Nijedna zemlja u statusu kandidata ne pregovara, pregovora o materiji nema. Pregovara se isključivo o dinamici kojom jedna zemlja prihvata te uslove ali pregovora o onome što su uslovi zapravo nema. Evropska unija diktira uslove i ona procjenjuje u kojoj su mjeri ti uslovi ispunjeni, naglasila je za TV1, govoreći o procesu EU integracija, profesorica Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Nedžma Džananović Miraščija.
TV1: Koliko je za stabilnost cijelog regiona važno da EU bude u fokusu?
DŽANANOVIĆ - MIRAŠČIJA: Od članstva Hrvatske, od polovine 2013.godine mi smo prostor koji graniči sa EU i sve što se događa na ovom prostoru ima svoju spefičnu pčku težinu. Jedini realni i mogući politički i normativni okvir za ovaj prostor je EU. Na ovom prostoru od raspada Jugoslavije se nije desila nijedna značajna politička ideja ili proces koji bi vodio region naprijed, osim procesa EU integracija. Vjerovati je da će i makar deklarativno opredjeljenje iz dana u dan sve više zaživljavati i postati nešto na osnovu čega ćemo mi kao što je svojevremeno bio slučaj sa Hrvatskom po stepane približavanja EU ocijenjivati koliko su naše vlasti sposobne ili ne da provode odgovarajuće političke procese.
TV1: Ima li EU energije da se aktivno bavi našim regionom?
DŽANANOVIĆ- MIRAŠČIJA: Još od francuskog i nizozemskog referenduma 2005.godine stalno pokušavamo naći alibi u tome da mi EU nismo prioritet, da oni imaju neke svoje probleme i da mi ne dolazimo na red. To ne smijemo prihvatiti kao izgovor da ništa ne radimo sve i da jeste tako. Moramo uraditi slično što je uradila i Hrvatska, insistirati i diplomatski i politički da se proces nastaviti i intezivira. Do sada je bilo dosta dobre volje od strane EU, mi smo propustili jako puno vremena, međutim stvari su se počele kretati od februara ove godine nešto boljim ritmom tako da doza optimizma nikome neće škoditi.
TV1: Zašto je važno da Bosna i Hercegovina dobije upitnik od strane EU?
DŽANANOVIĆ MIRAŠČIJA: Slanje upitnika od strane Brisela je jedan od značajnih koraka u proceduri približavanja EU. On može da sadrži nekoliko hiljada pitanja. Mi još ne znamo tačan broj, međutim neovisno o broju on se odnosi na one tri oblasti koji odražavaju osnovne uvjete EU koje ona postavlja pred zemlju koja joj se želi priključiti. To su oblasti, političkog, ekonoskog i normativnog karaktera, odnosno mogućnost usklađenosti našeg pravnog sistema sa pravnim sistemom EU.
To će biti prvi veliki test za vlasti u BiH. On će pokazati našu spremnost i ažurnost u pripremanju odgovora a ti odgovori moraju biti tačni i moraju da ti realnu sliku. Na osnovu tih odgovora Evropska komisija će dati svoju procjenu i mišljenje o tome da li mi ispunjavamo uslove da postanemo zemlja sa statusom kandidata za članstvo. Nismo više samo potencijalni kandidat , sada smo zemlja koja je predala zahtjev za članstvo.
Ono što bih ja napomenula s obzirom da se koristi eufemizam, pregovori sa EU, voljela bih da opreznije prilazimo tom treminu. Nijedna zemlja u statusu kandidata ne pregovara, pregovora o materiji nema. Pregovara se isključivo o dinamici kojom jedna zemlja prihvata te uslove ali pregovora o onome što su uslovi zapravo nema. Evropska unija diktira uslove i ona procjenjuje u kojoj su mjeri ti uslovi ispunjeni.
TV1: Je li realno očekivati da BiH dobije kanidatski status naredne godine?
DŽANANOVIĆ- MIRAŠČIJA: Mi smo izgubili jako puno vremena. Da se nastavila ona dinamika od 2002.godine do 2007. mogli smo danas biti zemlja sa realnim datumom članstva ili ostvarenim članstvom. Ne bi bilo loše analizirati razvoj političke situacije koja je usporila tu dinamiku. Moramo sebi zadati ambiciozne i ne nužno realne rokove, a da bi se njih moglo ostvariti potreban je ogroman napor koji će uglavnom počivati na našoj administraciji i jako puno političke volje da se ta pitanje drže van dnevne politike kao i jedna diplomatska ofanziva koja bi bila usmjerena na pojedine zemlje članice pogotovo na one koje spektično gledaju na dalje proširenje.
DŽANANOVIĆ - MIRAŠČIJA: Od članstva Hrvatske, od polovine 2013.godine mi smo prostor koji graniči sa EU i sve što se događa na ovom prostoru ima svoju spefičnu pčku težinu. Jedini realni i mogući politički i normativni okvir za ovaj prostor je EU. Na ovom prostoru od raspada Jugoslavije se nije desila nijedna značajna politička ideja ili proces koji bi vodio region naprijed, osim procesa EU integracija. Vjerovati je da će i makar deklarativno opredjeljenje iz dana u dan sve više zaživljavati i postati nešto na osnovu čega ćemo mi kao što je svojevremeno bio slučaj sa Hrvatskom po stepane približavanja EU ocijenjivati koliko su naše vlasti sposobne ili ne da provode odgovarajuće političke procese.
TV1: Ima li EU energije da se aktivno bavi našim regionom?
DŽANANOVIĆ- MIRAŠČIJA: Još od francuskog i nizozemskog referenduma 2005.godine stalno pokušavamo naći alibi u tome da mi EU nismo prioritet, da oni imaju neke svoje probleme i da mi ne dolazimo na red. To ne smijemo prihvatiti kao izgovor da ništa ne radimo sve i da jeste tako. Moramo uraditi slično što je uradila i Hrvatska, insistirati i diplomatski i politički da se proces nastaviti i intezivira. Do sada je bilo dosta dobre volje od strane EU, mi smo propustili jako puno vremena, međutim stvari su se počele kretati od februara ove godine nešto boljim ritmom tako da doza optimizma nikome neće škoditi.
TV1: Zašto je važno da Bosna i Hercegovina dobije upitnik od strane EU?
DŽANANOVIĆ MIRAŠČIJA: Slanje upitnika od strane Brisela je jedan od značajnih koraka u proceduri približavanja EU. On može da sadrži nekoliko hiljada pitanja. Mi još ne znamo tačan broj, međutim neovisno o broju on se odnosi na one tri oblasti koji odražavaju osnovne uvjete EU koje ona postavlja pred zemlju koja joj se želi priključiti. To su oblasti, političkog, ekonoskog i normativnog karaktera, odnosno mogućnost usklađenosti našeg pravnog sistema sa pravnim sistemom EU.
To će biti prvi veliki test za vlasti u BiH. On će pokazati našu spremnost i ažurnost u pripremanju odgovora a ti odgovori moraju biti tačni i moraju da ti realnu sliku. Na osnovu tih odgovora Evropska komisija će dati svoju procjenu i mišljenje o tome da li mi ispunjavamo uslove da postanemo zemlja sa statusom kandidata za članstvo. Nismo više samo potencijalni kandidat , sada smo zemlja koja je predala zahtjev za članstvo.
Ono što bih ja napomenula s obzirom da se koristi eufemizam, pregovori sa EU, voljela bih da opreznije prilazimo tom treminu. Nijedna zemlja u statusu kandidata ne pregovara, pregovora o materiji nema. Pregovara se isključivo o dinamici kojom jedna zemlja prihvata te uslove ali pregovora o onome što su uslovi zapravo nema. Evropska unija diktira uslove i ona procjenjuje u kojoj su mjeri ti uslovi ispunjeni.
TV1: Je li realno očekivati da BiH dobije kanidatski status naredne godine?
DŽANANOVIĆ- MIRAŠČIJA: Mi smo izgubili jako puno vremena. Da se nastavila ona dinamika od 2002.godine do 2007. mogli smo danas biti zemlja sa realnim datumom članstva ili ostvarenim članstvom. Ne bi bilo loše analizirati razvoj političke situacije koja je usporila tu dinamiku. Moramo sebi zadati ambiciozne i ne nužno realne rokove, a da bi se njih moglo ostvariti potreban je ogroman napor koji će uglavnom počivati na našoj administraciji i jako puno političke volje da se ta pitanje drže van dnevne politike kao i jedna diplomatska ofanziva koja bi bila usmjerena na pojedine zemlje članice pogotovo na one koje spektično gledaju na dalje proširenje.
Nema komentara:
Objavi komentar