“Turska je zainteresirana za ulaganja u gradnju autoceste, luke, aerodroma, sektore obnovljivih izvora energije, poljoprivrede i turizma“
Predsjednik Republike Turske Recep Tayyip Erdoğan planira posjetu Bosni i Hercegovini 20. i 21. maja, kada će se sastati sa zvaničnicima novoformirane Vlade. Također, za vrijeme njegove posjete očekuje se i potpisivanje niza sporazuma između Turske i BiH.
“Turske kompanije trebaju biti aktivnije, a zainteresirani smo i za nove investicijske projekte u Bosni i Hercegovini”, ističe turski predsjednik Erdoğan uoči posjete u ekskluzivnom razgovoru za magazin STAV.
STAV: Uskoro ćete posjetiti Bosnu i Hercegovinu. Koji je cilj ove posjete i da li će ona donijeti nove diplomatske i ekonomske inicijative?
ERDOĞAN: Moja posjeta bit će važna prilika za pregled odnosa sa svih aspekata s novim političkim rukovodstvom formiranim nakon općih izbora 12. oktobra 2014. godine. Naše bilateralne odnose, koji su trenutno izvrsni, želimo još dodatno ojačati. Turska je najodlučnija u podršci Bosni i Hercegovini u procesu integracija s evroatlantskim institucijama. Svakako da moja posjeta ima aspekte ekonomije i trgovine. Po tom pitanju moramo ojačati naše odnose i povećati naš bilateralni trgovinski obim. Također, u našoj delegaciji bit će i određeni broj naših biznismena. Prilikom moje posjete, očekuje se i potpisivanje sporazuma iz raznih oblasti kao što su nauka i tehnologija, međunarodni transport putnika i robe, oblasti informacionih tehnologija te diplomatska obuka između ministarstava vanjskih poslova dviju zemalja.
STAV: Da li mislite da Turska dovoljno ulaže u BiH?
ERDOĞAN: Mi pridajemo veliku važnost ekonomskoj podršci Bosni i Hercegovini, koju vidimo kao prijateljsku i bratsku zemlju. Trenutno, oko 50 turskih kompanija posluje u BiH. Ukupna vrijednost njihovih investicija u Bosni i Hercegovini iznosi 145 miliona dolara. Svakako da ove brojke ne vidimo kao dovoljne.
Naše kompanije trebaju biti aktivnije. Turska je zainteresirana za nove investicijske projekte u BiH kao što su gradnja autoceste, luke, aerodroma, sektor obnovljivih izvora energije, poljoprivrede i turizma. Nadamo se da će turske kompanije preuzeti radove u ovim sektorima.
Snažno podržavamo napore države i državne vlasti koji se trude stvoriti povoljniju klimu koja će omogućiti dolazak većeg broja stranih investitora u BiH. Vjerujem da će se i investicije turskog privatnog sektora povećati jačanjem ekonomske stabilnosti te smanjenjem birokratskih prepreka za strana ulaganja u BiH.
STAV: A kakva su ulaganja Turske u drugim balkanskim zemljama?
ERDOĞAN: U zemljama regiona iznos turskih investicija veći je od 12 milijardi dolara. Prema veličini ulaganja, Rumunija je sa 6 milijardi dolara na prvom mjestu. Zatim Albanija sa 1.6 milijardi dolara, Makedonija sa 1.2 milijarde, Kosovo sa 1.1 milijardu te Bugarska sa 1 milijardom dolara. Turski privatni sektor trenutno u Grčkoj ima investicije vrijedne 500 miliona dolara, u Hrvatskoj 430, u Bosni i Hercegovini 145, Srbiji 113, zatim Crnoj Gori 25 te u Sloveniji 3 miliona dolara.
STAV: Kada smo već spomenuli Srbiju, kakvi su odnosi Turske sa Srbijom i premijerom Vučićem?
ERDOĞAN: Smatramo da je Srbija jedan od odlučujućih aktera za stabilnost i mir na Balkanu. Nastojimo još poboljšati naše odnose sa Srbijom u svim oblastima. Vidimo da ista odlučnost postoji i kod premijera Vučića i općenito Srbije. To uliva radost.
Poštovani premijer Vučić svjestan je kakvu ulogu Srbija može igrati za mir i stabilnost u regiji. Misli da je to važno i radi osiguranja budućnosti svoje zemlje u Evropi. Pozdravili smo to što je, nakon što je izabran za premijera, za prvu svoju inostranu posjetu izabrao Sarajevo i poslao pozitivne poruke.
Kanali su dijaloga između Turske i Srbije aktivni. Želimo da se u narednom periodu ubrzano unapređuju odnosi. Kao što je slučaj u trilateralnim konsultacijama Turska – Bosna i Hercegovina – Srbija, želimo ojačati saradnju koja će biti od koristi regionu. U ovom kontekstu, u prvom planu dnevnog reda naše saradnje sa Srbijom nalazi se i razvoj Sandžaka.
STAV: Kako ocjenjujete kreditne linije ostvarene putem turske Ziraat Bank u BiH?
ERDOĞAN: Smatramo da je ekonomska podrška Bosni i Hercegovini od značaja da bi se očuvala stabilnost i teritorijalni integritet zemlje. Nas usrećuje ako možemo dati doprinos u jačanju bh. ekonomije, kao i prevazilaženju strukturalnih problema.
Cilj kreditne linije Ziraat Bank jeste da doprinese rastu bh. ekonomije, posebno u sektorima poljoprivrede i proizvodnje kao i razvoju malih i srednjih preduzeća. Ovo također znači doprinos novom zapošljavanju. Ukupan iznos soft loan kredita, koji je zajedno s BBI bankom od maja 2012. godine do danas korišten, iznosi 100 miliona. Također, trenutno su završeni radovi po pitanju odobravanja novog kredita od 50 miliona eura.
Mi ćemo i dalje kroz konkretne načine nastaviti podržavati razvoj i prosperitet naše prijateljske i bratske zemlje Bosne i Hercegovine.
STAV: Često u vašim obraćanjima spominjete prvog predsjednika BiH Aliju Izetbegovića. Kako ste poznavali Aliju kao lidera i kao čovjeka?
ERDOĞAN: Rahmetli Alija važna je ličnost naše civilizacije. Osvojio je posebna mjesta u svačijem srcu pomoću svog uspravnog i dostojanstvenog držanja u najtežim vremenima za njegovu zemlju te njegove borbe i liderstva. Čast mi je da sam ga lično poznavao. Jedna sam od osoba koje su ga među zadnjim posjetili prije smrti. Zahvalio se na mojoj ponudi da se liječi u Turskoj i rekao da “želi predati svoju dušu u svojoj zemlji i biti ukopan u svojoj zemlji”. Bio je čovjek znanja u svakom smislu te riječi. Bio je ličnost za primjer. I u toku ove svoje posjete u BiH osjećam kao dužnost posjetiti njegov mezar i sjetiti ga se s rahmetom.
STAV: Pojedine strane tvrde da Turska ima jednostrani odnos, odnosno da za sugovornika vidite samo s članom Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića. Ujedno, iste te strane najoštrije kritiziraju Tursku. Kakvi su vaši odnosi s Izetbegovićem i da li pronalazite sugovornike u opoziciji?
ERDOĞAN: Sa cijenjenim bratom Bakirom Izetbegovićem imam bliske odnose. Imamo i lično prijateljstvo. Isto kao i svoj otac, i on je čovjek koji voli svoju zemlju.
Turska u Bosni i Hercegovini podržava politiku u kojoj ne pravimo etničku razliku, politiku koja prihvata svakoga. Bio Bošnjak, Srbin ili Hrvat, ko god dijeli ovo razmišljanje uvijek smo bili u bliskom dijalogu. Veoma smo zadovoljni što je 24. aprila, na obilježavanju 100. godišnjice bitke u Çanakkaleu, Bosnu i Hercegovinu predstavljao predsjedavajući Predsjedništva Mladen Ivanić. Vjerujemo da nije ispravno davati prednost diskriminatornim govorima i stavovima koji nisu konstruktivni. Možete i vidjeti da nikada nismo radili etničku diskriminaciju u kreditima Ziraat Bank, kao ni kod naše pomoći nakon poplava 2014. godine. Ove činjenice ne treba zanemariti.
STAV: Približava se godišnjica obilježavanja genocida u Srebrenici. Šta za Vas znači Srebrenica?
ERDOĞAN: U Srebrenici je počinjen genocid u pravom smislu te riječi. Lično sam posjetio Srebrenicu gdje se tragedija dogodila. Obilježavanje koje se događa svake godine 11. jula treba biti prilika da čovječanstvo ne zaboravi strahote rata i genocida. Države i međunarodna zajednica trebaju izvući pouku iz tragedije koja je zadesila Srebrenicu. Treba poduzeti sve mjere kako bi se spriječilo ponavljanje sličnih bolnih situacija prouzrokovanih ekstremnim nacionalizmom i etničkom mržnjom. Ovom prilikom još jednom oštro osuđujem genocid u Srebrenici i želim naglasiti da od srca dijelim bol porodica i onih koji su dali svoje žrtve. Međutim, jednako je važno da se ne zaglavimo u prošlosti. Bosna i Hercegovina mora sada gledati u budućnost: uzimajući pouku iz prošlosti treba graditi bolju budućnost.
STAV: Možemo čuti da pojedine strane Tursku politiku povezuju s neoosmanizmom. Kakav je vaš stav po tom pitanju?
ERDOĞAN: Ne znam o kojim je pojedincima riječ ili šta oni podrazumijevaju pod neoosmanizmom. Historijska je činjenica da je Turska nasljednik Osmanskog carstva. Ali mi nismo imali pojam ili težnju kao što je neoosmanizam. Ne možemo poreći da zajedno s Bosnom i Hercegovinom, s narodima regiona, imamo historijske, kulturne i ljudske veze. To je činjenica. Mi, u skladu s bratstvom, želimo da nivo mira i prosperiteta i kod njih raste. Najvažnija karakteristika turske vanjske politike jeste to što je orjentirana prema čovjeku. Kao rezultat ovog pristupa, Turska je među vodećim u humanitarnim akcijama.
STAV: U Turskoj često čujemo pojam “Nova Turska”, posebno u posljednjem periodu. Šta je to “Nova Turska”? Je li to novi sistem, novi pogledi na odnose?
ERDOĞAN: Turska je uz sjajan performans napravila ozbiljnu transformaciju, posebno u posljednih 13 godina. U ovom su periodu okovi koji su bili udareni na razvoj demokratije u Turskoj slomljeni. Zahvaljujući smirenošću i odlučnošću našeg voljenog naroda i nadzor je nad voljom naroda završen. U našoj je zemlji u mnogim oblastima bila mirna revolucija. Tokom perioda mirne revolucije, kada je ojačala ekonomija i demokratija te nivo prosperiteta, sada imamo za cilj okruniti se s novim ustavom i novim pristupom upravljanja. U ovom procesu, gdje je po prvi put narod izabrao predsjednika, od velikog je značaja izbrisati tragove starog razumijevanja upravljanja sistemom te usvojiti dinamičniji i efikasniji pristup. Jedino je na ovaj način moguće da Turska ostvari ciljeve koje ima za 2023. godinu i zauzme mjesto koje zaslužuje među razvijenim zemljama.
STAV: Kakva će biti uloga Nove Turske na međunarodnoj sceni?
ERDOĞAN: Naše vrijednosti i načela trebaju biti i naš vodič u vanjskoj politici. Osnova naše vanjske politike jeste pristup koji čovjeka stavlja u centar te zastupa stabilnost i razvoj, kako u svojoj zemlji tako i u drugim zemljama. To nas čini bezmalo obaveznim da u skladu s našim mogućnostima preuzmemo više odgovornosti i vodeću ulogu.
Pristup Nove Turske zahtijeva, dok ojačavamo naše odnose sa susjednim regijama, isto tako i političko otvaranje na nove geografske regije. Uz vanjsku politiku, koja podržava ovaj pristup Nove Turske, vjerujem da će postati jedan od važnih aktera na međunarodnoj sceni. Rezultat ovog pristupa jeste da smo danas s našom politikom proširenja jedna od vodećih zemalja po pitanju humanitarne pomoći u Africi, Aziji, Pacifiku, Latinskoj Americi i na Karibima. Znamo da mnoge zemlje dijele iste osjećaje s nama po pitanju našeg pristupa koji smo započeli sa sloganom Svijet je veći od petorke, u kojem zastupamo da je potrebno restrukturiranje UN-a. Turska, koja je trenutno na čelu G20 i 17. ekonomska sila u svijetu, vjerujem da će u 2023. godini ući među prvih 10 ekonomskih sila.
STAV: Svi danas pratimo dešavanja u Siriji, s kojom je Turska prije imala dobre odnose. Kako vidite kraj sukoba u Siriji?
ERDOĞAN: U Siriji se dešava ljudska tragedija pred očima cijelog svijeta. Za ovu je tragediju i uništenje isključivi krivac režim Al-Assada. Situacija takvog haosa priprema i teren za terorističke organizacije kao što je ISIL. Obnova stabilnosti u Siriji moguća je jedino uz sveobuhvatnu političku transformaciju na temeljima Ženevske konvencije. Gotovo je polovina stanovništva raseljena. Više je od 300 hiljada ljudi izgubilo život. Samo broj Sirijaca koji su izbjegli u Tursku iznosi 1 milion i 700 hiljada. Iznos koji smo potrošili za pomoć ovoj braći i sestrama premašio je 5.5 milijardi dolara. Zbog dešavanja u Iraku, broj onih koji su izbjegli u našu zemlju jeste oko 300 hiljada. Turska u ovom smislu ne pravi razlike među nacijama, vjerama ili mezhebima. Otvaranje naših vrata ljudima koji bježe od haosa smatramo kao zahtjev bratskog zakona. Ali, to što je međunarodna zajednica ostala kao posmatrač na ova dešavanja, jeste za žaljenje. Svijet se zaista igra tri majmuna (gluhi, nijemi, slijepi op.u). Svijet igra tri majmuna naspram brutalnog ubijanja muslimana. Međunarodna zajednica mora više reći stop ovom progonu. Al-Assad treba otići, a narod Sirije treba odrediti svoju sudbinu.
STAV: U određenim situacijama, između ostalog i dešavanja u Siriji, imate različite stavove od Rusije. Kakvi su trenutni odnosi Turske s Rusijom?
ERDOĞAN: Turska i Rusija bile su kroz historiju bitni elementi evroazijske geografije. U prošlosti, u prvom planu naših odnosa bila je borba i takmičenje. Posebno posljednih godina postoji ozbiljno intenziviranje političkog dijaloga. Naši su ekonomski odnosi sve jači i jači. Vize su ukinute. Od 2010. godine postoji mehanizam Vijeća za suradnju na visokom nivou, koje se svake godine redovno sastaje. Svakako da postoje i razlike u mišljenju o nekim pitanjima. Vidljive su razlike u našim pristupima po pitanjima kao što je Sirija, kriza u Ukrajini te Krimsko pitanje. Ispostavilo se da drugačije gledamo i na događaje iz 1915. godine. Ali mi se nadamo da ćemo potencijal koji imaju odnosi Turske i Rusije pretvoriti u pozitivne vrijednosti koje će doprinijeti regionalnom i međunarodnom miru i sigurnosti.
STAV: Za kraj, šta biste poručili narodu Bosne i Hercegovine?
ERDOĞAN: Mi smo vezani za bosanskohercegovački narod neraskidivo, srcem i dušom. Neka znaju da će zanimanje Turske za BiH, naša povezanost i podrška bez uzmicanja biti nastavljena i u budućnosti. Kao i do sada, u svim iskušenjima i ispitima koje morate prebroditi, i u dobrim i u lošim vremenima Turska će uvijek biti uz vas. Turska je prijatelj Bosne i Hercegovine i to će i ostati.
Nema komentara:
Objavi komentar