srijeda, 2. rujna 2015.

DIŽE IZ MRTVIH: Ovo je jedna od nalekovitijih biljaka na svetu, a mi smo je zaboravili (RECEPTI)

Kinezi su nekad od gloga radili fermentirano piće, a njegovi ostaci pronađeni su u 9 000 godina starim lončanicama.

Smatra se da je već tada bio značajan u religiji.

Legenda kaže da je od ovog grma napravljena Hristova kruna od trnja.

Uz njega se vežu i mnoga druga vjerovanja, čak i mitovi poput onog o vampirima, piše Haber ba.

Glog je u to vrijeme rastao u Europi, Aziji, Sjevernoj Americi i Mediteranu, no danas je proširen po čitavom svijetu.

Poznat je i pod nazivima bijela drača, bijeli trn, glogić, glogovac, glogovina, oštri trn, trnka, žetica, glagovna glog, gloginja, medvedove hruške.

Lijek za srce

Glog sadrži aktivne tvari s antioksidativnim djelovanjem. U cvjetovima se, uz nešto eteričnog ulja, nalazi trimetilamin i glikozid oksiakantin.

Plodovi sadrže eterično ulje, tanin, saponin, glikozide i fruktozu, te u izuzetnim količinama kalij, natrij, kalcij i soli fosforne kiseline.

Nakon uvrštavanja tinkture svježih plodova gloga u homeopatsku knjigu Vilmara Švaba, postao je popularna biljka i predmet mnogih istraživanja.

Ona su potvrdila da je glog vrijedan lijek za srce.

Među ohrabrujućim zaključcima je i onaj da glog sprečava porast modernoga doba – infarkt.

Svi koji imaju problema s previsokim pritiskom, žele se zaštititi od opasnosti visokog holesterola i ovapnjenja žila, te svi koji pate od srčanih kriza, mogu se s punim povjerenjem liječiti glogom.

Ova biljka široko se koristi za održavanje zdravlja krvnog sistema, kod visokog pritiska, slabljenja srčanog mišića i srčane aritmije.

Prihvaćen je kao siguran i učinkovit tretman ranih faza srčanih bolesti, te kao djelotvorna terapija kod već uznapredovalih faza.

Preporučuje se nakon srčanog udara, budući da povećava prokrvljenost koronarnih krvnih žila.

Pospješuje aktivnost i bolju prehranu stanica srčanog mišića. Uopšteno bi svako iznad 50 godina trebao povremeno uzimati tinkturu gloga.

Druge primjene gloga

Glog je jedna od biljaka s najjačim smirujućim učinkom.

Pomaže kod umora, manjka energije, lošeg sna, teškog disanja, vrtoglavica, lupanja srca, tjeskobe, nervoze i šuma u ušima.

Vrijedan je i u menopauzi.

Može se koristiti kao pomoć kod mršavljenja, jer potiče izbacivanje viška vode iz organizma.

To ga svojstvo čini korisnim i kod celulita, edema i bolesti zglobova.

Glog jača vezivno tkivo na zglobovima, a zbog antiupalnog djelovanja savjetuje se kod ulcerativnog kolitisa i probavnih tegoba.

Štiti od djelovanja slobodnih radikala i sprječava bolesti krvnih žila poput arterioskleroze.

Brojne studije o glogu ustanovile su da je on sigurna i dobro podnošljiva biljka.

Međutim, glog se ne preporučuje trudnicama i dojiljama.

Za liječenje se najčešće koriste dvije vrste gloga – crveni i manje poznati bijeli glog.

Glog raste uz puteve, rubove šuma i livada, a karakterističan je po trnju i trokrakim i petokrakim listovima.

Kora se sakuplja u proljeće kada kolaju sokovi, te se koristi osušena ili svježa.

Plodovi se beru u jesen kada su jarkocrveni.

Cvjetovi, po mogućnosti bijeli, beru se u pupoljcima ili neposredno prije otvaranja.

Vrijeme za branje cvjetova je između aprila i juna. Suše se u hladu u tankim slojevima.

Kapi od gloga

20 g usitnjenih listova i cvjetova prelijte s 200 ml 70-postotnog alkohola. Povremeno promiješajte.

Nakon tri sedmice procijedite i profiltrirajte. Piti dvadeset kapi dnevno s malo tečnosti.

Ove kapi djeluju preventivno, ali i kao pomoćna terapija kod bolesti krvožilnog i živčanog sustava.

Sirup od gloga

U blender stavite kilogram bobica gloga, prelijte s vodom tako da seže 2,5 cm iznad bobica. Izblendajte i ostavite tako 24 sata.

Stavite to na laganu vatru, a kada počne lagano ključati, ostavite neka se krčka pola sata. Ugasite vatru i pustite da odstoji još pola sata.

Procijedite tekućinu i kada se ohladi, stavite je u hladnjak. Bobice izblendajte dodajući im novu vodu.

Zatim ih opet jednako kuhajte pola sata i ostavite da stoje još pola sata. Dobro procijedite kroz krpu, da bude što gušće.

Taj sok pomiješajte s prvobitno iscijeđenim. I zatim ga krčkajte na laganoj vatri dok ne ostane 1/4 mješavine.

Ulijte u sterilizirane boce i uzimajte 6 do 12 kašika dnevno. Rok trajanja je neograničen.

Pomoć kod infarkta

Pojačana formula herbalista Ričarda Šulza za one koji su pretrpjeli infarkt.

Sastojci:

- 240 ml sirupa od gloga
- 30 ml tinkture od srčanika
- 30 ml tinkture od korijena đumbira
- 30 ml tinkture od kaktusa Selenicereus grandiflora
- 30 ml tinkture od mljevene crvene paprike

Priprema:

Bocu od pola litra napunite glogovim sirupom do pola. U odvojenoj posudi izmiješajte tinkture i zatim ih dodajte sirupu i dobro promiješajte.

Pijte po jednu kašiku 3 do 8 puta dnevno.

SAMO JEDNA TEGLA SUHIH SMOKVI U MASLINOVOM ULJU, ČINI ČUDO U ORGANIZMU! (RECEPT)

Smokva sa maslinovim uljem je tipično za primorske krajeve, ali ako je to tako zdravo za primorce, zašto ne bi bilo i za sve ostale. Bakterije u organima za varenje i neplodnost su neki od problema, gdje ovaj spoj voća i ulja daje rezultate. Neke žene kažu da im je ovaj prirodni lijek pomogao da dobiju djecu.

Smokva je interesantno i veoma cijenjeno voće sočnih plodova. Neko ih voli, a neko ne. Mnogi je drže u bašti kao ukrasnu biljku, zbog karakterističnih egzotičnih listova. Biljka najbolje uspijeva u toplim krajevima, blizu mora, ali može da se uzgaja i u kontinentalim predijelima. Nevolja je to što je osijetljiva na niske temperature.

Smokve sadrže dosta kalcijuma, kalijuma, cinka i dobar su izvor gvožđa, zatim beta karotena, C, A, E i K vitamina.

Suhe smokve su mnogo više kalorične, nego svježe, zato ih treba jesti u ograničenim količinama.
Smokva poboljšava varenje, pomaže kod hemoroida, a doprinosi i regulisanju holesterola. Smokva ima blago laksativno dejstvo. U pogledu sadržaja kalcijuma koji je značajan, smokve mogu zamijeniti mliječne proizvode (ako ih neko ne podnosi). Smokve važe za afrodizijak. Mlijeko iz smokve ima sposobnost da eliminiše bradavice. Postoje osobe koje su alergične na smokve, pa treba voditi računa.

Recept za suve smokve u maslinovom ulju

Suhe smokve (do 40 komada) složiti u teglu, a onda naliti maslinovo ulje do vrha tegle. Zatvoriti i čuvati tako 40 dana. Smokve će da upiju dosta maslinovog ulja. Nakon toga se jede po jedna smokva prije svakog obroka.

Mnogi će reći da ovo nije ukusno, ali jeste korisno. Svakako treba voditi računa o tome da se za ovaj recept koristi što kvalitetnije maslinovo ulje, a isto tako i kvalitetne suhe smokve.

Ovaj stari narodni recept može pomoći kod problema sa želudcem, kod hemoroida, zatvora, povišenog holesterola, neplodnosti, anemije, astme i bronhitisa.

Kolektivna depresija mladih zbog masovne nezaposlenosti! Kako osposobiti tržište rada u BiH

Nezaposlene osobe u Bosni i Hercegovini često se suočavaju s brojnim preprekama kod dobivanja posla. Dok takozvani insajderi dobivaju zaštićena radna mjesta na osnovu sigurnih prihoda, novo zapošljavanje u privatnom sektoru je obeshrabreno takvim preprekama, sa tendencijom da „autsajderi“ ostanu u sektorima s nižom produktivnošću ili traže zaposlenje u inostranstvu.

Štaviše, prepreke za prijenos akumuliranih socijalnih prava i beneficija su stvorili „nepostojeće radnike“ koji se grčevito drže za prošlost. Ovi radnici se i dalje nadaju socijalnim naknadama, ali za njih nema doprinosa niti isplate plata. Mnogo više ljudi je jednostavno odustalo od mogućnosti pronalaženja bilo kakvog zaposlenja, a kao rezultat toga, Bosna i Hercegovina ima najnižu stopu učešća na tržištu rada u Evropi sa samo 44 odsto radno sposobnog stanovništva

Zbog ograničenog radnog iskustva, još je teže je za mlade da pronađu zaposlenje. Iz razloga što su često spremni da prihvate privremene aranžmane u cilju dobijanja nekog početka u životu, mladi su još više oštećeni i obeshrabreni restriktivnim praksama zapošljavanja.

Istraživanja portala „Posao.ba“ iz prve polovine 2014. godine provedeno na uzorku malih, srednjih i novoregistrovanih kompanija u BiH, pokazalo je da se ove kompanije prilikom zapošljavanja u najvećem procentu još uvijek oslanjaju na preporuke rodbine i poznanika, dajući time prednost poznanstvu na uštrb kvalifikacija kandidata, čineći time štetu vlastitim kompanijama.

Potvrdila je to za “Avaz” Edina Šehović, marketing menadžer ovog portala te dodala da će bh. tržištu rada trebati još neko vrijeme sazrijevanja i prihvatanja globalnih trendova u zapošljavanju i upravljanju kadrovima, a svijetla tačka su velike internacionalne kompanije i pojedine - vrlo respektabilne - domaće kompanije, koje su pravi primjer ispravnog i efikasnog upravljanja ljudskim potencijalima.

- Tržište rada BiH, kao i regiona postaje sve konkurentnije i zasićenije novom radnom snagom, te samim tim imamo situaciju na tržištu gdje je borba za jedno radno mjesto na strani onih kvalifikovanijih i iskusnijih kadrova, koji rade na unaprijeđenju svojih vještina i time sebi povećavaju tržišnu vrijednost te su atraktivniji kompanijama – ističe Šehović.

Takvoj situaciji, navodi, doprinosi i broj radnih mjesta koji nije u srazmjeru sa raspoloživom radnom snagom na tržištu.

- Kompanije prilikom zapošljavanja prednost daju onim poslotražiocima koji iza sebe imaju odgovarajuće obrazovanje i iskustvo i koji nisu imali veće pauze u vidu dugogodišnje nezaposlenosti u svojoj biografiji. Sve to u konačnici ima nepovoljne posljedice za one poslotražioce koji uslijed dugogodišnjeg nedostatka angažmana postaju neatraktivni kompanijama, a naročito ukoliko tokom pomenutog perioda nisu ulagali u razvoj postojećih ili stjecanju novih vještina i znanja, čime bi bili konkurentni na tržištu rada - kazala je Šehović.

Ona je navela da je evidentan nesrazmjer obrazovnog sistema i potreba tržišta rada, što u konačnici dovodi do polarizacije tržišta u vidu deficitarnih i suficitarnih kategorija poslova i kadrova.

Naime, rezultati istraživanja portala „Posao.ba“ pokazuju da ne postoji sistemsko usmjeravanje mladih ljudi u one djelatnosti čijih kadrova zaista nedostaje bh. tržištu, a to su prije svega IT software, Zdravstvo, Zanatske usluge, Umjetnost i dizajn i Građevinarstvo.

Tržište rada BiH jeste pod direktnim utjecajem stanja bh.privrede, pa samim tim predstavlja njen odraz u smislu nedovoljne razvijenosti i konkurentnosti u odnosu na globalne trendove. Nedostatak koordinacije obrazovnog sektora i tržišta dovodi do jasne podjele na deficitarne i suficitarne kategorije poslova, ostavljajući time veliki broj ljudi bez realne šanse za zaposlenjem.

- Mladi ljudi se još uvijek vode vlastitim preferencijama ili čak preferencijama ljudi iz njima bliskog okruženja, na uštrb realnih pokazatelja o stanju i potrebama tržišta rada, pa se tako odlučuju studirati na onim fakultetima čijim kadrovima je bh.tržište već uveliko prezasićeno. Kvalitetni i konkurentni kadrovi odlaze u druge zemlje, u potrazi za boljim uslovima rada koje im naše kompanije ne mogu obezbijediti, čime naša zemlja ostaje trajno oštećena za stručnjake kakvi su bh. privredi potrebni, dok s druge nadležne institucije nemaju plan zadržavanja ovakvih ljudi u našoj zemlji – kazala je Šehović.

Adnan Delić, direktor Agencija za rad i zapošljavanje BiH kaže da je tržište rada u BiH odraz trenutne ekonomske situacije čija privreda nije u mogućnosti da angažira veliku ponudu radne snage na evidencijama nezaposlenih.

On navodi da je u 2014 godini primjetan trend stabilizacije na tržištu rada, jer je stopa nezaposlenosti bila 27,5% (25,2% za muškarce i 31,2% za žene), koliko je iznosila i u istom periodu 2013. godine (26,5% za muškarce i 29,0% za žene). Snažni doprinos ovoj činjenici dali su i programi aktivnih mjera za zapošljavanje, koje provode zavodi i službe zapošljavanja u BiH, i koji su u 2013. godini obuhvatili 19.249 lica, za šta je utrošeno 43 miliona KM.

Kako saznajemo iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH, ovim programima su najviše obuhvaćeni mladi bez radnog iskustva, žene, pripadnici romske populacije, lica sa nižim stepenom obrazovanja te lica starije starosne dobi. Programi preferiraju i zapošljavanje u proizvodnim djelatnostima kao što su poljoprivreda i industrija, ali i prekvalifikaciju i dokvalifikaciju u cilju pronalaženja zaposlenja.

Stabilizacija se, ističu, ogleda i u povećanju broja zaposlenih lica sa evidencija zavoda i službi zapošljavanja u BiH, gdje je u 2013. godini ukupno zaposleno 90.811 nezaposlenih lica, što je u odnosu na 2012. godinu više za 10.448 lica ili 12,99%.

- Osnovni razlog za nezaposlenost jeste nedovoljan broj radnih mjesta i neravnopravan položaj mladih bez radnog iskustva. Poslodavci u 90% objavljenih oglasa traže dodatna znanja i vještine, što mladi tek izašli iz procesa obrazovanja ne posjeduju. Osim ekonomske situacije, nezaposlenosti mladih doprinosi i obrazovni sistem koji već dugi niz godina školuje kadrove za evidencije biroa za zapošljavanje. Upisna politika je trenutno više odraz želje pojedinih obrazovnih institucija, učenika, roditelja i javnosti, nego odraz potrebe društva i tržišta rada – kazao nam je Delić.

On dodaje da su na evidencijama najviše prijavljeni mladi sa III. stepenom obrazovanja, koji posjeduju neadekvatna zanimanja sa zastarjelim znanjima i vještinama za kojima ne postoji tražnja na tržištu rada. S druge strane, izuzetno su tražena pojedina zanatska zanimanja za koja postoji mali ili nikakav interes učenika za upis.

Ahmed Nurković, predsjednik Studentskog parlamenta Univerziteta u Sarajevu, navodi kako je činjenica da mladi sve više odbijaju prijaviti se na oglase za posao jer su svjesni teškog ekonomskog statusa mnogih institucija u državi, u kojima su poslodavci korumpirani.

- U takvoj situaciji stvara se kolektivna depresija zbog koje i obrazovani ljudi gube sigurnost i samopouzdanje za obavljanje nekog posla za koji su kvalificirani, jer smatraju da su danas mito i korupcija osnovni put za stupanje u radni odnos. Veliki broj privremenih poslovnih angažmana su dostupni mladima tokom studija. Primjetili smo da se slabo odazivaju na volonterske aktivnosti u nevladinim i sličnim organizacijama koje im plaćaju neka minimalna sredstva, ali dovoljna za skromnije prohtjeve jednog studenta – kazao je Nurković.

Nurković: Teško je doći do posla

On dodaje da je bh. tržište rada u izuzetno teškoj situaciji i zbog njegove neuređenosti i nepovezanosti sa visokim obrazovanjem. Smatra da je na državnim i privatnim fakultetima potrebno osnivanje kadrova mladih intelektualaca koji će potaknuti veću prisutnost mladih snaga u poslovnom sektoru.

- Teško je doći do posla, a još ga je teže zadržati. Mnogo je prekvalificiranih osoba za poslove koji se nude i zbog toga mladi gube interes i volju jer su mnogo sposobniji za neke ozbiljnije angažmane i statuse u državi, ali teško dolaze do njih zbog korupcije – dodaje Nurković.

Tržište rada u Bosni i Hercegovini preplavljeno je visokoobarazovanim mladim kadrovima. Razlog tome je, prema mišljenju Predraga Govedarice, predsjednika Unije Studenata RS, hiperprodukcija kadrova, i to u oba entiteta BiH.

- Državni i privatni fakulteti proizveli su veliki broj obrazovanih kadrova, a broj se svake godine povećava. Krajem 2010. godine bilo je 21.000 visokoobrazovanih lica a sada se taj broj uduplao. Velika armija nezaposlenih, visokoobrazovnih ljudi – kazao je Govedarica.

Poslodavci prilikom raspisivanja konkursa za posao, obično traže mlade ljude sa iskustvom, što u većini slučajeva nije moguće.

- Institucije države i ministarstva bi trebale da obezbijede diplomiranim licima da odrade pripravnički, da polože stručni ispit. U suprotnom dosta mladih ostaje na biroima i više od 10 godina – kazao je Govedarica.

Privatnici u problemima – bez brzih reformi, očekuje nas propast privrede!

Bosna i Hercegovina ima relativno slab privatni sektor i ozbiljne poteškoće u privlačenju investitora. Bolji zakoni i pravila su nam prijeko potrebni kako bi se zaštitili ulagači, uključujući i korporativno upravljanje, jačanje prakse upravljanja rizicima, a samim time i poboljšao pristup finansiranju, i to posebno za nove firme. Iz Evropske unije konstatno stižu upozorenja da bh.vlasti trebaju hitno raditi na ubrzanju reformi potrebnih za jačanje okvira za rješavanje nelikvidnosti, poticanje privatizacije i novih poslova.

Duljko Hasić, ekonomski analitičar u Vanjskotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine kazao nam je da podaci o ekstremno niskim inostranim investicijama u 2013. i u prvih deset mjeseci dovoljno govore o tome koliko trebamo biti zabrinuti.

On ističe da je dramatičan pad stranih investicija rezultat prvenstveno neuspješne ekonomske politike bh. vlasti, jer se ne popravlja poslovno okruženje.

- Investitori u BiH, kako strani tako i domaći, se već duže vrijeme suočavaju sa vrlo ozbiljnim izazovima u poslovnoj klimi zbog nedosljednosti u propisima i primjeni brojnih administrativnih procedura na raznim nivoima vlasti, ekonomskih, pravnih, političkih i ostalih podijeljenosti što izaziva negativan efekat na dugoročni održivi razvoj naše zemlje. Također, prepreke u poslovanju u BiH su neefikasnost državne uprave, netransparentnost javnih nabavki, korupcija kao i pravna nesigurnost – kazao je Hasić.

Foto: Avaz (Bakšić: Odnos zaposlenih u privatnom i javnom sektoru nepovoljan)

Posebno je istakao kapital, koji je na bh. tržištu je veoma visok, nedostupan, da bi domaće privatne kompanije mogle da se razvijaju dinamičnijim tempom, što bi na određen način popravilo poziciju cijele naše ekonomije.

- Kada se radi o pokretanju novih biznisa, kad se radi o malim i srednjim preduzećima, tu bi trebalo napraviti fiskalnu politiku na takav način da se malim kompanijama u prvim godinama napravi jedna progresivna fiskalna skala, da se krene sa nekim nižim stopama. Na taj način bi im omogućili da za jedan vremenski period, ne duži od pet godina stanu na nogu i mogu konkurisati većim kopmanijama – naveo je Remzo Bakšić.

Prema njegovim riječima ljudi u privatnom sektoru snalaze se na osnovu svojih ličnih procjena,jer ne postoje strategije niti analize.

- Kod nas ima i dosta potencijala u prehrambenoj industriji, ali ono zaista mora imati veću podršku od države, na način da se stabilizira, da sve svoje prirodne i ljudske resurse iskoristi i zaposli – dodao je Remzo Bakšić.

Tonćo Barbarić, direktor kompanije “Feal” iz Širokog Brijega smatra da je prije svega potrebno stvoriti novi ambijent u privatnim sektorima i u ukupnoj privredi kako bi ona pravilno funkcionirala.

- Glavni problem jeste taj što inostrani kupci nemaju povjerenja u firme koje dolaze sa ovih prostora, bez obzira kakve one bile, privatne ili društvene. Potrebno je promijeniti ambijent i razvijati samopouzdanje kako bi firme iz BiH mogle konkurirati ostalim firmama u Evropskoj Uniji – kazao je Barbarić

Barbarić: Inostrani kupci nemaju povjerenja)

On dodaje da bi mediji i sve institucije koje su asocijacije privrede trebali afirmirati firme koje imaju izvoz i proizvod, a sve s ciljem sticanja jačeg samopouzdanja. Kako kaže, strani kupci i partneri vide da se na ovim prostorima može uspješno poslovati.

- Kada se neko opredjeli da investira za nešto u BiH, on to radi isključivo iz interesa a ne zato što to voli. U tom slučaju ne smije biti administrativnih prepreka i investitor mora imati dobre uvjete za to, povoljnu cijenu radne snage, energije...Ako mu se to ne obezbijedi, on će naći bolju ponudu u okolišu, a kapital, naravno, ide gdje mu je ugodnije – naglašava Barbarić.

Mnogi poslodavci smatraju da vlasti trebaju hitno raditi na ubrzanju reformi za poticanje privatizacije i novih poslova kroz formiranje boljih zakona i pravila.
Zakoni su u jednom dijelu korigirani, tako da su date određene beneficije za ostvarenje dobiti u jednom periodu, ali prema mišljenju Barbarića, to je još uvijek nedovoljno.

- S jedne strane, kada se gleda cijena kapitala u drugim državama, a naročito u EU, u odnosu na cijenu kapitala na ovim prostorima, onda smo mi u totalno nepovoljnom položaju i to je jedan od bitnih faktora koji otežavaju razvoj privatnog sektora u BiH. Sve je vezano za proces stvaranja boljih uvjeta koji zavisi i od nas koji radimo, od proizvoda koje izvozimo, od uposlenika i kooperanata s kojima surađujemo – ističe Barbarić, koji naglašava da bi se firme iz BiH trebale staviti u konkurentski položaj sa sličnim firmama i proizvodima u Evropi, jer se na taj način pronalaze nedostaci i načini njihovog korigiranja.

Iako je Barbarić skeptičan kada su u pitanju aktivnosti vlasti koje bi mogle podstaći jačanje privatnog sektora, kaže da je uvjeren da će se situacija popravljati u budućnosti.

- Vlast je izgleda sama sebi dovoljna, tako da je vrlo teško očekivati neke reforme od njenih predstavnika, a s druge straneasocijacije koje su veza između privrede i vlasti su dobro otuđene od stvarnih potreba.Ma koliko god bila negativna situacija i ma koliko god opadao odnosno stagnirao privatni sektor u BiH, tako i neke vitalne firme koje su se osposobile radeći na ovim prostorima,uspješno konkuriraju firmama i proizvodima u Njemačkoj, Austriji ili Švicarskoj. Dakle, pokazuju se kao dobre firme na međunarodnoj utakmici što je itekako pozitivno za razvoj privatnog sektora u BiH – zaključio je Barbarić.

Prema mišljenju Siniše Vukelića, novinara i urednika portala Capital.ba, izuzetno nestabilna politička situacija na nivou entiteta, kantona i cijele BiH je velika prijetnja razvoju privatnog sektora i privlačenju stranih ivestitora u državu, bez obzira što imamo niske poreze i druge finansijske pogodnosti.

- Investitori se plaše. Ozbiljni investitori koji imaju dugoročne planove da djeluju na jednom prostoru, ne mogu prihvatiti činjenicu da se u našoj državi zakoni brzo mijenjaju čak i ako idu u njihovu korist. Zbog toga oni ne mogu planirati projektovanje prihoda u i rashoda u dužem vremenskom periodu na prostoru naše zemlje – kazao je Vukelić.

(Vukelić: Investitori se plaše)

On dodaje da su katastrofalno loše privatizovane, spore, glomazne i preskupe administracija i birokratija također veliki problem za ulagače. Tome svjedoče različiti propisi i adsministrativno parafiskalni nameti na svakom nivou vlasti.

- Popisi u Federaciji BiH i u RS-u na različite načine regulišu određene oblasti. Različiti državni, entitetski ili općinski organi različito tumače takve propise i čak i u najboljoj mjeri, ukoliko želite da poslujete u skladu sa zakonom, nećete dobiti tačan odgovor kako treba da ih provodite – naglašava Vukelić.

Kako kaže, privredi su potrebni zakoni koji će se poštovati te bolje i stabilnije uređenje sistema javnih nabavki. Kada je u pitanju budućnost privatnog sektora u BiH, Vukelić ističe da je pesimista i da ne vidi da će se situacija popraviti.

- Ambijent koji su stvorili političari doveo je privatni sektor u izuzetno tešku situaciju. Hiljade mladih koji su svojim trudom i radom nešto ostvarili uglavnom budu osuđivani prije nego pohvaljeni na našim prostorima, a sve zbog toga što se kod nas poštenje poistovjećuje sa siromaštvom. Ako ste bogati, onda vas ljudi jednostavno ne podržavaju jer ne shvataju da postoji neko ko se više trudi, radi i rizikuje – zaključio je Vukelić, koji dodaje da bi se u bh školama već na nivou osnovnog obrazovanja trebali uvesti predmeti o trgovanju na berzama, o poslovanju i poslovnoj etici.

Osnovati firmu u BiH – skoro pa nemoguća misija?!

Kako započeti biznis u BiH? Na ovo pitanje većina privrednika u našoj državi, prije nego što pokuša naći odgovor, prvo duboko uzdahne. Odgovori koji bi dobili od pojedinih dugi su koliko i spori postupci za dobivanja dozvola različitih vrsti.

Bosna i Hercegovina je po izvještaju „Doing Business" Svjetske banke o uvjetima poslovanja ove godine zauzela 107. mjesto među 189 zemalja svijeta i najlošija je u regiji. Loše smo rangirani po pokretanju posla i to na 147. mjestu, za što je, prema izvještaju, potrebno čak 37 dana i prolazak kroz 11 procedura.

Prosjek za pokretanje poslovanja u Evropi i središnjoj Aziji je pet procedura i 12 dana. Kada je riječ o regiji, prije 10 godina je za pokretanje biznisa u Makedoniji trebalo 48 dana, a danas samo dva dana. Šta je potrebno da bi se poboljšala situacija i u BiH?

Nihad Imamović, suvlasnik firme EIN Natural koja se bavi proizvodnjom 100 posto prirodnim sokovima ispričao nam je iz vlastitog iskustva koliko je teško u našoj zemlji pokrenuti bilo kakav biznis.

- Na samom početku, kad smo razmišljali o samom programu koji ćemo pokrenuti vodili smo računa o situaciji u BiH, odnosno o tome što nam zemlja pruža kako ne bismo uvozili materijal, jer tu ima mnogo više problema, a i troškovi su veći. Opredijelili smo se za privredu, odnosno preradu voća. U međuvremenu smo došli do podatka da u našoj zemlji oko 40 miliona kilograma jabuka godišnje propadne te smo odlučili da se bavimo proizvodnjom 100 posto prirodnog soka – ispričao je Imamović.

Dalje je naveo da su nailazili na prepreke gdje ih nisu očekivali.

- Hodajući po terenu u potrazi za repromaterijalom, kojeg zaista ima kod nas, uvidjeli smo da je narod u BiH prilično izvarane te se teško odlučuju da stupe sa nekim u kontakt i prodaju. Osnovni problem je što nema nekih otkupnih stanica. Ne postoje firme koje bi se bavile otkupom voća i povrća, od malih proizvođača na koje smo se mi koncentrisali. Dešavalo se da su pojedine firme uzimale voće i povrće, a nikada nisu platili – objasnio je naš sagovornik.

Sljedeći korak bila je administracija odnosno upotrebna dozvola, do koje je, kako sam navodi, jako teško doći.

- Mi se svi skoncentrišemo na registraciju firme, ali tu se najmanje vremena potroši u odnosu na stvarni početak proizvodnje. Potrebne su upotrebne dozvole, sertifikati, mnogobrojne higijenske analize, pregledi i slično. Kad smo konačno napravili proizvod problem je bio ulazak na tržište. Kod velikih trgovinskih lanaca, potrebno je platiti ulaz i to 10.000 KM, potom da bi vaš proizvod smjestili na police još 10.000 KM jer bi ga u suprotnom stavili na neko nepregledno mjesto.

Prema njegovim riječima, jedna loša navika našeg naroda je da ne vjeruju domaćim proizvodima.

- Bez obzira koliko naš proizvod bio kvalitetan, ljudi ne vjeruju domaćim proizvođačima. Slijedeći problem je sistem naplate, koji je katastrofalan. Poseban problem je nelikvidnost budžetskih korisnika koji polako i zdrave firme vuku prema dnu. Često je rok plaćanja oko 180 dana ali i poslije tog roka nema plaćanja. U ovim slučajevima je problem i PDV. Platite PDV odmah državi, a vama država ne plati račun. Normalno je da imaš neki početni kapital ali on je nedovoljan – objasnio je Imamović.

Firma EIN Natural, još uvijek je skoncentrisana isključivo na domaće tržište, koje je malo ali i slabo.

- Ukoliko bismo htjeli da izvozimo naš proizvod, opet nas čeka dosta barijera. Angažovanost nadležnih ministarstava je i institucija kao što su Vanjsko trgovinska komora, Privredna komora je jako slaba. Njih apsolutno ne interesuje. Tamo su ljudi koji većinom rade zbog svoje plate te ih ne zanima šta se dešava u privredi. Opšta politička situacija u državi je izuzetno je problematična i nimalo ne pogoduje investitorima, bilo domaćim bilo stranim – kazao je Imamović.

Nihad Imamović: Postoji više problema

Prilikom pokretanja biznisa, Imamović smatra da se na kraju ne bi trebali osvrtati na činjenicu da li treba 12 ili 37 dana za registraciju.

-To je bitno, ali nije suština. Zbog politike u BiH mi nemamo strateških dokumenata. Mi privrednici ne znamo u kom pravcu krenuti. Da li je strateški pravac industrija ili poljoprivreda ili turizam ili nesto drugo – kazao je Imamović.

On je naveo da svi dokumenti koji se pišu zbog EU pišu se reda radi bez vizije i strategije.

- Neka samo neko kaže ima li negdje neki strateški dokument ? Politička situacija i nestabilnost vežu ruke i domaćim i stranim investitorima. Poslije registracije firme i početka biznisa nastaju prave muke. U početku se moraš osloniti na domaće tržište koje je nestabilno. Platni promet je neredovan.

Odnos banaka je katastrofalan, a kako je naveo Imamović, da bi odobrili kredit svi moraju proći „Tantalove muke“.

- Banke se ponašaju krajnje konzervativno, bez imalo odgovornosti da pomognu pokretanju biznisa. Često je kolateral 1:4 sto je nemoguće ispuniti. Biznis koji se započinje ne može podnijeti visoke kamate. Proizvod nije cjenovno konkurentan u BiH, a pogotovo u inostranstvu. Za izvoz ima mnogo prepreka tako da ljudi kada vide šta ih sve čeka radije odustaju od posla. Državne institucije ministarstva, komore, agencije su inertne i apsolutno ih neintersuje pokretanje biznisa – naveo je Imamović.

On je dodao i da su redovni i parafiskalni nameti izuzetno visoki te biznismeni to ne mogu da izdrže. Poseban problem je korupcija koja je prisutna na svakom koraku.

- Mi bismo kao domaći prozvođači trebali imati i podsticaje koje naravno ne dobijamo. To je domaća proizvodnja, koristi domaće resurse, ali mi nigdje ne možemo da nađemo te podsticaje ni od Međunarodne zajednice ni od domaćih institucija. Samo u Goraždu je Vlada je donijela odluku da će dati podsticaje onim ljudima koji nama prodaju voće i povrće – dodao je Imamović.

Nenad Vukoje, direktor tvornice Mljekare "Padjeni" Bileća, kazao je da naša zemlja zaostaje najviše zbog spore i nejasne administracije.

- Da bi se nešto poboljšalo moraju se neki propisi usloviti i promjeniti. Ne samo na papiru, nego komplet administracija. Ne bi trebalo da u pokretanju biznisa oni budu kočnica, a jesu, i samim tim često odstupaju i od zakona. Da li iz straha da ostanu bez posla ili iz neznanja, u administraciji uvijek imamo problem. Vodaju nas od vrata do vrata, službe do službe. U našoj zemlji nikad ne znaš kad smiješ nekome pokucati na vrata, kad im je pauza. Rade neprofesionalno, a oni su uslov da se radi po propisima. Možda ih ima i previše, a kad bi se broj smanjio, moguće je da bi bolje radili . kazao je Vukoje.

Prema njegovim riječima, dosta ljudi odustane tokom same procedure, jer ih upućuju i traže određene dokumente za koje ni sami ne znaju gdje i kako ih mogu podići.

Nenad Vukoja: Moraju promijeniti propise

U administrativnim službama imaju i neke propise koji nisu usklađeni, vjerovatno ih prepišu od drugih. Mi smo firmu pokrenuli prije 15 godina, krenuli smo sa malim biznisom i vremenom se širili. Međutim nismo čekali na administraciju nego smo uporedo radili, sakupljali dokumente, kupovali objekte. Nismo imali problema s kojima se sada susreću mnogi. Međutim, nedavno smo kupili još jedno preduzeće i u Berkovićima imamo u planu napraviti objekat, ali stalno nailazimo na prepreke. Uvijek nešto novo treba ili smeta, kao da se plaše. S te strane razumijem sve one koji odustaju ili odsele iz naše zemlje kako bi pokrenuli vlastiti posao negdje drugo – objasnio je naš sagovornik.

Šta kažu podaci

Prema mišljenju Blaženke Mišković, zamjenice direktora Agencija za promociju stranih investicija (FIPA), po izvještaju „Doing Business-a" Svjetske banke o uvjetima poslovanja, BiH je ostvarila dobre rezultate kada je u pitanju rješavanje nelikvidnosti jer se našla na 34. mjestu i u kategoriji dostupnosti kredita. Ona dodaje da je napredak ostvaren i na knjiženju imovine za jedno mjesto te se BiH našla na 88. mjestu.

Inače, najlošiju poziciju BiH je zauzela u oblasti izdavanja građevinskih dozvola, pa se tako našla na 182. mjestu. Po dostupnosti električne energije BiH se našla na 163. mjestu, a po plaćanju poreza čak na 151. mjestu. Loše ocjene su i za kategoriju pokretanja biznisa, pa se tako BiH našla na 147. mjestu, jer je za to potrebno čak 37 dana i prolazak kroz 11 procedura.

U odnosu na prošlogodišnji izvještaj, BiH je najviše nazadovala u plaćanju poreza. Sa 142. došla je na 151. mjesto, kao i u pokretanju posla sa 142. na 147. mjesto.

- Evidentno je da se mora raditi na skraćivanju procedura i ubrzavanju procesa kroz koje investitori prolaze prilikom pokretanja poslovanja, dobivanja građevinskih i drugih dozvola i plaćanja poreza, te na mehanizmima koji će osigurati praćenje i poštivanje rokova u implementaciji zakonskih normi – kazala je za „Dnevni avaz“ Mišković.

Ona također napominje kako se analiza „Doing Business-a“ odnosi samo na glavni grad zemlje za koju se radi analiza, dakle u konkretnom slučaju Sarajevo, te da u razgovorima sa drugim lokalnim zajednicama, kao i investitorima na terenu, dolazimo do zaključka kako postoje različite prakse i načini kojima neke lokalne zajednice prema svojim mjerodavnostima provode mjere u cilju privlačenje investitora i olakšavanje uslova poslovanja.

Na pitanje koje su glavne prepreke eventualnog razvoja biznisa u BiH, Mišković odgovara da ukoliko posmatramo izvještaj relevantnih međunarodnih institucija, glavne prepreke u poslovanju ali i zaostajanju BiH u odnosu na zemlje regije su prije svega politička nestabilnost, spora i neučinkovita administracija te visok stepen korupcije.

- Pored navedenog, evidentna su i ograničenja na polju neusuglašenosti i nedosljedne primjene zakona, nedostatak podzakonskih akata, kompleksnost administrativnih procedura i preklapanja mjerodavnosti, sporost aministracije i pravosudnih organa – dodaje Mišković.

PANIKA U ŠVICARSKOJ Pola industrije zbog franka sele u EU!NAC

Jaka nacionalna valuta loše utiče na ekonomiju

PANIKA U ŠVICARSKOJ Pola industrije zbog franka sele u EU!

Skoro polovina industrijskih preduzeća u Švicarskoj (46 posto) namjerava da preseli svoju proizvodnju u neku od zemalja Evropske unije, ili razmatra takvu mjeru.

Glavni razlog za to je nepovoljan uticaj koji na njihovo poslovanje ima skok vrijednosti franka.

Prema studiji koju je objavilo švicarsko udruženje u sektoru industrije Svismem (mašinska industrija, elektronika, metali), čak 22 posto anketiranih industrijalaca već je donijelo odluku o preseljenju djela proizvodnju u EU, kako bi spriječilo dalji pad marži, usljed jake domaće valute, prenosi švicarski list 24 sata.

Preostalih 24 posto anketiranih izjavilo je da razmatra takvu odluku. Kako navodi isti izvor, na kraju marta ove godine švicarska industrija, uključujući i proizvodnju satova, zapošljavala je 329.173 radnika, što je pad od 0,9 posto u odnosu na isti mjesec 2014. godine.

"Možemo li da govorimo o deindustralizaciji Švicarske?", upitao se predsjednik ovog udruženja, Hans Hes.

"Ne, ali švicarska industrija više neće biti ista. Izvjesno je da ćemo moći da govorimo o industriji prije i poslije 15. januara 2015", dodao je Hes.