Građani Bosne i Hercegovine plaćaju dva do tri puta više kamatne stope na stambene ili dugoročne kredite nego države u eurozoni, ali i više nego države u regionu. Posljedica je to previše zatvorenog finansijskog tržišta BiH i nepostojanja državnog mehanizma kojim bi se visina kamatne stope mogla regulirati.
Barijere za druge
Ekonomista Admir Čavalić smatra da BiH ima veoma ograničen broj banaka koje posluju na našem tržištu i da se stoga ne radi o slobodno formiranom tržištu kamatnih stopa.
- Može se reći da je u BiH na djelu monopol nekolicine ključnih banaka koje diktiraju visinu kamatnih stopa shodno međunarodnim indeksima.
Međutim, kad usporedimo kamatne stope u BiH, Srbiji i Hrvatskoj, prije svega mala potražnja za tim kreditima, relativno malo tržište i činjenica da su banke 90 posto inozemne dovode do toga da građani BiH plaćaju više kamatne stope - pojasnio je Čavalić.
Dodao je da, nažalost, vlasti u BiH, u suštini, ne mogu ništa uraditi po tom pitanju, te da BiH nema monetarnih instrumenata za to.
- Kod nas ne funkcionira zakon ponude i potražnje, jer u ovom slučaju imamo jedno monopolističko tržište, gdje imamo nekoliko banaka koje mogu diktirati visinu kamatne stope. Također, problem je što je BiH visoko regulirano tržište koje stvara barijere za druge banke da dođu na ovo tržište kako bi mogle konkurirati postojećim bankama - smatra Čavalić.
Povlašteni položaj
Čavalić je istakao da sigurno postoje zainteresirani bh. poduzetnici koji bi htjeli konkurirati na finansijskom tržištu BiH, ali da su za sada barijere previsoke.
- A cijena ovakvog sistema je da će građani i privreda u BiH i dalje morati plaćati visoke kamatne stope na dugoročne kredite ili stambene kredite - zaključio je Čavalić.
Ekonomski analitičar Damir Miljević smatra da je još jedan od razloga za visoke kamatne stope nedostatak vladavine prava i tromo pravosuđe, što povećava rizike zajmodavaca, a samim tim i kamate.
- Drugi je nepostojanje efikasnog zakonskog okvira kojim bi se regulisao institut ličnog bankrota, a treći je relativno oligopolski odnosno povlašteni položaj banaka koje prave ekstreman profit na posuđivanju novca državi na svim nivoima i na naplati usluga platnog prometa klijentima, tako da nemaju potrebe da rizikuju plasirajući kredite građanima i privredi - pojasnio je Miljević.
- Drugi je nepostojanje efikasnog zakonskog okvira kojim bi se regulisao institut ličnog bankrota, a treći je relativno oligopolski odnosno povlašteni položaj banaka koje prave ekstreman profit na posuđivanju novca državi na svim nivoima i na naplati usluga platnog prometa klijentima, tako da nemaju potrebe da rizikuju plasirajući kredite građanima i privredi - pojasnio je Miljević.
Uz sve nabrojano, kazao je, treba dodati i totalno neadekvatnu politiku koju vodi CBBiH kod koje domaće banke trenutno drže čak 2,5 milijardi KM novca iznad obavezne rezerve umjesto da su mjerama CBBiH natjerani da taj novac stave na raspolaganje državi i građanima.
- Iz svega navedenog, prema mom mišljenju, očito je da država ima mnogo prostora za intervenciju kojom bi se stvorili uslovi da građani dođu do povoljnijih kredita svih vrsta, a pogotovo stambenih - zaključio je Miljević.
- Iz svega navedenog, prema mom mišljenju, očito je da država ima mnogo prostora za intervenciju kojom bi se stvorili uslovi da građani dođu do povoljnijih kredita svih vrsta, a pogotovo stambenih - zaključio je Miljević.
Centralne banke mogu utjecati
- Centralne banke država u regionu imaju mehanizme kojima mogu utjecati na visinu kamatnih stopa. Međutim, može i BiH neposredno, i to kroz liberalizaciju našeg tržišta, trebamo pokušati smanjiti tržišne barijere za ulazak novih banaka i tu prije svega mislim na domaće banke - smatra Čavalić.
Nema komentara:
Objavi komentar