Geografski centar Bosne i Hercegovine zauzima masivni planinski prostor koji izgleda savim drugačije i ima drugačije porijeklo i morfološku građu nego vapneničke planine u Zapadnoj Bosni, ili na Bjelašnici i južno u Hercegovini. Centar države zauzima robusna planina Vranica, čija visina seže preko 2100 metara, i koja ima još desetak planinskih vrhova visine preko 1500 metara. Te bočne izdanke planine možemo smatrati i posebnim planinama, ali su sve one dio jedinstvenog masiva, koje neki nazivaju Srednjebosanske rudne planine.
Ovaj je kraj izolovan, što se tiđe modernih prometnih saobraćajnica, a takođe nema ni jednog većeg gradskog središta. Centralni položaj je međutim bio veoma značajan u prošlosti. Preko ovih planina su vodili karavanski putevi koji su povezivali istok i zapad, sjever i jug. Druga značajna aktivnost je bila rudarstvo. Magmatske stijene su bogate različitim mineralima, željezom, bakrom, živom, kvarcem, baritom. Posebno se eksploatisala ruda željeza, koja se topila u Fojnici, Kreševu i Dusini. U Bakovićima se jedno vrijeme eksploatisalo zlato i srebro. Postoji i nekoliko jezera, od kojih je najljepše Prokoško. Takođe ima i toplih mineralnih vrela, kao što je ono u Fojnici.
Ovaj prilično široki kraj sa sjevera zatvara dolina Lašve, sa zapada dolina Vrbasa, sa juga Neretva i Ivan Sedlo, a sa istoka udolina zimeđu Busovače, Kiseljaka i Kreševa. Društveni i privredni centar zemlje je pomjeren istočno, u Zeničko-sarajevsku zavalu i dolinu rijeke Bosne, dok su veća mjesta u dolini Lašve (Travnik, Novi Travnik i Vitez), i dolini Vrbasa (Gornji Vakuf , Bugojno). Fojnica i Kreševo su najviše uvučeni u samo središte ovoga nekada vulkanski aktivnog područja.
Pored Vranice, kao najvažnije planine, spomenućemo i Zec planinu i Vitreušu na jugu, te Inač i Lopatu na istoku, odnosno jugoistoku. Ovoj skupini pripada i Bitovnja, sasvim na jugu, čiji se jedan od vrhova (Lisac), na kome je TV toranj, nadvija nad samu Bradinu, odnosno Ivan sedlo.
Planine su građene od nepropusnih paleozojskih škriljaca, a na pojedinim mjestima se nalaze nakupine magamtskih eruptivnih stijena (rudne žile). Zbog velike količine padavina i nepropusnog tla, sa ovih planina u svim pravcima teku rijeke i potoci. Neke imaju izvore na veoma velikoj nadmorskoj visini, pa imaju veliki pad, često i slapoviti tok. Najveća rijeka je Vrbas, koja izvire ispod Zec planine na nadmorskoj visini od preko 1600 metara. Ka sjeveru teče Kruščica, ka istoku Ivančica (ide ka Busovači), Kozička rijeka (ka Kaćunima), Jezernica, Fojnička rijeka (ka Kiseljaku), koja ima pritoku Željeznicu (protiče kroz Dusinu i Bakoviće). Sa Inča i Lopate otiče Kreševska rijeka. Sa Bitovnje na istok otiče Crna Rijeka, koja nakon što se spoji sa Bijelom Rijekom postaje Lepenica. Sa juga Bitovnje otiču potoci koji se spajaju u Trešanicu, pritoku Neretve kod Konjica, a na jugu Bitovnje je i vrelo Neretvice. Prema zapadu pored Vrbasa, teku i Bistrica (ka Gornjem Vakufu), i nekoliko potoka.
U nekoliko nastvaka pokušaću uz pomoć Google Eartha i fotografija koje su na Panoramio postavili sjajni fotografi, zaljubljenici prirode i naše divne Bosne, prikazati najznačajnije karakteristike ovoga izvanredno lijepog kraja.
Nema komentara:
Objavi komentar