Vlasnik Buroj Ozonea: Nisam došao u BiH da kradem, projekt će biti završen 2019. godine

Nakon mnogobrojnih informacija o tome da je projekat Buroj Ozone propao, vlasnik kompanije Buroj International Group Ismail Ahmed kazao je u razgovoru  kako će dosta toga biti izgrađeno do kraja sljedeće godine, a da će naselje biti useljivo u 2019. godini.

Unatoč što još uvijek ništa osim kamena temeljca nije izgrađeno, Ismail tvrdi da projekt nije zaustavljen i da je sve pod kontrolom.

“Projekt nije zaustavljen i sve je pod kontrolom, ali procedure, pravila i papirologija nam je uzela mnogo vremena. Sada je sve završeno, imamo urbanističke i druge dozvole. Ovo je najbolji projekt na zemlji i najveći u Evropi. Želim da ljudi znaju da nisam došao uzeti njihov novac niti ukrasti, već da napravim novac i projekat koji će biti jako dobar za Bosance i sve druge ljude”, rekao je Ismail Ahmed za Klix.ba.

Ismail tvrdi da nikome ne duguju novac

Istakao je da je Buroj Ozone izazov i za njega i da mu je previše važan da bi odustao te da će učiniti sve da ga završi.

“Došli smo ovdje da gradimo, a ne da uništimo BiH. Nikada nisam prevario nikoga i svima smo platili za njihov rad. Kompanija je registrovana, radnici prijavljeni i sve je legalno. Nikome ne dugujemo novac, a mi smo ga do sada uložili i izgubili mnogo zbog kašnjenja. Treba govoriti realno, nisam uzeo ničiji novac i nisam bježao iz BiH. Bio sam tu”, rekao je vlasnik kompanije.

Istakao je kako međunarodni investitori ulažu u ovaj projekt i firmu te da su veoma zainteresovani. Uložio je, kaže, i u reklamu ne samog projekta, već i naše zemlje zbgo čega je broj turista iz arapskih zemalja povećan u posljednje dvije godine.

“Ja sam poslovan čovjek, a ne političar. Cilj mi je privući turiste. Kada sam prvi put došao u BiH, bilo je dosta oštećenih zgrada iz rata, ali izgradili ste zemlju i dolaze turisti koji ostavljaju novac. To donosi profit cijelom lancu ljudi – kompanijama, restoranima, taksistima, rent-a-car agencijama, hotelima, svima. Broj turista stalno raste, a bio bi još veći kada bi se izgradio aerodrom jer nema dovoljno mjesta da slete Airbusevi A787 ili A380. Kad bi se to dogodilo imali biste tri miliona turista, ali sve aviolinije koje dovode veći broj turista su od našeg projekta i naših zemalja”, rekao je Ahmed.

Unikatan projekt

Istakao je kako narod ne treba biti negativan jer je on kao strani državljanin uvidio da se BiH ipak razvija. Kao primjer je naveo brojne hotele, zgrade i druge objekte koji su izgrađeni.

“Ako nešto želite postići morate biti pozitivni. Znate li koji je poduhvat povezati naselje s Bjelašnicom? To puno košta. A u tome će Bosanci uživati jer žele nešto novo. Ovaj projekt će imati sve sadržaje. To je unikatan i održiv projekt, iskoristiv i ljeti i zimi, ljudi će to shvatiti”, kazao je vlasnik.

Dosad uloženo dosta novca

Rekao je da je do sada uloženo dosta novca, ali nije mogao navesti tačnu cifru jer, kako kaže, troškovi rastu iz dana u dan. Kada je u pitanju broj telefona koji se navodi na plakatima s pozivom kupovinu nekretnina, istakao je da je broj aktivan i da svi mogu provjeriti tako što će ga okrenuti ujutro u osam sati.

“Znam da nema uspjeha bez problema. Ali molim sve da ne budu negativni. Ja ću otići iz ove zemlje jer imam svoju zemlju, a vama, vašoj djeci i unučadima ostat će ovaj projekt. Mislim da biste trebali biti ponosni jer ćete imati nešto što nema niko”, zaključio je Ismail.

Šezdesettrogodišnji Nijemac Ernst Ebeling na odmor u Hrvatsku doputovao je na traktoru. Prešao je 1.800 kilometara i stigao za 11 dana u Trogir.

Šezdesettrogodišnji Nijemac Ernst Ebeling na odmor u Hrvatsku doputovao je na traktoru. Prešao je 1.800 kilometara i stigao za 11 dana u Trogir.Prošao je kroz predivne krajolike pet zemalja i sada će obići Jadran što je, kako je rekao za njemačke medije, ispunjenje njegovog sna.

"Bila je to izuzetno uzbudljiva vožnja. Prelazio sam između 150 i 230 kilometara dnevno, te bio na traktoru oko 11 sati u svim vremenskim uvjetima", rekao je Ebeling za njemački portal Hildesheimer Allgemeine Zeitung.

Prikaži sliku na Twitteru

Informacije o Twitter oglasima i zaštiti privatnosti

Dva sata nakon što je stigao u hotel u Trogiru pridružio se supruzi koja je stigla avionom u Split.

Imao je nekoliko kvarova i u jednom trenu je umalo sletio s ceste, ali je ipak na kraju imao sretan kraj. Četiri sata je proveo popravljajući mašinu. Na putu ga je iznenadio i pljusak, ali nije mario za to. U jednom trenu je shvatio da je promašio put, pa se morao vraćati zbog čega je izgubio na vremenu. Kada je prilazio Rijeci shvatio je da niti na jednom putu nije dozvoljeno kretanje traktora. Pomogao mu je policajac koji ga je pratio cestom kroz grad.

Najviše mu se svidjela vožnja jadranskom obalom. Vozači su ga podržavali, trubili, mahali i dizali palac prema gore.

"Hrvatska je prekrasna zemlja i ima divne ljude. Kada sam ušao u hotel prašnjav i prljav dočekali su me ljubazno", kazao je Nijemac.

U Trogiru je bio dvije sedmice, a danas je kenuo nazad kući. Ebeling živi u gradiću Hohenhamelna koji je 35 kilometara udaljen od Hannovera.

Je li tender za prodaju mesinga iz Oružanih snaga BiH Ministarstvo odbrane dogovorilo unaprijed?

Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine otvorilo je oglas za prodaju mesinga i drugih sirovina čija vrijednost prelazi 2,5 miliona KM, a koji bi već na samom startu mogao biti problematičan, zbog niza nelogičnosti u samom pozivu.

U oglasu za prodaju sekundarnih sirovina Ministarstva odbrane BiH, koji je javan, otvoren do 31. jula, objavljen na zvaničnoj stranici Ministarstva Mod.gov.ba, Ministarstvo traži najboljeg ponuđača za prodaju sirovine mesing, čelik, plastika, bakar…, u skladištima Ministarstva u Doboju, Derventi, Visokom i Glamoču. Sirovine koje nudi Ministarstvo su podijeljene u dva lota, prvi lot prelazi vrijednost 1,5 miliona KM, a drugi je veći od milion KM. Kupoprodaja će biti obavljena sistemom „viđeno – kupljeno“, bez mogućnosti naknadne reklamacije.

Upućeni tvrde da je više stvari nelogično u cijelom oglasu, što otvara sumnju da je Ministarstvo unaprijed dogovorilo prodaju sa nekom od firmi za otkup sekundarnih sirovina.

U oglasu je navedeno da ponudu mogu poslati i fizička i pravna lica. Od dokumentacije koju ponuđač mora dostaviti Ministarstvu je i dokaz o prometu većem od 20 miliona KM za ponudu prvog lota i promet veći od 10 miliona KM za ponudu drugog lota. Uz dokaz o prometu Ministarstvo traži i bankovnu garanciju od 154.000 za prvi i 107.000 KM za drugi lot.

Stručnjaci za tendere koji su govorili za Patriju objašnjavaju da je dosadašnja praksa bila takva da institucije koje raspisuju javni oglas traže da je ponuđač unutar tri godine imao promet približno slične vrijednosti kao aktuelni tender na koji se javlja, ali ne i desetorostruko veći promet, kako su zatražili iz Ministarstva odbrane.
Upravo ovaj detalj iz javnog oglasa Ministarstva odbrane može značiti da oglas unaprijed favorizira samo jednog ponuđača.

Osim toga, kada je u pitanju ovaj oglas, posve je nelogično tražiti i bankovnu garanciju i dokaz o ostvarenom prometu. Ako je ponuđač spreman založiti bankovnu garanciju za robu, odnosno položiti depozit, znači da je spreman i dati novac za robu, što bi trebao biti krajnji cilj oglašivača.

Isti oglas Ministarstvo je raspisalo i krajem prošle godine, ali je oglas poništen nakon žalbi Vlade bh. entiteta Republika Srpska.

OBJAVLJENO VELIKO ISTRAŽIVANJE: Koliko država plaća fazonske komade Dodikovog zeta

Kompanija „Interkont – Komerc“ zaradila je tokom 2015. godine 1. 170. 201 maraka nabavljajući materijal za vodovode u Istočnom Sarajevu, Doboju, Gradišci, Prijedoru, Trebinju i Banjoj Luci. Direktor firme je Spasoja Zeljković, suprug sestre predsjednika SNSD-a i Republike Srpske Milorada Dodika. Ugovori koje je njegova firma potpisivala sa javnim preduzećima u Srpskoj, a koji se nalazi u bazi podataka Transparency Internationala BiH, govore da postoje jake političke veze koje stoje iza ovih poslova.

 nemože nam niko ništa jači smo od sudbine

Istraživanje poslovnog portala CAPITAL.ba i Transparency International u Bosni i Hercegovini o trošenju sredstava javnih preduzeća, pokazalo je da je Zeljkovićeva firma povezana sa kompanijom „SB Invest“ koja je osnovana 2008. godine.



Osnivački ulog iznosio je pet hiljada maraka. „SB invest“ osnovale su firme „TN invest anstalt“ iz Lihtenštajnja koja je uložila 3.000 KM i Zeljkovićeva firma „Interkont – komerc“ registrovana u Laktašima sa ulogom od 2.000 KM.

Sa Vodovodom i kanalizacijom u Istočnom Sarajevu „Interkont – Komerc“ sklopio je tokom 2015. godine tri ugovora za nabavku „fazonskih komada, pocinčanih cijevi fitinga, spojnog materijala, reparaturnih spojnica i uličnih kapa“.

Vrijednost ugovora iznosila je 236.968 maraka. Sa dobojskim vodovodom potpisano je sedam (153.674 KM), sa prijedorskim četiri (152.992 KM), a sa trebinjskim takođe sedam ugovora (122.245 KM).

Najviše ugovora potpisano je sa banjalučkim vodovodom – čak 12 i to u iznosu od 194.650. Sa Vodovodom u Gradišci potpisana su samo dva ugovora, ali je njihov iznos ubjedljivo najveći.

Za kupoprodaju fitinga, fazonskih komada i armatura izdvojeno je 201.890, a za kupoprodaju vodomjera 107.782  KM.

Zeljkovićeva kompanija je tokom 2016. godine sklopila 24 ugovora sa vodovodima i komunalnim preduzećima u RS.

Ukupna vrijednost tih ugovora iznosila je 1.466.844 KM. Od toga je sa „Komunalcem“ iz Dervente sklopljeno šest ugovora, pet ugovora je potpisano sa banjalučkim Vodovodom, tri ugovora sa Vodovodom Doboj, po dva ugovora sa vodovodima iz Trebinja, Istočnog Sarajeva i Broda i Komunalnim preduzećem „Budućnost“ iz Laktaša i po jedan ugovor sa vodovodima iz Prnjavora i Zvornika.

„Interkont-komerc“ je dobro poslovao i sa Željeznicama Republike Srpske. Tokom 2015. godine potpisana su dva ugovora čija je ukupna vrijednost 1.108.406 KM.

Bilo kuda – Kaja svuda

I kompanije Mladena Milanovića Kaje „MG Mind“ i „Mrkonjićputevi“ često dobijaju poslove u javnim preduzećima. Njegove firme „MG Mind“ i “Mrkonjićputevi” se bave raznim poslovima – od asfaltiranja, preko građevine, trgovinom. „MG Mind“ je početkom 2011. godine za više od 30 miliona maraka kupio većinski paket akcija banjalučke „Tržnice“. 

Prema presudama Suda BiH ustanovljeno je da su dvije firme koje su poslovale sa „MG Mindom“ oprale oko šest miliona KM. Milovanović je u više navrata dovođen u vezu sa ministrom finansija RS Zoranom Tegeltijom sa kojim je u više nego dobrim odnosima, te je osim „MG Mind“ i „Mrkonjićputeva“ vlasnik još nekoliko firmi.



U ovoj godini „MG Mind“ je dobio nekoliko poslova od “Puteva RS”. Prvi je bio vrijedan 18,4 miliona KM, drugi 9,6 miliona KM, treći 1,1 miliona KM, četvrti 950.000 KM.

Peti, šesti i sedmi potpisani su istog dana, 9. marta, a njihova vrijednost je 2,9 miliona KM. Samo dva dana ranije, 7. marta, potpisana su još dva ugovora za 1,6 miliona KM.

Prije dvije godine „MG Mind“ je takođe poslovao sa “Putevima RS” i to više nego dobro. Potpisana su tri ugovora. Jedan za sanaciju dijela regionalnog puta Gornja Vijaka – Razboj koji je iznosio 561.681 KM, a drugi za rekonstrukciju i uklanjanje dva mosta u Vrbanji za 586.580 KM.

Treći ugovor bio je znatno „lakši“ i iznosio je 47.081 KM. Drugim riječima, „MG Mind“ je na ova tri posla zaradio 1.195.342 KM. Modernizaciju i izgradnju nepoznatog lokalnog puta “Putevi” su Kajinoj firmi 2013. godine platili 10.854.789 KM.

Ukupno poslovanje dvije firme u vlasništvu Mladena Milanovića sa “Putevima RS” od 2015. do danas iznosi čak 58.6 miliona KM.

„MG Mind“ je poslovao i sa drugim javnim preduzećima u Republici Srpskoj.

Sa “Elektrokrajinom” je 2015. godine potpisan ugovor o izgradnji poslovnice u Čelincu. Posao je koštao 416.799 KM. “Hidroelektrane na Vrbasu” prošle godine poslovale su sa čuvenom mrkonjićkom firmom samo jednom i to za 25.419 KM, ali je godina prije te, 2015, bila daleko uspješnija, pa su potpisana tri ugovora vrijedna 265.696. Najviše je koštala rekonstrukcija skladišta za kabastu robu (196.513 KM).

Prošle godine je „MG Mind“ sarađivao i sa “Vodama Srpske” i to dva puta. Jednom za 22.875, a drugi put za dvije marke više. Godinu dana ranije za sanaciju mostova „MG Mind“ je dobio 226.855 KM.

I “Šume Srpske” su tokom 2015. godine angažovale firmu Mladena Milanonovića. Prema podacima iz nalazi u baze Transparency Internationala BiH potpisana su tri ugovora i to za 347.980 KM.

Specijalno paralelne veze

I druga Milanovićeva firma, „Mrkonjićputevi“, dobija milionske poslove u Republici Srpskoj, ali i u FBiH.

„Mrkonjićputevi“ su 2015., 2016. i 2017. godine sa „Cestama FBiH“ potpisali tri ugovora ugovora, u svakoj godini po jedan. Ukupna vrijednost ovih ugovora je 791.000 KM.



„Mrkonjićputevi“ su bili i na putevima Srpske.

U ovoj godini čak pet puta i to za velikih 20 miliona maraka. U 2015. godini potpisan je samo jedan ugovor (2.425.737 KM), kao i u 2013. godini (2.584.088).

Na taj način, ukupno poslovanje dvije firme u vlasništvu Mladena Milanovića sa “Putevima RS” od 2015. do danas iznosi čak 58.6 miliona KM.

„Šume RS“ prošle su godine dva puta zvale „Mrkonjićputeve“: jednom za 83.136, a drugi put za 110.455 KM. Tokom 2015. godine „Šume“ su „Mrkonjićputevima“ tri puta plaćale za poslove i to 154.395 KM, 67.228 KM i 60.757 KM. Struktura je bila ista i 2013. godine – 111.029 KM, 178.732 KM i 65.062 KM.

“Hidorelektrane na Vrbasu” su u 2015. godini potpisale samo jedan ugovor sa ovom firmom i on je iznosio 248.613 KM.

Došli su tiho i ušli u tender

Kompanija „Prointer“ došla je u žižu javnosti nakon ovogodišnjeg tendera za Fond zdravstvenog osiguranja RS. Planom javnih nabavki zdravstva za 2017. godinu bilo je predviđeno da se za posao isporuke „hardvera, softvera, elektronskih kartica i čitača za IZIS“ utroši 17,4 miliona KM (bez PDV-a), ali je Upravni odbor Fonda u januaru donio odluku u kojoj je precizirano da se kod nabavke mijenja iznos procijenjene vrijednosti i da se on povećava na 23,2 miliona KM (bez PDV-a).



U javnosti je u više navrata nezvanično isticano da iza ove firme stoji Igor Dodik, sin Milorada Dodika, iako je on to u nekoliko navrata demantovao. Kao drugi vlasnik pominje se Slaviša Kokeza.

Bez obzira ko je na papiru formalni vlasnik, ugovori koje je „Prointer“ za samo dvije godine potpisao pokazuju da ova kompanija uživa neobično veliko povjerenje javnih preduzeća u RS, ali i drugih ustanova u RS, poput Poreske Uprave ili Vlade RS.

„Prointer“ je za dvije godine dobijao poslove od Trebinja do Pala, mada niko ne zna kojim tačno putem je išla ta ruta. Ova kompanija sa “Elektrokrajinom” prošle godine potpisala tri ugovora za 160.910 KM.

Jedan ugovor je potpisan i sa “Elektrodistribucijom Pale” (17.799 KM), kao i sa “Elektro-Dobojem” (56.096 KM). I sa “Elektroprenosom BiH” je u 2017. potpisao ugovor o nabavci računarske opreme i servera u vrijednosti od 246.000 KM, kao i za implementaciju informacionog sistema u vrijednosti od245.000 KM.

Ukupna vrijednost ugovora Prointera sa javnim institucijama, ustanovama i preduzećima do sada oko 15,5 miliona KM.

Sa “Hidroelektranama na Trebišnjici” su ove godine sklopljena 3 ugovora ukupne vrijednosti oko 200.000 KM.

“Elektro-Hercegovina” je jednom sarađivala sa „Prointerom“ i to ove godine i to za 10.813 KM. Isto je i sa “Vodama RS” koje su ove godine sklopile posao vrijedan 55.545 KM. Najviše poslova sa „Prointerom“ potpisale su „Pošte Srpske“.

Ove godine potpisano je šest ugovora, ukupne vrijednosti preko 350.000 KM. Tokom 2016. „Prointer“ je sa „Poštama“ potpisao 12 ugovora čija je vrijednosti oko 710.000 KM.  

“Prointer” je poslovao i sa “Putevima RS”, koji su ovoj firmi u januaru 2017. dodijelile ugovor od oko140.000 KM.

Ukupna vrijednost ugovora koje je “Prointer” sklapao sa javnim preduzećima je oko 2,2 miliona KM, dok je, ukupna vrijednost ugovora “Prointera” sa javnim institucijama, ustanovama i preduzećima do sada oko 15,5 miliona KM.

Premijerske revizije i bijeljinska pića

„Confida revizija Banja Luka“, iza koje je stajao nekadašnji premijer RS i ministar finansija RS Aleksandar Džombić, dobila je u 2015. godini dva posla – jedan sa „Poštama Srpske“ (13.923 KM) i drugi sa banjalučkim Vodovodom (20.000 KM).

Džombićev „Grant Thornton“ osnovan je 2012. godine. Prema dostupnim podacima ova kuća je pobijedila na mnogobrojnim tenderima u BiH, a dio tih pobjeda odnosi se i na javna preduzeća. Prošle godine je „Grant Thornton“ poslovao sa „Putevima RS“ (4.680 KM), sa „Poštama Srpske“ (13.000 KM), sa Šumskoprivrednim društvom Srednjobosanske šume/Šumskogospodarsko društvo Šume Središnje Bosne Donji Vakuf (10.000 KM) i sa Radio-televizijom RS (6.850 KM).

Firma „Lala i Laćo“ osnovana je 1993. godine u Bijeljini. Osnivač i direktor firme je Milivoje Stanivuković. Ova kompanija se bavi uvozom i distribucijom svih bezalkoholnih i alkoholnih pića i druge robe široke potrošnje.

Snabdijevaju, kako sami ističu, veliki broj ekskluzivnih kafea, restorana i klubova. Imaju poslovnu saradnju sa velikim brojem evropskih proizvođača i distributera, megamarketa i maloprodaja. Bolji poznavaoci semberskih prilika iz povezuju sa SNSD-om, iako te veze nisu toliko snažne koliko su snažne Zeljkovićeve ili Kajine.

Tokom 2015. godine ova kompanija je sklopila tri ugovora – jedan sa Vodovodom Banja Luka (22.586 KM) i dva sa Olimpijskim centrom „Jahorina“ (42.387 KM). Ove godine „Lala i Laćo“ je tri puta potpisivala ugovore sa RiTE Gacko i to za 211.900 KM. I prethodnih godina je ova bijeljinska kompanija sarađivala sa gatačkom termoelekranom. 

Nabavljano je dosta toga: od kolonijalne robe za ishranu radnika preko sredstava za održavanje higijene do riba i ribljih prerađevina. Ti ugovori, koji datiraju od 2013. godine do prošle iznose 404.504 KM. Istovremeno su potpisivani ugovori i sa Hidroelektranama na Trebišnjici i to dva puta za 14.366 KM.

Skupe fore i fazoni

Javna preduzeća i ustanove ne ustručavaju se da poslove dodjeljuju privatnim kompanijoma sa kojima su u političkim ili rodbinskim vezama.

Ovi primjeri jačaju sumnju građana u postojanje nepotizma i privilegovanja firmi.

Prividna transparentnosti i poštivanje zakonskih procedura nabavke uzmiče pred podacima o učestalom pojavljivanju i izboru istih kompanija za iste ili slične poslove.

Postojeći Zakon o javnim nabavkama BiH često ne sprečava ove pojave, štaviše stvara mogućnost za legalizovanje krađe novca poreskih obveznika za privatne i političke interesa.

Baza ugovora 195 javnih firmi

Baza podataka o nabavkama javnih preduzeća Transparency Internationala  obuhvata 195 javnih preduzeća u BiH i dostupna je na stranici https://tibih-database.org/ugovori-o-nabavkama-javnih-preduzeca. Ugovori koji se nalaze u ovoj bazi podataka odnose se na 2015. i 2016. godinu. Baza sadrži imena dobavljača, predmet ugovora, tip postupka, datum kada je ugovor potpisan i iznos ugovorenog posla.

Transparency International u Bosni i Hercegovini u sklopu svojih istraživanja redovno prikuplja dokumentaciju koja je u posjedu javnih institucija i koja sadrži informacije o njihovom poslovanju. Ovo obuhvata ugovore o nabavkama, ugovore o djelu, podatke o zapošljavanju, utrošku javnih sredstava, itd.

Institucije veoma često ne objavljuju ove informacije, zbog čega je TI BiH odlučio da u obliku pretraživih baza podataka postepeno objavljuje svu prikupljenu dokumentaciju i na taj način omogući građanima uvid u ove dokumente.

Profesor Bajtal o tekstu Gatala: Nadam se da će porodice žrtava znati zatražiti pravdu zbog uvreda

Tekst „Radno mjesto Srebrenica“ objavljen na portalu Pogled.ba u kojem autor Veselin Gatalo negira i omalovažava srebrenički genocid, za mnoge je dodatno objelodanio sve otvoreniju podršku predsjedniku bh. entiteta Republika Srpska Miloradu Dodiku od lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića.

Više od 8.000 Bošnjaka ubijenih pred naletom srpskih snaga u julu 1995. godine u zaštićenoj zoni UN-a u Srebrenici za Gatala su zapravo samo muškarci koji su ostavili svoje žene i djecu na milost i nemilost neprijateljima. Komemoracija žrtvama genocida za njega je obična manifestacija, a srbijanski opozicioni političari koji su priznali genocid, nakon Haških presuda, prema mišljenju Gatala igraju po nalogu bošnjačkih političara.

Izdavač portala Pogled, koji je objavio kontroverzni članak, je Studenski zbor Sveučilišta u Mostaru. Zbor finansira Sveučilište. Sveučilište se finansira iz Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona, na čijem čelu je HDZ-ov premijer Nevenko Herceg.

Predsjednik HDZ-a Dragan Čović ranije je priznavao srebrenički genocid, ali sada svojim potezima pokazuje da ipak mijenja stavove.

Na pitanje kako komentira tekst Gatala profesor Esad Bajtal kaže da ako neko dozvoli da se na njegovom glasilu pojavi takva etno-fašistički nasrtljiva retorika; prizemna i krajnje uvredljiva u civilizacijskom, ljudskom i svakom drugom smislu, onda jedini mogući zaključak koji slijedi je taj, da, oni koji su dozvolili objavu takvog sadržaja i retoričke forme, zapravo i sami stoje iza nje. I da je, ukoliko nije naručena, samim objavljivanjem, faktički podržavaju
 
„Zamislite sličnu priču o Aušvicu ili, Jasenovcu i sve će vam biti jasno“,  kaže profesor Bajtal za agenciju Patria.

„Dakle, ako dozvoliš da se tako nešto objavi, prošavši prethodno uobičajenu proceduru objavljivanja - redakcijsku, uredničku - a zatim ni naknadno, nakon njegovih brojnih osuda, ne ogradiš se, i ne shvatiš njegovu ljudsku, civilizacijsku, etičku i moralnu poraznost, onda to, po logici uredničke šutnje, znači odobravanje svega rečenog“.

Šutnja, u logičkom smislu, i na tragu poznate narodne mudrosti, kaže profesor Bajtal, znači slaganje, odobravanje i pristajanje uz rečeno.

„Konačno, i neovisno o samoj banalnosti tog teksta i njegovoj šokantnoj prizemnosti, ovdje se radi o ideologizirano orkestriranoj priči ponavljanja poznate voždovske retorike, koja se, godinama i nekažnjeno, kontinuirano-planski opetuje. I populistički sasvim ciljano, a shodno dnevno-političkoj potrebi, svodi na negiranje jedne sudske Odluke, te na bolno vrijeđanje nedužnih žrtava i njihovih bolom ophrvanih porodica.
 
Aksiološka i moralna poraznost takvog politikantski-udvaračkog teksta, čitanog sa stanovišta logike zdravog razuma, ne zaslužuje nikakav komentar. I bilo bi najbolje da o tome nisam ništa pitan. U svakom slučaju, takav kakav je, u povijesnoj riznici ljudskog beščašća, naći će svoje mjesto pedagoški morbidnog primjera koji više nikada i nigdje, ne bi trebao (normativ), a u pravnom smislu te riječi, ni smio (imperativ) da se ponovi. 
 
Nadam se da će porodice žrtava znati zatražiti dužnu sudsku satisfakciju koja im, za ovakvu vrstu teške uvrede pripada“, zaključuje Bajtal.

Za podsjećanje, uobičajenu sahranu žrtava srebreničkog genocida, 11. jula, kojoj je, kao i svih godina ranije, prisustvovalo mnoštvo diplomata i uglednih dostojanstvenika iz cijelog svijeta, Gatalo je, sasvim nepotrebno i ničim izazvan, u svom cinično-izrugivačkom tekstu nazvao „komemorativno-kulturno-povijesno-sportsko-umjetnička manifestacija s motorijadom“.

VIDEO - OTAC OSTAVIO DJEVOJČICU S 14 VUČJAKA, PA DOŽIVIO NEOČEKIVAN PRIZOR

Nevjerovatan video iz Norveške objavljen je na Youtube-u.

Zelena trava, šuma u pozadini, a mala djevojčica je okružena sa 14 vučjaka.

Otac je odmah počeo da snima ovaj prizor. Nakon određenog vremena, doživio je prizor koji nije očekivao.

DUŠAN TOPIĆ, DIREKTOR AUTOPUTEVA RS: SLJEDEĆE GODINE REPUBLIKA SRPSKA ĆE IMATI 105 KILOMETARA AUTOPUTA

Projekt dionice Koridora 5C na teritoriji RS je kandidovan još prije godinu dana i on je već u nekoliko navrata odobravan i vjerovatno će do same realizacije još nekoliko puta biti odobravan na forumima kao što je bio u Trstu, to je uobičajena praksa, ali je loš osjećaj to što se od jednog do drugog odobravanja uvijek pojave neki novi uslovi, ali ti uslovi su uglavnom političke prirode, tako da Autoputeve RS, kao preduzeće, to mnogo ne dotiče, to se više odnosi n

a tri resorna ministarstva, kaže u intervjuu za Klix.ba direktor Autoputeva RS Dušan Topić.

"Što se nas tiče, spremni smo, projekt je pripremljen, projektna dokumentacija je spremna, u toku je eksproprijacija, u toku su završni razgovori s EBRD-om za osiguravanje kreditnih sredstava, procijenjena vrijednost je 70 miliona eura za tu dionicu i prateći grant kao podrška tom projektu, pošto je to na Koridoru 5C, u iznosu od 20 posto odobrenog iznosa", kaže Topić i dodaje da grant ne ulazi u tih 70 miliona eura, ali ukoliko on bude odobren, kredit će biti korigovan, odnosno umanjen na 56 miliona eura.

Topić očekuje da do kraja godine bude potpisan sporazum s EBRD-om te bude sprovedena tenderska procedura i izabran izvođač, a u optimalnom slučaju početak radova se može očekivati na proljeće naredne godine.

"Što se tiče Evropske komisije, neće se ništa korigovati niti biti problema jer je to dionica na Koridoru 5C koji je apsolutni prioritet i za Evropsku komisiju i za nas, pogotovo što se radi o prvoj dionici na Koridoru 5C koja prolazi kroz RS", navodi Topić.

Što se tiče dionice autoputa "9. januar" od Banje Luke do Prnjavora u dužini od 36 kilometara, njeno puštanje u saobraćaj se također može očekivati do kraja godine, uz blagu rezervu, jer sve zavisi od toga kakva će biti predstojeća zima i koliko će se moći raditi u zimskim mjesecima, očekuje Topić.

"Sa druge strane, imali smo nekih dodatnih zahtjeva prema izvođačima i dodatnih radova, tako da neće biti iznenađenje ni ako se sam završetak pomjeri za proljeće, odnosno puštanje u saobraćaj čitave dionice, s tim što planiramo da do kraja ovog ljeta pustimo prvih 10 kilometara od Mahovljana do Drugovića, gdje će biti petlja kao veza s magistralnim putem. Mnogi pitaju zašto puštate 10, zašto ne sačekate da bude završeno svih 36 kilometara, ne radimo to iz nekih političkih razloga, nego više iz nekih funkcionalnih razloga, jer kada se pusti tih 10 onda će biti veoma praktično, pogotovo pred zimu, da preusmjerimo saobraćaj, odnosno da onaj ko dolazi iz Prnjavora u Drugovićima skrene prema Mahovljanima, da izbjegne Tutnjevac i one krivine", kaže Topić.

Prema najnovijim informacijama, izgradnja mosta na Savi kod Gradiške će, u najboljem slučaju, početi do kraja 2018. Topić tvrdi da tu najviše gube vozači i Autoputevi RS kao preduzeće, budući da je direktna posljedica toga manji broj vozila na autoputu.

"Razlozi su poznati, duga je to priča i dugo smo čekali da hrvatska strana prvo postane punopravni član EU, da dobije pravo na pristupne fondove i bespovratna sredstva, sad kada su to dobili imali su neke svoje prioritete, bili su fokusirani na Svilaj, zajedno sa Sarajevom, pa onda na Pelješac protivno Sarajevu i bilo je dosta nekakvih odnosa gdje smo mi bili ni krivi ni dužni, ali smo bili na nekakvom repu dešavanja iz prostog razloga što je to međudržavni projekt i bilo je neophodno da komunikacija prvo ide između Zagreba i Sarajeva, pa tek onda Banja Luka. Isključivo zbog toga sve ide tako sporo, a projekt koji ide na autoputu Banja Luka-Gradiška je bio trn u oku i Sarajevu i Zagrebu, odnosno nije bio prioritet. U posljednje vrijeme imamo mali pomak, mali napredak, jer se Evropska komisija konačno uozbiljila i vrši pritisak na Zagreb, nije to pritisak kakav bismo mi očekivali da bude, i dalje sve ide veoma sporo, ali ove sedmice je prvi put zasjedala komisija za izradu tenderske dokumentacije, što znači da do kraja godine planiramo dogovoriti tendersku dokumentaciju i raspisati tender i za izvođača i za nadzorni organ, tender će biti malo kompleksniji, jer ga vode i jedna i druga strana, pred nama je pa ćemo vidjeti", kaže Topić.

S obzirom na najave od prije šest godina, kada je rečeno da će autoputem Banja Luka-Gradiška dnevno cirkulisati 12.000 vozila, pitali smo Topića kako komentariše primjedbe da RS gradi autoputeve koji nigdje ne vode i da njihova izgradnja nije ekonomski opravdana.

"Te kvalifikacije da se radi o autoputevima koji nigdje ne vode, to je toliko izlizano da ne želim ni da komentarišem. Ja tvrdim da su naši autoputevi rentabilni, možemo različito da vrednujemo određene elemente studije opravdanosti, ali su definitivno opravdani, ovo da nigdje ne vode je možda jedna privremena istina zbog toga što mi sada imamo dva puta po 35 razdvojenih kilometara, a početkom iduće godine ćemo imati 105 kilometara u komadu. I tih 105 kilometara je u poređenju s drugim zemljama malo, ali za nas je to puno i dovoljno. Tih 105 kilometara će tada biti itekako funkcionalno, bit će još više saobraćaja, za godinu dana možemo ponovo sjesti i to provjeriti. Naravno da nam tu nedostaje most, po pitanju broja vozila, ali tu smo nemoćni, nadam se da će početak izgradnje uslijediti što prije. Nije to baš tako loše kao što neki žele da prikažu kada kažu da su putevi koji nigdje ne vode i nigdje ne završavaju", ističe Topić.

Direktor Autoputeva RS kaže da će se o opravdanosti izgradnje mreže autoputeva u RS uvijek lomiti koplja, ali da to ostaje dugoročni cilj.

"Daljnji prioriteti su razvijanje postojeće mreže od Banje Luke prema zapadu do Prijedora, kasnije do Novog Grada, u perspektivi ka jugu i Mrkonjić Gradu, a kada se dođe do dogovora s kolegama iz Federacije BiH i Hrvatske idemo dalje prema Splitu. Imamo u planu i ovaj pravac Vukosavlje-Brčko-Bijeljina, naše preduzeće je zaduženo i za tzv. brze puteve, po Prostornom planu RS je predviđena i izgradnja mreže brzih puteva koji su skoncentrisani u istočnom i južnom dijelu RS, prije svega od Bijeljine preko Sokoca do Trebinja i pravac od Sarajeva do Višegrada i granice sa Srbijom, to je prvac koji je posljednjih mjeseci bio aktuelan zbog priče o turskom interesu da putem povoljnog kredita pomognu finansiranju tog pravca, tu se opet malo politika umiješala, pa ćemo vidjeti šta će biti od svega, ali je to svakako u planu razvoja naših brzih cesta, samo se mora usaglasiti pitanje same trase, da li da ona ide kroz RS ili kroz Federaciju BiH, ili pola-pola, tu će biti poteškoća da se napravi definitivni dogovor jer kada se politika uključi, tu se struka ne pita mnogo, a to je onda problem", kaže Topić.

Direktor Autoputeva RS nije želio komentarisati informacije da je preduzeće Univerzal Monte Vuka Hamovića prikupilo 20 miliona KM od naplate putarine na dionici regionalnog puta Trebinje-Herceg Novi, koja mu je data na koncesiju u vremenskom periodu od 20 godina, niti procjenjivati da li je naplata putarine na regionalnom putu u skladu sa zakonom ili ne.

Topić je odgovorio da regionalni putevi nisu nadležnost preduzeća na čijem je čelu, da nema kontakata s Hamovićem, da zakonom jeste propisano na kojim vrstama puteva se može naplaćivati putarina, ali i da svako pravilo ima izuzetak te da je naplata putarine na toj dionici vjerovatno pokrivena odgovarajućim odlukama.

Od početka rada sistema naplate putarine, na autoputu E 661 Gradiška – Banja Luka, tačnije od 16. marta 2015. godine pa do 30. juna 2017. godine, naplaćeno je 8,3 miliona maraka, dok je na autoputu "9. januar" Banja Luka – Doboj, na dionici od Doboja do Prnjavora, od 1. januara 2017. do 30. juna 2017. godine, naplaćeno 2,1 milion maraka.

Službeni podaci Federalnog zavoda za statistiku: Unsko-sanski kanton prednjači sa brojem nezaposlenih u odnosu na zaposlene! (FOTO)

Službeni podaci Federalnog zavoda za statistiku koji je najmeritorniji za takve pokazatelje, na žalost Krajišnika su katastrofalni za ovaj dio Bosne i Hercegovine.

Naime, zaključno sa aprilom ove godine, Unsko-sanski kanton je brojao 42.717 nezaposlenih osoba, dok je istovremeno zaposlenih bilo 33.670.

Već sami pogled na ove dvije brojke narušavaju mir, i traže odgovornost odgovornih, a ko je odgovoran čitatelji će procijeniti.

Međutim, svakodnevna priča o katastrofalnom stanju u Federaciji Bosne i Hercegovine nekako smiruje nezadovoljne Krajišnike, dok su istovremeno podaci potpuno u suprotnosti sa onim što se priča.

Prema podacima Federalnog zavoda, Unsko-sanski je uvjerljivo na začelju kada se govori o omjeru zaposlenih i nezaposlenih, negativan odnos zaposlenih i nezaposlenih u Federaciji BiH ima još samo Tuzlanski kanton u kojem je zaposleno 85.164 dok je 88.058 nezaposlenih.

Svi ostali kantoni, njih 8 imaju više zaposlenih u odnosu na nezaposlene,  ukupnom zbiru, na porstoru cijele Federacije BiH broj zaposlenih je veći u odnosu na broj nezaposlenih i to 464.531 je zaposleno, dok je 360.807 nezaposlenih.

Unsko-sanski kanton mnogi potenciraju kao kanton turizma, koji se treba “okrenuti” ka toj djelatnosti, dok su i na tom polju statistike neumoljive.Primjera radi, u aprilu mjesecu na području USK je zabilježeno 6.699 noćenja turista, dok je za isti mjesec u Kantonu sarajevo zabilježeno 90.885 noćenja, Hercegovačko-neretvanskom 38.500, Tuzlanskom 7.017, tek za mali broj noćenja od Unsko-sanskog je lošiji Srednjobosanski kanton sa 6.455 zabilježenih noćenja.

Pitanje čitateljima: Koje godine možemo očekivati da broj zaposlenih na području USK bude veći u odnosu na bro nezaposlenih kao i u 8 kantona u FBiH

Savjetnik radio samo deset mjeseci pa uzeo otpremnin

Raspodjela tekućih transfera od najmanje 4,6 miliona KM nije izvršena uz dosljedno poštivanje Zakona o izvršavanju budžeta, navedeno je u revizorskom izvještaju o poslovanju Federalnog ministarstva kulture i sporta, za koje je izrečeno mišljenje s rezervom.

Federalni revizori primjećuju da Ministarstvo nije poduzimalo sve zakonom propisane radnje radi naplate potraživanja od krajnjih korisnika, dok raspodjela oko 830.000 KM od igara na sreću nije izvršena na osnovu “mjerljivih kriterija”.

Također, revizori ocjenjuju da Ministarstvo, kojim rukovodi ministrica Zora Dujmović (HDZ), nije poduzimalo adekvatne mjere po dostavljenim izvještajima komisije o izvršenom nadzoru Fondacije za kinematografiju, kao i to da je kršilo Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta. Jedna od ključnih zamjerki revizije odnosi se na tešku zloupotrebu u vezi sa imenovanjem i razrješenjem jednog savjetnika ministrice.

Naime, revizori su utvrdili da je taj savjetnik imenovan 1. jula 2015. godine, a razriješen 13. maja 2016, i to zbog sticanja prava na penziju?!

“U skladu sa rješenjem i postojećim propisima, savjetniku je izvršena isplata otpremnine zbog odlaska u penziju u iznosu od 11.609 KM, iako je on bio uposlen u Ministarstvu samo 10 mjeseci”, upozoravaju revizori.

Iz svega proizlazi da je ovaj “savjetnik” i zaposlen samo da bi mu iz kase Ministarstva bila isplaćena ova suma, što je teška zlopotreba ovlasti i javnih sredstava.

Inače, Ministarstvo je u 2016. godini, uključujući tekuću rezervu, raspolagalo s oko 10,7 miliona KM budžeta, dok je na plaće i naknade uposlenicima potrošeno oko 1,43 miliona KM.

Velika Kladuša: Bagerom čisti mezarje kako bi “oteo” parcelu? (VIDEO)

Neviđeni vandalizam koji u Velikoj Kladuši već dugo vremena provodi Hušidić Marko zvani Coco zajedno sa Ismetom Mujakićem vlasnikom firme 15.April. u ulici Zuhdije Žalića građani Velike Kladuše s nevjericom gledaju. Hušidić svim sredstvima pokušava nasilno oteti parcelu na kojoj se nalazi porodično mezarje, a koja je vlasništvo druge osobe, te je posebna katastarska čestica.

Zbog radova kojima je Hušidić grubo oštetio ovo mezarje i koje se sada urušava,a čiji je trenutni cilj da vlasniku zabrani pristup svojoj imovini a krajnji cilj da se to mezarje potpuno sruši ,tužilaštvu USK podnesene su krivične prijave protiv pomenutih lica.

Također, okolno zemljište na kojem Hušidić želi graditi,je staro mezarje koje je 1970.god oduzeto Vakufu Islamske Zajednice i u postupku restitucije trebalo je istom i biti vraćeno. Međutim Općina Velika Kladuša je umjesto da to zemljište vrati Vakufu isto prodala Hušidiću.

Dosada je već iskopano preko 20 mezara,od kojih mnogi nisu bili vidljivo označeni ali neki jesu,između ostalih i mezar Hilmije Burzića kladuškog prvoborca koji je bio ograđen i sa vidljivim nišanom, a kojeg je Hušidić prvo poravnao bagerom a kasnije u radovima 2016 god.potpuno iskopao.

Da Hušidić ne poštuje nikog i ništa te sve ovo radi na posebno drzak i bezobrazan način dokazuje i to da je općinski građevinski inspektor Ilfad Eminić u dva navrata 2016 i 2017 godine zabranio radove na ovim parcelama i postavio inspekcijsku traku,međutim radovi su nastavljeni bez obzira na zabranu i time pokazao koliko ga zanimaju ove odluke inspektora.

Kada je Eminić otišao na drugo radno mjesto,Općina Velika Kladuša je ostala bez građevinskog inspektora, a Ismet Mujakić je tada traku potpuno uklonio. Skidanje inspekcijske trake je krivično djelo.

U ovakvim slučajevima kada Općina nema građevinskog inspektora morao bi da reaguje šef Kladuške inspekcije i komunalno –vodni inspektor Sulejman Silić te spriječi ovo neviđeno divljaštvo nad privatnom imovinom građana,a isti je o ovim događajima pismeno obaviješten.Također je obavještena i Kantonalna inspekcija. Hoće li neka od ovih institucija odraditi posao zbog kojeg i postoji i donijeti neke konkretne mjere, vidjećemo u narednim danima.

Nije još jasno kako je Hušidić zamislio čak i da uspije u svom naumu i pomenuto mezarje sruši ovu otimačinu provesti kroz katastarske knjige budući da je riječ o tuđoj imovini ali s obzirom da u SlužbI za prostorno uređenje Općine Velika Kladuša uporno kriju i odbijaju da daju bilo kakve informacije vezano za urbanističku i eventualnu građevinsku dozvolu,a po zakonu o slobodnom pristupu informacijama ovi podaci moraju biti transparentni i dati na uvid svakome,a pogotovu onom ko ima pravni interes, jasno je da će Tužilaštvo USK u ovom predmetu imati još dosta posla.

P

Čović u Briselu: Unutrašnje uređenje zemlje je stvar BiH

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović u ponedjeljak je boravio u posjeti Briselu gdje se sastao sa predsjednikom Evropskog vijeća Donaldom Tuskom.

On je rekao da je jasno naglasio kako će se problemi u BiH rješavati u BIH, a da će od EU tražiti podršku da se integracijski proces završi do kraja.

Čović da očekuje se ubrza dinamika na putu ka EU. On je rekao da vjeruje da će se u narednih 12 mjeseci riješiti pitanje MAP-a i kandidatski status BiH u EU.

Čović je rekao da će uzeti na sebe da se obaveze privedu kraju i da se vrati povjerenje među bh. političarima, odnosno da okupi lidere u BiH. On je istakao da nema nijednog razloga da se evropske obaveze i MAP otkazuju.

Najavio je da će narednih dana dogovoriti službenu posjetu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, kako bi se BiH na pozitivan način stavila u centar njihovih interesovanja.

Posjetu je najavio za osmi ili deveti mjesec ove godine.

Čović je rekao da je nestalo povjerenje među bh. političarima i da se nada kako će se ono ponovo vratiti. Poručio je da se "moramo primarno okrenuti budućnosti i da lideri političkih stranaka trebaju ponovo sjesti za sto i prihvatit se evropskog puta".

Kako kaže, političari se ne smiju vraćati u prošlost i problemima iz 90-ih godina.

Što se tiče Izbornog zakona BiH, on je rekao da je siguran kako će se izbori održati po izmijenjenom Izbornom zakonu BiH 2018. godine.

Ističe da HDZ primarno interesuju najviši demokratski standardi i da jedan narod ne bira drugom narodu političke predstavnike.

Ne isključuje ni određene korekcije u izmjenama Izbornog zakona BiH koje je predložio HDZ. On je rekao da žele da u 2017. godine završe priču u vezi s izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH i da vjeruje kako će to bit u oktobru ili novembru ove godine.

Jesu li mladi regiona bliži pomirenju od svojih roditelja?

Ratovi devedesetih ostavili su ožiljke kako na dušama i tijelima onih koji su ih doživjeli, tako i na cijelo društvo i generacije koje su rođene nakon sukoba. Različita tumačenja uzroka, posljedica, negiranje zločina, ali i veličanje zločinaca pomirenje i oprost čine izuzetno teškim. A upravo su oprost i pomirenje među narodima koji žive na ovim prostorima i preduslov kako bi se krenulo dalje i napredovalo, jer u konačnici sve upućuje na zajedničku saradnju i gradnju boljih odnosa među susjedima.

Da li su rane otvorene tokom ratova na prostoru bivše Jugoslavije preduboke da bi mogle zacijeliti? Imaju li sadašnje političke elite u Beogradu, Sarajevu, Zagrebu, Prištini potencijala da pomire narode ili je to nešto što mogu da urade samo buduće generacije? Da li nevesela prošlost opterećuje međusobne odnose mladih na ovim prostorima? Odgovori Beograđanki i Beograđana na ova pitanja su šaroliki, a ponekad i kontradiktorni: iako većina sagovornika sa kojima je razgovarao naš Dušan Komarčević, smatra da je put do pomirenja težak sa sadašnjim političkim elitama, ipak ostavljaju mogućnost da generacije koje dolaze donesu promjene.

Mladi Beograda

0:00:00/0:03:40

 Direktan link 

Mladi s kojima je u Novom Travniku razgovarala Marija Augustinović smatraju da je vrijeme za pomirenje i oprost među narodima odavno došlo. Ipak, svjesni su da značajnijeg napretka nema jer to nije u interesu vladajućih elita, koje potpiruje međunacionalne tenzije i zemlju drže zarobljenu u prošlosti.

Mladi u Novom Travniku

0:00:00/0:02:59

 Direktan link 

Mladi iz Crne Gore o ratnim sukobima na prostorima bivše SFRJ znaju veoma malo, i to, uglavnom, iz priča starijih. No, ratna prošlost ne opterećuje mlade generacije, pa poručuju da nemaju šta da opraštaju svojim susjedima i komšijama. Poslušajmo šta su mladi iz Podgorice rekli u razgovoru s Lelom Šćepanović.

Mladi u Podgorici

0:00:00/0:03:10

 Direktan link 

Patriotrizam sa tri strane

A ratna prošlost različito je uticala i na to koliko građani osjećaju i vole svoju domovinu. U Bosni i Hercegovini priča o patriotizmu ima najmanje tri strane, a pripadnost državi i emocije dijele se kako teritorijalno, tako i među narodima. Rezultat toga, kako su pokazala istraživanje jeste da svaki peti stanovnik ne smatra da je BiH njegova država. Poslušajmo više u priči koju donosi Milorad Milojević.

Mladi i patriotizam

0:00:00/0:03:48

 Direktan link 

Uz sve posljedice poratni je period donio i probleme tranzicijskog društva. Teška ekonomska situacija, nemogućnost školovanja, besperspektivnost, sve to obeshrabruje mlade u BiH. Mnogima je potrebno tek da ih se malo pomogne kako bi uspjeli. Jedna priča o humanosti dolazi iz Goražda. Tamo djeluje nekoliko neformalnih grupa građana koji svoj pomažu, a svoj humanitarni rad drže za sebe.Dođu, pomognu i vrate se svojim svakodnevnim obavezama do naredne akcije.

Jedna grupa, koju su osnovali mladi, visokoobrazovani ljudi stipendiraju svoje mlađe kolege. Uz njihovu pomoć fakultete je završilo četvero studenata, a četvero se trenutno školuje. Nakon sedam godina rada daleko od očiju javnosti Alenu Bajramoviću su odlučili otkriti detalje. Ne da se hvale, već da se plemenita ideja solidarnosti među ljudima širi i dalje

Mladi Goražda

0:00:00/0:05:10

 Direktan link 

U Hrvatskoj postoji konsenzus vlade, opozicije i eksperata da je iseljavanje ozbiljan problem, ali ono nikako da se zaustavi. Sindikati, mladi i eksperti kažu da su glavni uzroci iseljavanja niske plaće u Hrvatskoj, loša perspektiva mladih i nastavak prakse zapošljavanja po vezi i po rođačkoj liniji. Perspektivu traže mahom u Njemačkoj gdje je samo prošle godine otišlo više od 55.000 hrvatskih građana. Slušamo Enisa Zebića:

Iseljavanje iz Hrvatske

0:00:00/0:03:36

 Direktan link 

Sa sličnim se problemima iseljavanja suočava i BiH. No,i oni koji ostanu da grade život u toj zemlji sve se rjeđe odlučuju na formiranje porodice, mahom zbog neizvjesnosti kakvu nosi ekonomska situacija. Dok se svjetsko stanovništvo se u prosjeku mjesečno uveća za oko dvije populacije Bosne i Hercegovine, a trenutno u svijetu živi 7,55 milijardi ljudi, podaci su Agencije za statistiku BiH objavljeni povodom Svjetskog dana stanovništva. Detaljnije saznajte od naše Aide Đugum:

Iseljavanje iz BiH

0:00:00/0:02:15

 Direktan link