Nijedna država, pa tako ni Bosna i Hercegovina, ne smije se oslanjati da finansijsku stabilnost države bazira isključivo na indirektnim porezima. Međutim, u BiH je već nekoliko godina situacija takva da se budžeti na svim nivoima državi sa oko 90 posto finansiraju upravo od indirektnih poreza, što svakako nije dugoročno dobro, upozorio je u razgovoru za Vijesti.ba glasnogovornik Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH Ratko Kovačević.
VIJESTI.BA: Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH ostvarila je 2015. godine prihode od indirektnih poreza u iznosu od 6,35 milijardi KM. Je li to najbolji rezultat do sada i na koji način je on ostvaren, tačnije koji su faktori uticali na ostvarivanje ovakvog rezultata?
KOVAČEVIĆ: Ukupno prikupljeni prihodi od indirektnih poreza u 2015. godini iznosili su 6 milijardi i 354 miliona KM i veći su za 113 miliona KM ili 1,82 % u odnosu na isti period 2014. godine kada su iznosili 6 milijardi i 241 million KM. Ovo je ujedno i najuspješnija i rekordna godina kad su u pitanju prikupljeni prihodi od indirektnih poreza. Ono što je posebno važno za naglasiti jeste činjenica da je Uprava za indirektno oprezivanje u 2015. godini korisnicima prihoda od indirektnih poreza, Federaciji BiH, Republici Srpskoj i Distrikutu Brčko raspotredila ukupno 190 miliona KM više u odnosu na 2014. godinu.
Povećanje pihoda od indirektnih zabilježeno je po osnovu akciza, carine i putarine, dok je nivo prikupljenog PDV-a na razini prošlogodišnjeg iznosa. Na ukupno povećanje prihoda od indirektnih poreza uticali su svi poslovni procesi koje je Uprava vodila u prethodnoj godini. Samo neki od njih su brojni izvještaji koje smo prslijedili Tužilaštvu BiH, aktivnosti na suzbijanju sive ekonomije, akcije na sprečavanju nezakonitog uvoza i prodaje robe, kontrole koje provedene kod poreskih obveznika itd.
VIJESTI.BA: Direktor UIO BiH Miro Džakula nedavno je istakao kako prihodi koje ostvaruje Uprava nisu srazmjerni privrednom rastu BiH. Šta to konkretno znači?
KOVAČEVIĆ: Uzmu li se u obzir samo podaci iz zadnjih pet godina, onda se može vidjeti da su indirektni porezi u 2010. godini iznosili 5 milijardi i 531 miliona KM, što znači da su u 2015. godini veći za čak 823 miliona KM. S druge strane treba promatrati i sve ostale ekonomske pokazatelje, kao što je rast bruto društvenog proizvoda, svi ti pokazatelji nisu pratili rast indirektnih poreza. Nijedna država, pa tako ni Bosna i Hercegovina, ne smije se oslanjati da finansijsku stabilnost države bazira isključivo na indirektnim porezima. Međutim, u BiH je već nekoliko godina situacija takva da se budžeti na svim nivoima državi sa oko 90 posto finansiraju upravo od indirektnih poreza, što svakako nije dugoročno dobro.
VIJESTI.BA: Kada govorimo o indirektnim porezima, postoji li prostor da oni u 2016. godini rastu? Koliko je generalno dobro za bh. ekonomiju da indirektni porezi rastu, a direktni stagniraju ili padaju?
KOVAČEVIĆ: Dalji rast prihoda od indirektnih poreza je zaista upitan. Posebno imajući u vidu ukupan fiskalni kapacitet države, smanjenje potrošnje određenih proizvoda za koje se povećava poresko opterećenje, prije svega mislim na duvan i duvanske proizvode. Naravno, ukoliko dođe u narednoj godini do određene liberalizacije trgovine sa pojednim zemljama, tačnije ukidanje i onih carina koje su još na snazi, očekuje nas i gubitak prihoda po ovoj osnovi. Zato, ako uzmemo u obzir relevantne ekonomske pokazatelje, zaista je teško očekivati dalji rast prihoda od indirektnih poreza.
S tim u vezi, trebalo bi se zaista konkretnije razmišljati na koji način bi Bosna i Hercegovina mogla ući u ozbiljnu poresku reformu u narednom periodu. Ukoliko za primjer uzmemo razvijene skandinavske zemlje vidjećemo da tamo u ukupno prikupljenim prihodima primarnu ulogu imaju upravo direktni porezi kao što su porez na dobit, dohodak i imovinu. Samim tim onaj ko više zarađuje, plaća i više poreza državi, koja se ne oslanja na indirektne poreze koji su za sve jednaki. Ostale razvijene zemlje, poput Njemačke, na istoj razini imaju prikupljene prihode od direktnih i indirektnih poreza. To je svakako put, kojim bi trebala krenuti Bosni i Hercegovina, ako se uopšte želi postići prava fiskalna stabilnost države.
VIJESTI.BA: Kako biste ocijenili saradnju UIO sa drugim institucijama, prvenstveno sa Tužilaštvom BiH i SIPA-om? Ima li prostora za unapređenje?
KOVAČEVIĆ: Samo u 2015. godini UIO je prema nadležnim tužilaštvima proslijedila ukupno 90 izvještaja o postojanju sumnje da je počinjeno neko od krivičnih djela iz oblasti indirektnih poreza i dvije dopune izvještaja, gdje postoji osnova sumnje da je budžet BiH oštećen za 54 miliona KM. Radi se o zaista obimnim predmetima, na kojima radi veliki broj službenika.
Ja bih svakako rekao da je u posljednih nekoliko godina saradnja sa Tužilaštvom BiH izvrsna, posebno nakon formiranja posebnog tima u kojem se nalazi deset službenika UIO koji su konstantno na raspolaganju tužiocima u smislu pripreme optužnica. Kao rezultat toga su vrlo česte informacije posljednjih mjeseci da su podignute optužnice koje terete fizička i pravna lica za utaju indirektnih poreza. Isto tako UIO ima odličnu saradnju i sa drugim institucijama, posebno sa SIPA-om i Graničnom policijom BiH, koju ćemo svakako u 2016. godini nastojati dići i na još veću razinu.
VIJESTI.BA: Kao dobar primjer saradnje možemo izdvojiti akciju "Kurur", koju je UIO BiH provela u saradnji sa pomenutim organima. Dokazi su frapantni - kineski državljani su iz BiH "na crno" iznijeli više od 40 miliona KM. Iz ugla UIO BiH, je li moguće preduprijediti i spriječiti slične aktivnosti?
KOVAČEVIĆ: Samo u 2015. godini proveli smo zajedno sa službenicima SIPA-e i nadležnih MUP-ova u BiH, a uz podršku i naredbe Suda i Tužilaštva BiH, zaista brojne akcije. Svakako bih izdvojio akcije „List“, „List 1“ i „Kurir“ u kojima je oduzeta velika količina nezakonito prodavane robe i otkrivene višemilionske utaje koje će biti procesuirane. U dobro pripremljenim i izvedenim akcijama presječeni su brojni lanci nelegalne prodaje razne robe i na taj način prekinuto je izbjegavanja plaćanja obaveza prema državi. Samim tim dali smo jasnu poruku onima koji se bave krivičnim djelima iz oblasti indirektnih poreza da imamo zaista ozbiljne namjere u daljnjem sprečavanju sličnih aktivnosti. A jedan od rezultata je svakako i ovaj rast prihoda od indirektnih poreza u 2015. godini koji su bili zaista rekordni od uspostave UIO.
KOVAČEVIĆ: Ukupno prikupljeni prihodi od indirektnih poreza u 2015. godini iznosili su 6 milijardi i 354 miliona KM i veći su za 113 miliona KM ili 1,82 % u odnosu na isti period 2014. godine kada su iznosili 6 milijardi i 241 million KM. Ovo je ujedno i najuspješnija i rekordna godina kad su u pitanju prikupljeni prihodi od indirektnih poreza. Ono što je posebno važno za naglasiti jeste činjenica da je Uprava za indirektno oprezivanje u 2015. godini korisnicima prihoda od indirektnih poreza, Federaciji BiH, Republici Srpskoj i Distrikutu Brčko raspotredila ukupno 190 miliona KM više u odnosu na 2014. godinu.
Povećanje pihoda od indirektnih zabilježeno je po osnovu akciza, carine i putarine, dok je nivo prikupljenog PDV-a na razini prošlogodišnjeg iznosa. Na ukupno povećanje prihoda od indirektnih poreza uticali su svi poslovni procesi koje je Uprava vodila u prethodnoj godini. Samo neki od njih su brojni izvještaji koje smo prslijedili Tužilaštvu BiH, aktivnosti na suzbijanju sive ekonomije, akcije na sprečavanju nezakonitog uvoza i prodaje robe, kontrole koje provedene kod poreskih obveznika itd.
VIJESTI.BA: Direktor UIO BiH Miro Džakula nedavno je istakao kako prihodi koje ostvaruje Uprava nisu srazmjerni privrednom rastu BiH. Šta to konkretno znači?
KOVAČEVIĆ: Uzmu li se u obzir samo podaci iz zadnjih pet godina, onda se može vidjeti da su indirektni porezi u 2010. godini iznosili 5 milijardi i 531 miliona KM, što znači da su u 2015. godini veći za čak 823 miliona KM. S druge strane treba promatrati i sve ostale ekonomske pokazatelje, kao što je rast bruto društvenog proizvoda, svi ti pokazatelji nisu pratili rast indirektnih poreza. Nijedna država, pa tako ni Bosna i Hercegovina, ne smije se oslanjati da finansijsku stabilnost države bazira isključivo na indirektnim porezima. Međutim, u BiH je već nekoliko godina situacija takva da se budžeti na svim nivoima državi sa oko 90 posto finansiraju upravo od indirektnih poreza, što svakako nije dugoročno dobro.
VIJESTI.BA: Kada govorimo o indirektnim porezima, postoji li prostor da oni u 2016. godini rastu? Koliko je generalno dobro za bh. ekonomiju da indirektni porezi rastu, a direktni stagniraju ili padaju?
KOVAČEVIĆ: Dalji rast prihoda od indirektnih poreza je zaista upitan. Posebno imajući u vidu ukupan fiskalni kapacitet države, smanjenje potrošnje određenih proizvoda za koje se povećava poresko opterećenje, prije svega mislim na duvan i duvanske proizvode. Naravno, ukoliko dođe u narednoj godini do određene liberalizacije trgovine sa pojednim zemljama, tačnije ukidanje i onih carina koje su još na snazi, očekuje nas i gubitak prihoda po ovoj osnovi. Zato, ako uzmemo u obzir relevantne ekonomske pokazatelje, zaista je teško očekivati dalji rast prihoda od indirektnih poreza.
S tim u vezi, trebalo bi se zaista konkretnije razmišljati na koji način bi Bosna i Hercegovina mogla ući u ozbiljnu poresku reformu u narednom periodu. Ukoliko za primjer uzmemo razvijene skandinavske zemlje vidjećemo da tamo u ukupno prikupljenim prihodima primarnu ulogu imaju upravo direktni porezi kao što su porez na dobit, dohodak i imovinu. Samim tim onaj ko više zarađuje, plaća i više poreza državi, koja se ne oslanja na indirektne poreze koji su za sve jednaki. Ostale razvijene zemlje, poput Njemačke, na istoj razini imaju prikupljene prihode od direktnih i indirektnih poreza. To je svakako put, kojim bi trebala krenuti Bosni i Hercegovina, ako se uopšte želi postići prava fiskalna stabilnost države.
VIJESTI.BA: Kako biste ocijenili saradnju UIO sa drugim institucijama, prvenstveno sa Tužilaštvom BiH i SIPA-om? Ima li prostora za unapređenje?
KOVAČEVIĆ: Samo u 2015. godini UIO je prema nadležnim tužilaštvima proslijedila ukupno 90 izvještaja o postojanju sumnje da je počinjeno neko od krivičnih djela iz oblasti indirektnih poreza i dvije dopune izvještaja, gdje postoji osnova sumnje da je budžet BiH oštećen za 54 miliona KM. Radi se o zaista obimnim predmetima, na kojima radi veliki broj službenika.
Ja bih svakako rekao da je u posljednih nekoliko godina saradnja sa Tužilaštvom BiH izvrsna, posebno nakon formiranja posebnog tima u kojem se nalazi deset službenika UIO koji su konstantno na raspolaganju tužiocima u smislu pripreme optužnica. Kao rezultat toga su vrlo česte informacije posljednjih mjeseci da su podignute optužnice koje terete fizička i pravna lica za utaju indirektnih poreza. Isto tako UIO ima odličnu saradnju i sa drugim institucijama, posebno sa SIPA-om i Graničnom policijom BiH, koju ćemo svakako u 2016. godini nastojati dići i na još veću razinu.
VIJESTI.BA: Kao dobar primjer saradnje možemo izdvojiti akciju "Kurur", koju je UIO BiH provela u saradnji sa pomenutim organima. Dokazi su frapantni - kineski državljani su iz BiH "na crno" iznijeli više od 40 miliona KM. Iz ugla UIO BiH, je li moguće preduprijediti i spriječiti slične aktivnosti?
KOVAČEVIĆ: Samo u 2015. godini proveli smo zajedno sa službenicima SIPA-e i nadležnih MUP-ova u BiH, a uz podršku i naredbe Suda i Tužilaštva BiH, zaista brojne akcije. Svakako bih izdvojio akcije „List“, „List 1“ i „Kurir“ u kojima je oduzeta velika količina nezakonito prodavane robe i otkrivene višemilionske utaje koje će biti procesuirane. U dobro pripremljenim i izvedenim akcijama presječeni su brojni lanci nelegalne prodaje razne robe i na taj način prekinuto je izbjegavanja plaćanja obaveza prema državi. Samim tim dali smo jasnu poruku onima koji se bave krivičnim djelima iz oblasti indirektnih poreza da imamo zaista ozbiljne namjere u daljnjem sprečavanju sličnih aktivnosti. A jedan od rezultata je svakako i ovaj rast prihoda od indirektnih poreza u 2015. godini koji su bili zaista rekordni od uspostave UIO.
Nema komentara:
Objavi komentar