VLADAVINA KULIN BANA
Kulin postaje bosanskim banom 1180. godine. Od njegova vremena Bosna se počinje politički i privredno stabilizirati. Ban Kulin spada u red najvećih i najznačajnijih bosanskih vladara. U vrijeme njegove vladavine, krajem XII i početko XIII stoljeća, Bosna je obuhvatala prostore od današnje Foče linijom do Srebrenice, odatle niz Drinu do ušća u Savu.
Sjeverna granica je bila rijeka Sava do današnjeg Broda. Od Broda porječjem rijeke Ukrine do današnje Banje Luke i srednjeg to rijeke Sane. Planina Grmeč je predstavljala zapadnu granicu. Od Grmeča ka jugu granica je presijecala župe Glamoč, Hlivno i Ramu, te dolinom rijeke Rame izbijala na gornji tok rijeke Neretve. Zatim je išla preko Jeleša ka Foči.
Kulin ban je bio snalažljiv vladar. Za njegovu vladavinu vezuje se značajan privredni prosperitet i napredak kulturnog života. Privredni prosperitet je bio utemeljen na razvoju rudarstva i trgovine. Bosna je u to vrijeme imala veoma dobre trgovačke veze sa dalmatinskim gradovima, a posebno s ciljem unapređenja trgovine između Bosne i Dubrovnika, ban Kulin je 29.08.1189. godine potpisao trgovački ugovor sa dubrovačkim knezom Krvašem. BOSNA U XIII STOLJEĆU
Doba vladavine bosanskog bana Mateja Ninoslava obilježeno je stalnim križarskim pohodima na Bosnu. Rimski pape, ugarsko-hrvatski kraljevi, hrvatski velikaši, žele uništiti bosansku herezu (Koje hereze poznaješ u Evropi u XI i XII stoljeću?), a ustvari žele se domoći bosanskog teritorija. Vladavina Mateja Ninoslava karakteristična je i po tome što tada dolazi do sve većeg osamostaljenja bosanske vlastele. Oni žele da župe kojim su upravljali pretvore u svoje feude
Nakon što se ban Ninoslav žalio papi Grguru IX na svoju vlastelu, papa nareduje hercegu Hrvatske Kolomanu da pomogne bosanskom banu prekinuti samovolju velikaša. U ovom periodu, kao što vidimo, Ninoslav je imao dobre odnose s rimskim papom, ali je to kratko trajalo. Herceg Koloman je pokrenuo križarski pohod, a krajnji cilj mu je bio uspostaviti vlast nad Bosnom Kada je ban Matej Ninoslav ovo uvidio pozvao je sve bosanske stanovnike na otpor križarima.
Otpor su pružali svi slojevi društva, i vlastela (koja je uvidjela da če ostati bez ičega) i Crkva, a posebno seljačko stanovništvo. Križarska vojska se morala povući iz Bosne, Poslije ovih dogadaja položaj Mateja Ninoslava je veoma ojačan, a posebnu moć on će doživjeti nakon velike mongolske najezde u kojoj je ugarsko-hrvatsko kraljevstvo totalno opustošeno.
U tom haosu ban Ninoslav je postao splitski Knez, nakon uspješnih ratovanja kod Trogira. U martu 1240. zaključuje s Dubrovčanima ugovor o prijateljstvu, trgovini i obavezuje se da će braniti Dubrovnik ako bude napadnut od raške vojske. vi dogadaji nam svjedoče o snazi ovog bosanskog vladara. lpak, teritorij kojim je vladao ban Ninoslav bio je manji od državnog prostora kojim je upravljao ban Kulin. Ugarskoj su tada pripojene župe Usora i Soli i Donji kraji.
Posljednji spomen bosanskog bana Mateja Ninoslava potječe iz 1249. godine. Ugarski kralj Bela IV je 1253. godine osvojio Bosnu i podijelio je na manje oblasti. Matični teritorij ranofeudalne Bosne i Donje kraje dao je na upravu banu Prijezdi koji je od ranije bio njegov vazal. lako mu je teritorij kojim je vladao bio smanjen, ban Prijezda se ponašao kao pravi vladar i gospodar Bosne.
On se smatra rodonačelnikom srednjovjekovne bosanske dinastije Kotromanića. Nakon Prijezde na bosansko prijestolje dolazi ban Stjepan I Kotromanić Polovinom XIII stoljeća u Hrvatskoj je ojačala velikaška porodica Šubića. Najmoćniji medu njima bio je Pavao Šubić, koji se u jednoj povelji iz 1299. godine naziva banom Hrvatske, Dalmacije i "gospodarom Bosne.
On je za bosanskog bana postavio svoga brata Mladena Ban Stjepan I Kotromanić je pružao otpor ali su ga u jednom trenutku uspjeli potisnuti sve do Drine. Medutim, Šubići nisu uspjeli potpuno pokoriti Bosnu. Nakon pogibije brata Mladena Pavao Subic za "gospodara cijele Bosne" imenuje svoga sina, takoder, Mladena.
Nema komentara:
Objavi komentar