u pitanju izdavanje certifikata, kada je u pitanju zdravstvena ispravnost voća i povrća, i kada su u pitanju sanitarni uslovi. Zaista žele da imaju kvalitetne odgovore sa naše strane i da u svakom trenutku dobijaju brze odgovore sa jednog mjesta. Oni ne žele da kontaktiraju na deset adresa , žele jednu, a kako ćemo mi tu koordinaciju da unutar zemlje uradimo, njih savršeno ne interesuje.
TV1: Kada nam se dogodi ovakva situacija da strani inspektori dođu u BiH i uoče ne jednu, nego više nepravilnosti, ako su odgovorne firme iz BiH treba li uvesti strožije sankcije i za firme i za pojedince, i kako to uopšte funkcionira?
ŠAROVIĆ: Radi javnosti možda da kažem da i bosanskohercegovački inspektori idu u inspekciju objekata u druge zemlje. To je uobičajena procedura. Mi smo sve izvozne kompanije iz Turske tretirali na isti način. Naša kancelarija za veterinarstvo je bila u Turskoj i prijavljena u objekte u oblasti hrane i pregledala i dala izvozni broj. Tako rade isto i Evropska komisija, tako rade i Rusi. Ukoliko želimo da izvozimo za Rusiju oni kažu: da, uredu, mi ćemo poslati svoju inspekciju ali to mora da se radi po standardima ruske strane. Za standarde neophodno je da imate to to i to, želimo da vidimo granične prelaze, da vidimo laboratije, da vidimo , ko je odgovoran za kvalitet i ispravnost hrane u BiH i želimo da vidimo kompanije koje želimo da izvozimo. Sve neće dobiti izvozni broj, za neke će dobiti preporuke, a neke će proći. Tako je i u ovom slučaju. Mi smo toliko vremena potrošili tražeći da dođe ruska inspekcija, oni su došli, ali sada ćemo da vidimo da li su došli tek tako što samo želimo da izvozimo u Rusiju ili smo ih zvali zato što smo spremni imamo kvalitetne prozivode, znamo propise ruske federacije i spremni smo da ispunimo njihove zahtjeve da bi se neki naš prozivod našao na policama u trgovini u Moski naprimjer.
TV1: Ako ruski inspektor dođe, i nađe bianco ovjerene certifikate ko je tu odgovoran i treba li ga sankcionirati?
ŠAROVIĆ: Pa odgovorne su institucije u tom lancu koje učestvuju u izdavanju certifikata. Vjerujem da takav slučaj neće da bude kada je u pitanju hrana životinjskog porijekla i mljekarama i mesarama, jer smo već prošli jedan monitoring sa Evropskom Unijom, i dobili smo dozvole, ali se takav slučaj desio sa izvoznim objektima u određenim institucijama u entitetima sa certifikatima za voće i povrće. Bili su bianco ovjereni, nisu čuvani na prihvatan način, bili su dostupni trećim licima, trebali su da budu zaključani u odgovarajučim kasama i to smo u ovom slučaju morali da pooštrimo uslove i izmjenimo pravilnik, da ga objavimo u službenom glasniku i da tražimo od inspektorata da se spram toga ponašaju jer oni su ti koji upravljaju procesom certificiranja i da nas obavjeste da su sve ove uslove ispunili
TV1: Dok čekamo ruski odgovor kakve će biti posljedice primanja SSP-a na ekomoniju u BiH?
ŠAROVIĆ: O tome smo pričali proteklih mjeseci, lomili smo koplja , bili smo za i protiv, imali smo može da se kaže i dramatičnu situaciju, jer smo sproveli jednu vrstu kampanje za ili protiv, SPP je trenutno u fazi usvajanja unutar BiH u skladu sa zakonskom procedurom kada su u pitanju međunarodni ugovori jer ovo jeste u suštini međunarodni ugovor. S druge strane to čine i zemlje Evropske Unije svaka zasebno, i to je dug proces koji traje nekoliko mjeseci i ne očekujem prije nove godine da se privede. Do tada ostaje ovih par mjeseci da se pripremimo za taj trenutak. Radi se procjena sa svjetskom bankom, koji je incirala Njemačka, taj proces je u toku.
TV1: Koliko traje taj proces?
ŠAROVIĆ: Nadam se da ukoliko je svjetska banka završila tu procjenu ostaje puno posla tokom oktobra i novembra i sa svjetskom bankom i sa Njemačkom.Ako me pitatate koliko će uticati, pa sigurno će adaptacija u jednoj mjeri da utiče. Ne toliko dramatično kako se možda misli , jedni će se suočiti sa konkurencijom, posebno mljekarski sektor, mesoprerađivačkim, a drugi će odahnuti biće im lakša adaptacija
TV1: Mi smo spremni za sve te izvoze?
ŠAROVIĆ: Da li smo spremni, ne bih baš sto posto rekao da jesmo, ali da treba da u ovih nekoliko mjeseci iskoristimo. Ja sam siguran da će mljekarski sektor uspjeti da se odbrani u ovoj drugoj godini kada je u pitanju adaptacija SSPa jer vidim kako napreduje njihov izvoz u Evropsku Uniju , jednim dijelom će se suočiti sa konkurencijom za nekih 4 i po hiljada tona mlijeka koje dođe u BiH.Nadam se da ćemo otvoriti tržište Rusije jer u ovim objektima koji se pregledaju sada su sve naše mljekare koje imaju certifikat.
TV1: U kojoj mjeri političke tenzije u BiH utječu na dolazak stranih investitora u BiH, na plasman naših prozivoda na strano tržište. Koliko nas smatraju stabilnim tržištem?
ŠAROVIĆ: Svaka tenzija negativno utiče na ekonomiju svake zemlje , preduslov za ekonomski napredak je stabilnost u svakoj zemlji. Isto je to u bilo kojoj zemlji pa i u BiH. Ako smo politički nestabilni ako je zemlja nestabilna , puna ovakvih tenzija i incidentnih situacija ne može se očekivati dolazak stranih investitora. Ne mislim da je ovo vrijeme izbora u izbornoj godini baš neko sretno vrijeme za investicije i ekonomiju. Mislim da imamo previše izbornih ciklusa koji ne doprinose.
TV1: Sa nama je problem to što su svake dvije godine izbori.
ŠAROVIĆ: Sigurno, bez obzira na sve ovo ja sam ohrabren koji smo napredak napravili u zadnjih petnaest mjeseci, u ovakvoj situaciji da imamo nekoliko ovakvih skokova posebno kada je u pitanju približavanje Evropskoj Uniji . Mislim da je to veliki uspjeh i mogu samo da zamislim da možda radimo u nekoj drugoj atmosferi koliko bi nam to lakše i koliko bi lakše napredovali.
TV1: Očekujete li idući tjedan da dobijemo upitnik Evropske komisije kao naredni korak ka Evropskoj Uniji?
ŠAROVIĆ: Očekujem, mislim da će naš zahtjev biti prihvaćen. Bio bih iznenađen da se to ne desi, i to će biti jedan važan dan uopšte, jedan podsrtrek optimizma za ono što dolazi. Tako da su moja očekivanja pozitivna i to će nam dati mogućnost za neko planiranje za kvalitetan evropski put za 2017. godinu.
ŠAROVIĆ: Mislim da je dobra vijest prvo što su oni došli konačno u Bosnu i Hercegovinu, jer smo tražili da dođu više od godinu dana. Ovo je za razliku od inspekcije koja je tu bila prije dvadesetak dana iz istog sektora, ali bave se veterinarstvom. Po uobičajenoj proceduri treba da pregledaju objekte u Bosni i Hercegovini koji su se prijavili za izvoz u rusku federaciju i da vide kako uopšte funkcioniše ovaj sistema, hrana životinjskog porijekla i zbog toga mislim da je ovo važan trenutak. Dobro je što su došli i vidjet ćemo kakvi će biti njihovi nalazi. Nadam se da će jedan broj kompanija da prođe i moram da kažem da su ruski standardi vrlo visoki, vrlo su rigorozni, tako da to neće biti lagan posao.
TV1: Što se događa trenutno sa izvozom voća i povrća trenutno u Rusiju ?
ŠAROVIĆ: Taj sistem smo desetak dana prilagođavali preporukama i sugestijama sa ruskim inspekcijama. Tu je ministarstvo zaista dosta uložilo napora u saradanji sa insepktoratima. Insistirao sam da se promjeni pravilnik i urade strožije odredbe kada je u pitanju izdavanje certifikata i njihovo čuvanje jer su tu imali određenih zamjerki. Sa svoje strane sam dao garancije ruskoj strani, morao sam zaista u tome da budem izričit jer su to Rusi tražili. Morao sam da garantujem da će izvoz voća i povrća iz BiH ubuduće da bude u skladu sa zahtjevima, sanitarnim zahtjevima ruske strane, očekujemo, nadam se, pozitivan odgovor i ukidanje zabrane uskoro od ruske strane.
TV1: Kada, ne možemo još uvijek o tome govoriti ?
ŠAROVIĆ: Pa ne možemo, jer to nije u mojim rukama. Mi mislimo zaista da su se stekli uslovi i da bi mogli vrlo brzo očekivati njihov pozitivan odgovor.
TV1: Kako nam se ne bi ponovo dešavale ovakve treba li BiH poboljšati sustav kontrole?
ŠAROVIĆ: Svakako ja mislim da ga treba usavršavati i prilagođavati. Rusi kao i Europska unija oni na bilo koji način ne žele da utiču na naš način kontrole, na naše uređenje, na naš decentralizovani sistem, oni to sve uvažavaju ali oni kažu kako i pod kojim uslovima može da se izvozi u njihovu zemlju. U njihovu zemlju možda se izvozi po strogim pravilima kada je u pitanju izdavanje certifikata, kada je u pitanju zdravstvena ispravnost voća i povrća, i kada su u pitanju sanitarni uslovi. Zaista žele da imaju kvalitetne odgovore sa naše strane i da u svakom trenutku dobijaju brze odgovore sa jednog mjesta. Oni ne žele da kontaktiraju na deset adresa , žele jednu, a kako ćemo mi tu koordinaciju da unutar zemlje uradimo, njih savršeno ne interesuje.
TV1: Kada nam se dogodi ovakva situacija da strani inspektori dođu u BiH i uoče ne jednu, nego više nepravilnosti, ako su odgovorne firme iz BiH treba li uvesti strožije sankcije i za firme i za pojedince, i kako to uopšte funkcionira?
ŠAROVIĆ: Radi javnosti možda da kažem da i bosanskohercegovački inspektori idu u inspekciju objekata u druge zemlje. To je uobičajena procedura. Mi smo sve izvozne kompanije iz Turske tretirali na isti način. Naša kancelarija za veterinarstvo je bila u Turskoj i prijavljena u objekte u oblasti hrane i pregledala i dala izvozni broj. Tako rade isto i Evropska komisija, tako rade i Rusi. Ukoliko želimo da izvozimo za Rusiju oni kažu: da, uredu, mi ćemo poslati svoju inspekciju ali to mora da se radi po standardima ruske strane. Za standarde neophodno je da imate to to i to, želimo da vidimo granične prelaze, da vidimo laboratije, da vidimo , ko je odgovoran za kvalitet i ispravnost hrane u BiH i želimo da vidimo kompanije koje želimo da izvozimo. Sve neće dobiti izvozni broj, za neke će dobiti preporuke, a neke će proći. Tako je i u ovom slučaju. Mi smo toliko vremena potrošili tražeći da dođe ruska inspekcija, oni su došli, ali sada ćemo da vidimo da li su došli tek tako što samo želimo da izvozimo u Rusiju ili smo ih zvali zato što smo spremni imamo kvalitetne prozivode, znamo propise ruske federacije i spremni smo da ispunimo njihove zahtjeve da bi se neki naš prozivod našao na policama u trgovini u Moski naprimjer.
TV1: Ako ruski inspektor dođe, i nađe bianco ovjerene certifikate ko je tu odgovoran i treba li ga sankcionirati?
ŠAROVIĆ: Pa odgovorne su institucije u tom lancu koje učestvuju u izdavanju certifikata. Vjerujem da takav slučaj neće da bude kada je u pitanju hrana životinjskog porijekla i mljekarama i mesarama, jer smo već prošli jedan monitoring sa Evropskom Unijom, i dobili smo dozvole, ali se takav slučaj desio sa izvoznim objektima u određenim institucijama u entitetima sa certifikatima za voće i povrće. Bili su bianco ovjereni, nisu čuvani na prihvatan način, bili su dostupni trećim licima, trebali su da budu zaključani u odgovarajučim kasama i to smo u ovom slučaju morali da pooštrimo uslove i izmjenimo pravilnik, da ga objavimo u službenom glasniku i da tražimo od inspektorata da se spram toga ponašaju jer oni su ti koji upravljaju procesom certificiranja i da nas obavjeste da su sve ove uslove ispunili
TV1: Dok čekamo ruski odgovor kakve će biti posljedice primanja SSP-a na ekomoniju u BiH?
ŠAROVIĆ: O tome smo pričali proteklih mjeseci, lomili smo koplja , bili smo za i protiv, imali smo može da se kaže i dramatičnu situaciju, jer smo sproveli jednu vrstu kampanje za ili protiv, SPP je trenutno u fazi usvajanja unutar BiH u skladu sa zakonskom procedurom kada su u pitanju međunarodni ugovori jer ovo jeste u suštini međunarodni ugovor. S druge strane to čine i zemlje Evropske Unije svaka zasebno, i to je dug proces koji traje nekoliko mjeseci i ne očekujem prije nove godine da se privede. Do tada ostaje ovih par mjeseci da se pripremimo za taj trenutak. Radi se procjena sa svjetskom bankom, koji je incirala Njemačka, taj proces je u toku.
TV1: Koliko traje taj proces?
ŠAROVIĆ: Nadam se da ukoliko je svjetska banka završila tu procjenu ostaje puno posla tokom oktobra i novembra i sa svjetskom bankom i sa Njemačkom.Ako me pitatate koliko će uticati, pa sigurno će adaptacija u jednoj mjeri da utiče. Ne toliko dramatično kako se možda misli , jedni će se suočiti sa konkurencijom, posebno mljekarski sektor, mesoprerađivačkim, a drugi će odahnuti biće im lakša adaptacija
TV1: Mi smo spremni za sve te izvoze?
ŠAROVIĆ: Da li smo spremni, ne bih baš sto posto rekao da jesmo, ali da treba da u ovih nekoliko mjeseci iskoristimo. Ja sam siguran da će mljekarski sektor uspjeti da se odbrani u ovoj drugoj godini kada je u pitanju adaptacija SSPa jer vidim kako napreduje njihov izvoz u Evropsku Uniju , jednim dijelom će se suočiti sa konkurencijom za nekih 4 i po hiljada tona mlijeka koje dođe u BiH.Nadam se da ćemo otvoriti tržište Rusije jer u ovim objektima koji se pregledaju sada su sve naše mljekare koje imaju certifikat.
TV1: U kojoj mjeri političke tenzije u BiH utječu na dolazak stranih investitora u BiH, na plasman naših prozivoda na strano tržište. Koliko nas smatraju stabilnim tržištem?
ŠAROVIĆ: Svaka tenzija negativno utiče na ekonomiju svake zemlje , preduslov za ekonomski napredak je stabilnost u svakoj zemlji. Isto je to u bilo kojoj zemlji pa i u BiH. Ako smo politički nestabilni ako je zemlja nestabilna , puna ovakvih tenzija i incidentnih situacija ne može se očekivati dolazak stranih investitora. Ne mislim da je ovo vrijeme izbora u izbornoj godini baš neko sretno vrijeme za investicije i ekonomiju. Mislim da imamo previše izbornih ciklusa koji ne doprinose.
TV1: Sa nama je problem to što su svake dvije godine izbori.
ŠAROVIĆ: Sigurno, bez obzira na sve ovo ja sam ohrabren koji smo napredak napravili u zadnjih petnaest mjeseci, u ovakvoj situaciji da imamo nekoliko ovakvih skokova posebno kada je u pitanju približavanje Evropskoj Uniji . Mislim da je to veliki uspjeh i mogu samo da zamislim da možda radimo u nekoj drugoj atmosferi koliko bi nam to lakše i koliko bi lakše napredovali.
TV1: Očekujete li idući tjedan da dobijemo upitnik Evropske komisije kao naredni korak ka Evropskoj Uniji?
ŠAROVIĆ: Očekujem, mislim da će naš zahtjev biti prihvaćen. Bio bih iznenađen da se to ne desi, i to će biti jedan važan dan uopšte, jedan podsrtrek optimizma za ono što dolazi. Tako da su moja očekivanja pozitivna i to će nam dati mogućnost za neko planiranje za kvalitetan evropski put za 2017. godinu.
Nema komentara:
Objavi komentar