Samo u prošloj godini 68.000 građana BiH napustilo je državu te bolji život odlučilo potražiti u Hrvatskoj, Srbiji, ali i Francuskoj, SAD, zemljama Skandinavije!
Sablasno Grahovo
Izvori ovih informacija nisu bh. vlasti, već mjesne zajednice i povratnička udruženja. Među iseljenicima je najviše povratnika koji u mjestima povratka nisu imali uvjete za život. Iz BiH odlaze kompletne porodice, ali mladi svoju domovinu napuštaju zauvijek, jer mogućnosti koje im BiH nije ponudila nalaze u uređenijim državama.
– U Kantonu 10 (Livanjski, op. a.) stanje je alarmantno. Iz Kupresa i Livna odlaze kompletne porodice. Tomislavgrad ima 2.400 povratnika, što je 10 posto od prijeratnog broja. U Livnu ljudi imaju kuće, ali odlaze, u Kupresu Srba skoro da i nema, a Grahovo je najsablasniji grad u BiH, jer tamo ni škola ne radi zato što nema učenika. Hrvatske porodice odlaze u Hrvatsku i zemlje EU, jer za to imaju mogućnost s hrvatskim pasošima. Da ne govorim o odlasku Bošnjaka iz Livna, Bosanskog Grahova i Glamoča. Kanton 10 se prazni – izjavila je za naš list predsjednica Unije Mirhunisa Zukić.
Zukić: Mladi napuštaju i glavni grad BiH
Prema njenim riječima, ljudi masovno odlaze i iz sjeverozapadne Bosne, ali i iz Bratunca, Srebrenice, Zvornika, Milića, Kasabe i područja prema Kalesiji i Doboju.
– Imali smo tematsku konferenciju u Zvorniku, gdje smo razgovarali s ljudima koji su vrlo sumnjivim kanalima krenuli za Francusku. Odlučili su se za prodaju svoje imovine kako bi platili nekim ljudima i otišli tamo. Tamo su bili u nekim centrima, imali užasno teške uvjete i traumatičan boravak da su se jedva iščupali da se vrate – dodaje Zukić.
Mladi napuštaju i glavni grad BiH, a u jednom takvom valu njihovog iseljavanja i Unija je ostala bez svoje zaposlenice, magistrice političkih nauka.
Politička mjesta
Destinacije su Švedska, Norveška, Finska i Island. Još jedan od regiona koji bi u perspektivi mogao ostati pust, a velikim dijelom je to i sada, jeste jugoistočna Bosna. Bošnjaci odlaze u evropske zemlje, a Srbi u Srbiju.
– Od Ustiprače prema Priboju nemamo šta govoriti o odlasku, jer tu ni nekog velikog povratka nije bilo. Kompletno Čajniče je u Danskoj i sad ti ljudi povlače svoje familije iz Sarajeva. Prema našim istraživanjima, oko 30.000 osoba napustilo je područje od Rudog do Srebrenice, a najvećim dijelom stanovnici zvorničkih sela. Odlaze i Srbi iz Zvornika – ističe Zukić.
Dok nevladin sektor već godinama upozorava na zabrinjavajuće podatke, vlasti pokušavaju ublažiti posljedice vlastitog nerada. Analiza Unije za održivi povratak posljednji je pokušaj da se nešto promijeni.
– Ne razumijemo se u davanje političkih komentara, ali smo pratili kako jedna osoba, koja se kandidira na izborima zauzima tri radna mjesta. Ta osoba će biti na kantonalnom nivou, pa u Domu naroda FBiH, a istovremeno i profesor na fakultetu ili u nekoj firmi. Smatramo da mladima treba dati šansu i da se ljudi moraju povlačiti s više funkcija – poručuje Zukić.
Od 1991. do 2013. godine iz BiH odselilo oko milion građana
– Historijski gledano, BiH predstavlja imigracioni prostor s kojeg su se ljudi uvijek više iseljavali nego doseljavali. U periodu od 1991. do 2013. godine iz BiH je odselilo oko milion građana. Od toga je u tuđini ostalo 527.000 ljudi, a ostali su se vratili u domovinu – procjene su koje je za “Avaz” iznio Stevo Pašalić, profesor demografije na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu.
Pašalić: Rezultati popisa
No, prema njegovim riječima, podaci će biti jasniji nakon objavljivanja rezultata popisa.
– Broj onih koji napuštaju ovo područje u tom periodu je svakako značajan, pogotovo što mahom odlaze stanovnici starosne dobi između 20 i 40 godina, čiji odlazak najdirektnije utječe na smanjivanje rađanja – dodaje Pašalić.
Zeničko-dobojski kanton – zar smo toliko bogati?!
Privrednici i investitori godinama upozoravaju na „odliv mozgova“ te da vrlo teško mogu naći kvalificiranu radnu snagu jer država djeluje destimulirajuće na mlade, ali i na poslodavce. Prve naznake iz završenog popisa govore da je broj stanovnika u Zeničko-dobojskom kantonu (ZDK) za četvrtinu manji nego prije rata, a broj rođenih rijetko bude veći od broja umrlih, dok mladi sve češće odlaze na školovanje ili rad vani – i ne vraćaju se.
Direktor kakanjske cementare “Hajdelberg” i prvi čovjek Vijeća stranih investitora Branimir Mujdža kaže da je glavni razlog odlaska mladih nemogućnost ili minimalna mogućnost zapošljavanja, a da tome kumuju neulaganja privrede, a sve to zbog političke nespremnosti i lošeg odnosa vlasti.
Mujdža: Neko mora okrenuti ploču
– Čak 65 posto mladih u BiH želi po svaku cijenu van. Međutim, da li je BiH dovoljno bogata zemlja da odškoluje djevojku ili mladića od njihove 7. do 26. godine, a onda od njih stvori gotove ili polugotove stručnjake i onda ih pokloni Austriji, Njemačkoj, Zapadu – pita se Mujdža i apelira da konačno nadležni kažu – dosta i okrenu ploču.
Predsjednik privredne komore ZDK Šefkija Botonjić kaže da su pokazatelji koje godinama prati ova komora sve lošiji, a posebno je to izraženo u ovom kantonu koji jedini u FBiH ima industrijsku bazu i značajno veći izvoz od uvoza.
Botonić: Jedan zaposleni hrani 11 usta
– Podatak da FBiH ima 30 posto penzionera više nego radnika u privredi te da jedan zaposleni u privredi “hrani 11 usta”, uključujući penzionere, nezaposlene, socijalne slučajeve i mnogobrojnu administraciju, uz ovakve prosječne plaće u FBiH, destimulativno djeluje na mlade – kaže Botonjić.
Tuzlanski kanton – masovni odlasci ljekara!
Nakon onog ratnog, drugo veliko iseljavanje građana BiH započelo je tokom 2000. godine. Posebno je aktivno bilo iseljavanje Bošnjaka povratnika u RS. Za razliku od ilegalnih odlazaka od prije desetak godina, danas građani BiH iz svoje države odlaze potpuno legalno. Riječ je o klasičnom bijegu od siromaštva i to uglavnom visokoobrazovanih kadrova koji u potrazi za poslom ne biraju ni državu ni kontinent na kojem će živjeti. Najviše odlaze ljekari, inžinjeri mašinstva, elektrotehnike, informatičari.
Samo u posljednje tri godine potvrdu da su njeni članovi, s klauzulom da nisu disciplinski kažnjavani zbog prekršaja u struci, u Ljekarskoj komori Tuzlanskog kantona zatražilo je 65 ljekara, od čega u prošloj godini njih 30. Većinom svi su putem stranih agenata na putu da dobiju posao u Njemačkoj i Austriji, a neki i u Švicarskoj i to u manjim bolnicama, staračkim domovima ili specijaliziranim bolnicama smještenim u manjim mjestima.
Prema tvrdnji jednog ljekara s kojim smo razgovarali, samo iz generacije svršenika Medicinskog fakulteta u Tuzli od prije tri godine na rad u Njemačku i Austriju otišlo je 15 ljekara. Univerzitetski klinički centar (UKC) u Tuzli u 2014. godini napustila su četiri ljekara. Koliko ih je otišlo iz lokalnih domova zdravlja za sada nema podataka, ali da mnogi zbog niskih plaća koje imaju žele otići nije nikakva tajna.
Kikanović: Kuca nam bijela kuga
Prema riječima doc. dr. Nešada Hotića, direktora UKC-a Tuzla, najveći problem je odlazak ljekara koji tek treba da stječu znanja u praksi i koji bi, bar u Tuzli, u narednim godinama trebali zamijeniti cijelu jednu generaciju ljekara koji trebaju otići u penziju.
.
– U ovoj akademskoj godini na Medicinski fakultet u Tuzli upisano je više od 300 studenata, a da niko ne razmišlja hoće li ti ljudi imati priliku raditi u svojoj državi. Kad se tome doda broj studenata upisanih na ostalim medicinskim fakultetima u zemlji, postavlja se ozbiljno pitanje za koga to mi školujemo naše kadrove – pita se dr. Hotić.
Hotić: Za koga školujemo kadrove
Saznajemo i da u gračaničkom Centru za obrazovanje odraslih, prekvalifikaciju u njegovateljice masovno traže svršenici ne samo gimnazija, poljoprivrednih, mašinskih i drugih srednjih škola već i fakulteta s čijim su diplomama godinama na biroima.
– Mi školujemo kadrove koji će kad završe školu posao tražiti u nekoj od zemalja EU ili arapskim zemljama. Podatak da je od ukupnog broja evidentiranih na Zavodu za zapošljavanje u TK čak 28 posto osoba starosti do 34 godine i da su zbog posla svi spremni napustiti zemlju, upućuje na činjenicu da će na vrata BiH vrlo brzo zakucati bijela kuga. Ti mladi ljudi zbog toga što nemaju posla nemaju ni osnovnih uvjeta za stvaranje porodice, rađanje djece… – kaže dr. Nedret Kikanović, predsjednik Privredne komore TK.
Egzodus iz Hercegovine
Neslužbene procjene govore da je od ulaska Hrvatske u EU do danas samo iz zapadne Hercegovine na privremeni rad u inozemstvo otišlo oko 7.000 osoba!
Uglavnom je riječ o Hrvatima u dobi od 20 do 35 godina koji, zahvaljujući hrvatskoj putovnici, imaju slobodu kretanja i traženja posla u zemljama EU. Tako je iz Livna, prema neslužbenim podacima, odselilo oko 700 osoba, dok je broj onih koji su otišli iz Tomislavgrada veći od 1.000. Također, i općinu Posušje je lani napustilo više od 100 porodica.
– Mlađi muškarci vode sa sobom i žene i djecu u Njemačku i druge zemlje. Za sada je to privremeni rad, ali pitanje je koliko će se njih uopće ikada vratiti, jer je u Posušju ogroman problem nedostatak radnih mjesta – kaže Mate Lončar, predsjednik posuškog Vijeća mladih, koji ističe da je slična situacija i u Grudama te Ljubuškom.
Glavni urednik portala Dnevnik.ba Jurica Gudelj navodi da se proces iseljavanja ljudi iz Hercegovine odvija tiho, kako kaže, “ispod radara”.
– Zasigurno je riječ je o tisućama ljudi u posljednjih pet godina. Definitivno, Hrvati se najintenzivnije iseljavaju iz BiH, jer s hrvatskom putovnicom, kao građani EU, nemaju nikakvih problema s migriranjem na Zapad. Za razliku od valova iseljavanja sredinom 20. stoljeća, kada su na rad u inozemstvo išli samo muškarci, danas se iseljavaju cijele mlade obitelji. Više se ne migrira samo trbuhom za kruhom, već ljudi žele živjeti normalno. Siti su gladi u BiH – ističe Gudelj.
I sve veći broj mladih iz Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) sreću želi potražiti u Njemačkoj, odnosno dobiti posao kao medicinska sestra ili tehničar. No, u Njemačku ne odlaze samo završeni medicinari jer je porastao broj onih koji to zvanje trebaju steći. Tako će u dvije srednje medicinske škole u Mostaru u ovoj školskoj godini diplomu dobiti 80 vanrednih učenika, a među njima su, zanimljivo, i oni koji su završili fakultete!
Iskustva dvije profesorice
Maja R. iz Mostara dobila je diplomu profesorice bosanskog jezika prije pet godina, ali posao nije pronašla. Iako je završila gimnaziju, sada prikuplja dokumentaciju da vanredno dobije zvanje medicinske sestre.
– Očajna sam. Svugdje sam se prijavljivala, ali posao bez “stranačke” linije neću dobiti. Moja komšinica je prije tri godine otišla u Njemačku, gdje radi kao medicinska sestra i sad će joj se pridružiti muž i sin, kojeg je ispisala iz škole – kaže nam Maja.
Također, profesorica njemačkog jezika Snježana Martinović potvrdila nam je da je izuzetno povećan broj onih koji žele naučiti taj jezik. Na njenim časovima, kazala je, prednjače medicinari, ali i inžinjeri.
– Jednostavno, iz BiH odlaze svi oni kojima se čini da ovdje nema budućnosti – kaže ona.
BPK Goražde trenutno jedini izuzetak
Rat i poratna nebriga vlasti te nastavak uništavanja preduzeća doveli su do toga da danas na području općine Goražde danas živi oko 22.000 stanovnika, a na cijelom području Bosansko-podrinjskog kantona (BPK) oko 25.000. Prema popisu iz 1991. godine, općina Goražde imala je 37.573 stanovnika. Među onima koji su otišli veliki je broj mladih, koji u svome gradu nisu uspjeli pronaći posao. No, zahvaljujući investicijama preduzeća u vlasništvu privrednika porijeklom iz ovog grada, prvenstveno Redže Bekte i Nijaza Hastora, te jačanju firmi iz oblasti namjenske industrije, val iseljavanja u posljednjih nekoliko godina je zaustavljen.
Šošo: Dobar pokazatelj
– Prema posljednjim podacima kojima raspolaže MUP BPK Goražde, a odnose se na period januar-septembar 2014. godine, prebivalište na području ovog kantona prijavilo je 566 osoba, dok su u istom periodu 243 osobe odjavile prebivalište, što znači da više ne žive u ovom kantonu. Ovakav pozitivan trend nisam primijetila u 2012. i 2013. godini, što je dobar pokazatelj razvoja Kantona – kazala nam je Belma Šošo, načelnica Sektora za administraciju MUP-a BPK Goražde.
Unsko-sanski kanton ostaje bez specijalista
Kada smo radili temu o iseljavanju mladih Krajišnika u evropske i prekookeanske zemlje, zamolili smo jednu općinsku vijećnicu iz Bosanske Krupe za izjavu o ovom „fenomenu“ i dobili odgovor koji je objasnio sve.
– Odoh kod djece u Ameriku, može li kad se vratim početkom februara?
I iz Krajine odlaze mladi ljekari, medicinari srednje stručne spreme…
– Odlaze educirani doktori specijalisti i subspecijalisti i to je, nažalost, tragedija za BiH – kaže Nedim Kurtagić, predsjednik Sindikata ljekara Unsko-sanskog kantona (USK).
Tako u Kantonalnoj bolnici (KB) “Dr. Irfan Ljubijankić” u Bihaću radi svega jedan onkolog, a nedostaje kardiologa, anesteziologa i pulmologa. Opću bolnicu u Sanskom Mostu nedavno je napustio specijalizant hirurgije kojeg je ova ustanova stipendirala za svoje potrebe. Brzo se zaposlio u Njemačkoj, u Paderbornu. Ovih dana sve papire za Njemačku sredio je i specijalizant interne medicine i već bi početkom februara mogao početi raditi u njemačkom gradu Nirnbergu. Prije njih sansku bolnicu napustila je i specijalista anesteziologije, a sada radi u Sloveniji, gdje živi sa suprugom i dvoje djece.
U Bosanskoj Krupi saznajemo, između ostalog, i za primjer ljekara, brata i sestre, koji su nedavno, “trbuhom za kruhom” rekli zbogom ovom gradiću na Uni. Također, mladi diplomirani pravnik Zlatan Kekić iskoristio je to što izvrsno poznaje njemački jezik pa je sredio sve papire i počeo raditi u Hajdelbergu. Prema nezvaničnim podacima, od rata do danas Bosansku Krupu napustilo je više od 250 porodica s djecom.
Podaci Agencije za rad i zapošljavanje BiH iz novembra 2014.
547.319 ili 43,6 % – broj nezaposlenih osoba u BiH
Oko 2.300 – broj osoba samo u toku 2014. na rad u inozemstvo otišlo putem Agencije za rad i zapošljavanje BiH
Između 25 i 35 godina – starosna dob osoba koje odlaze iz BiH
Oko 1.800 – broj osoba koje su u 2014. otišle u Sloveniju na osnovu međudržavnog sporazuma o zapošljavanju bh. građana u toj državi
Oko 500 – broj osoba koje su u 2014. otišle u Njemačku na osnovu međunarodnog dogovora o zapošljavanju medicinskog osoblja sa srednjom stručnom spremom
Nekoliko desetina građana je otišlo u Hrvatsku, Austriju…
Nema komentara:
Objavi komentar