BiH troši samo 0,1 posto BDP-a na nauku, a voditeljica istraživačkog tima Tatjana Kapetanović ističe i da ne postoji popis vrsta flore i faune u ovoj zemlji.
Međunarodni naučni tim na čelu sa magistricom biologije iz Sarajeva Tatjanom Kapetanović pronašao je dvije nove vrste algi na tresetištu zaštićenog područja Bijambare kod Sarajeva, te na taj način značajno doprinio istraživanju ovih nevidljivih, ali za život iznimno značajnih jednostaničnih organizama.
Nove vrste nazvane su Sellaphora bosniaca Kapetanović & Jahn i Sellaphora hafnerae Kapetanović & Jahn.
Posljednja je nazvana u čast prof. dr. Dubravke Hafner, naučnice koja se cijeli radni vijek bavi algama u BiH.
Povećanje broja vrsta
Iako se radi o relativno malom lokalitetu, rezultati ove studije povećali su broj vrsta cijanobakterija i algi u BiH na oko 1.500 vrsta.
Ovo naučno otkriće objavljeno je u renomiranom internacionalnom naučnom časopisu Nova Hedwigia, a potpisuje ga autorski tim Tatjana Kapetanović (Fond za zaštitu okoliša FBiH), Regine Jahn (BGBM Berlin), Sulejman Redžić (Prirodno-matematički fakultet Sarajevo) i Marina Carić (Institut za more i priobalje iz Dubrovnika).
"Nepoznavanje našeg prirodnog bogatstva vodi nekontroliranom gospodarenju biodiverzitetom i čini javnost neobrazovanu o vlastitom okolišu. Takvo stanje dovodi do opadanja broja vrsta i nedovoljne zaštite", ističe Kapetanović.
Časopis se bavi taksonomijom, morfologijom i ekologijom lišajeva gljiva i algi.
Rad je većim dijelom urađen u Botaničkom muzeju i botaničkom vrtu Berlin - Dahlem, Freie Univerziteta u Berlinu, uz saradnju sa naučnicima iz Sarajeva i Dubrovnika, a u okviru doktorskog rada.
U spomenutom radu studirana je flora silikatnih algi svjetlosnim i elektronskim mikroskopom.
Ulaganje u nauku
Silikatne alge su uglavnom jednostanični organizmi i predstavljaju najbrojniju skupinu algi, a rasprostranjene su u slatkovodnim i morskim staništima. Dosad je opisano više od 100.000 vrsta.
"Nepoznavanje našeg prirodnog bogatstva vodi nekontroliranom gospodarenju biodiverzitetom i čini javnost neobrazovanu o vlastitom okolišu. Takvo stanje dovodi do opadanja broja vrsta i nedovoljne zaštite. BiH je jedna od rijetkih zemalja koja nema popis vrsta flore i faune, a rijetki su i napori sistematizacije podataka o određenim grupama. Planiranje očuvanja biodiverziteta može biti "ozbiljno" tek onda kad budemo znali kakvim biodiverzitetom raspolažemo", izjavila je Kapetanović za Fenu.
Otkriće Kapetanović i njenog tima može se smatrati odličnim uspjehom bosanskohercegovačkih naučnika, imajući u vidu činjenicu da je BiH sa 0,1 posto BDP-a za nauku na začelju evropske prakse.
Nema komentara:
Objavi komentar