Midhat Arifović, direktor Porezne uprave FBiH: Pošteni poslodavci s pravom traže manja opterećenja na rad

- Treba povećati porez na skupocjena vozila, jahte i drugu luksuznu imovinu. Preduslov za provođenje zakona o porezu na imovinu je uvođenje registra imovine svih građana, kao i sređivanje zemljišnoknjižnih evidencija. Ono što u Federaciji BiH nije regulisano, jeste oporezivanje imovine bez porijekla, izjavio je u intervjuu za Oslobođenje Midhat Arifović, direktor Porezne uprave Federacije BiH.

Gostujući nedavno u emisiji ''Pošteno'' Federalne televizije, mandatar za sastav nove Vlade FBiH Fadil Novalić prezentirao je šta će to raditi nova Vlada kada je u pitanju porez. Naveo je, između ostalog, smanjenje raznih davanja na plate. Naveo je i povećanje poreza na luksuz, nekretnine... Smanjenje davanja na plate je i dobro, dok je uvođenje novih poreza (na luksuz) možda malo diskutabilno. Kako je pojasnio u svojoj kolumni u Oslobođenju Eldar Dizdarević, to diskutabilno se odnosi na sljedeće: postoji mogućnost da građani sa skromnim primanjima moraju plaćati porez na npr. velike kuće koje su naslijedili, ili vikendice, koje su također naslijedili. Kakav je Vaš stav po ovim pitanjima?
- Podržavam prijedlog koji je premijer Fadil Novalić iznio u svom ekspozeu i drago mi je da se konačno govori o poreznoj politici i poreznoj reformi. Već duži niz godina dajemo prijedloge federalnom Ministarstvu finansija i Vladi Federacije BiH koji bi trebali obezbijediti bolji ambijent za poslovanje bh. privrednika, privlačenje stranih investitora, ali i bolju disciplinu poreznih obveznika i bolju naplatu javnih prihoda, tj. kvalitetnije punjenje budžeta i vanbudžetskih fondova, što predstavlja korist za penzionere, zaposlene, nezaposlene i ostale socijalne kategorije građana. Vrijeme je da država, tj. izvršna i pravosudna vlast putem svojih institucija, ministarstava, uprava itd. poduzme značajne reforme i mjere kako bi vratila povjerenje građana u smislu transparentnosti trošenja budžetskih i vanbudžetskih sredstava, odnosno da informiše građane o tome u koje svrhe se troše prikupljena sredstva od poreza, doprinosa, taksi, naknada, tzv. parafiskalnih nameta itd.

Rad na crno

Evidentno je da trenutno nemamo vladavinu prava, tj. prisutno je značajno kršenje zakona, naročito u oblasti rada i radnih odnosa i poreznog zakonodavstva. Veliku ulogu u tome treba da imaju nadležna ministarstva za rad i socijalnu politiku i druge nadležne institucije koje bi po mom mišljenju putem medijske kampanje trebale informisati radnike o njihovim pravima, ohrabriti ih da prijavljuju poslodavce bez straha od dobivanja otkaza i istovremeno uticati na poslodavce da izvršavaju obaveze u vidu isplate i plaća i propisanih doprinosa. Činjenica je da u Federaciji BiH imamo nešto veće stope doprinosa u odnosu na države u regionu, ali je činjenica i to da imamo najnižu stopu poreza na dohodak, poreza na dobit i poreza na imovinu i od imovine u Evropi i značajne olakšice. Mišljenja sam da pošteni poslodavci, i domaći i strani, putem svojih udruženja i komora, asocijacija sa pravom traže od Vlade i Parlamenta smanjenja opterećenja na rad, tj. smanjenje stopa doprinosa socijalnog osiguranja i ukidanje određenih tzv. parafiskalnih obaveza, koji opterećuju njihovo poslovanje i zahtijevaju da ih nadležne vlasti i institucije moraju konačno zaštititi od nelojalne konkurencije. 

Međutim, ukoliko se zagovara smanjenje stopa doprinosa socijalnog  osiguranja, i ukoliko Vlada prihvati, predloži i Parlament usvoji prijedloge, mislim da je u isto vrijeme neophodno zakonima propisati znatno oštrije sankcije za rad na crno i isplatu neto plaće bez doprinosa, kao i isplatu plaće na ruke u gotovini. U zemljama u okruženju novčane kazne za odgovorne su i do 20.000 KM i krivične sankcije.

Praksa je i u Evropskoj uniji i zemljama u okruženju pokazala da se ne mogu smanjiti stope doprinosa bez izmjena postojećih zakona. Želim podsjetiti također da nam je hitno potrebna harmonizacija Zakona o porezu na dohodak, jer u Federaciji BiH porez na dohodak plaća zaposlenik, dok u Republici Srpskoj porez na dohodak plaća poslodavac, što stavlja u neravnopravan položaj zaposlene građane u BiH. Između ostalog, uputili smo i inicijativu, prema kojoj je oporezivanje imovine neophodno urediti na način kako je to regulisano u zapadnim zemljama. Međutim, prije toga treba izvršiti harmonizaciju propisa koji se primjenjuju na području Federacije BiH, ali i u cijeloj BiH, kako bi svi porezni obveznici bili jednaki, a način oporezivanja imovine isti, što trenutno nije slučaj. Oporezivanje imovine u FBiH propisano je kantonalnim propisima u Federaciji BiH na osnovu 20 različitih zakona. Prema ovim zakonima, oporezuje se imovina koja se izdaje u zakup: kuće, stanovi, poslovni prostori, garaže itd. i imovina koja služi za odmor i rekreaciju (vikendice, apartmani), zatim jahte, skupocjeni automobili itd. 

Smatram da je potrebno umjesto 20 zakona donijeti jedinstven zakon o porezu na imovinu koji će se primjenjivati na nivou Federacije. U državama članicama Evropske unije oporezuje se višak stambenog prostora, međutim, u Federaciji BiH to bi bilo veliko opterećenje imajući u vidu socijalno-ekonomsku situaciju stanovništva. Smatram da bi trebalo povećati porez na skupocjena vozila, jahte i drugu luksuznu imovinu. Preduslov za provođenje zakona o porezu na imovinu je uvođenje registra imovine svih građana, kao i sređivanje zemljišnoknjižnih evidencija. Ono što u Federaciji BiH nije regulisano, jeste oporezivanje imovine bez porijekla. Već duži period zagovaramo donošenje zakona kojim će se regulisati oporezivanje imovine bez porijekla, jer je značajan broj građana koji posjeduju pokretnu i nepokretnu imovinu velike vrijednosti. Oporezivanje bogatih građana zahtijeva ozbiljnu reformu poreznih zakona u BiH, tj. donošenje novih i izmjenu postojećih zakona kojim će se vršiti provjera porijekla imovine velike vrijednosti i oporezivanje imovine za koju ne postoji dokaz da je stečena od legalnih prihoda, kao što je to slučaj u Republici Hrvatskoj, gdje se vrši razrez poreza na imovinu koja nema porijeklo. 

Koje su trenutne aktivnosti kada je u pitanju rad na crno? 
- Angažovanje neprijavljenih radnika, odnosno kontrola rada na crno nije u nadležnosti Porezne uprave FBiH. To je isključivo u nadležnosti Uprave za inspekcijske poslove FBiH i kantonalnih inspekcija rada, iako i Porezna uprava FBiH u okviru svojih inspekcijskih nadzora pomaže u suzbijanju ove pojave.  Smatram da je problem rada na crno u značajnoj mjeri prisutan u FBiH.  Angažovanjem neprijavljenih radnika porezni obveznici poslodavci svjesno izbjegavaju izvršavanje obaveza propisanih poreznim i drugim zakonima i na taj način gube se značajna sredstva.

Za sprečavanje rada na crno treba pooštriti sankcije za poslodavce, ali i zakonom propisati i sankcije za radnike koji pristanu raditi na crno, jer je odgovornost obostrana. Mislim da godinama nedostaje dovoljan broj inspektora rada. Veliki broj lica se obraća Poreznoj upravi FBiH, međutim, mi ih upućujemo na druge institucije jer nismo za to nadležni. Ponavljam da je neophodno informisati građane i zaposlene o njihovim pravima i ohrabriti ih da bez straha od otkaza i mobinga mogu i moraju prijaviti kršenje njihovih prava i nezakonitosti. 

Imate li saznanja o isplati dijela plaće u koverti?
- Pitanje isplate dijela plaće na ruke ili u koverti veliki je problem i česta pojava kojom se služe neki poslodavci, a koji su na prvi pogled uredni porezni obveznici. Takve slučajeve je veoma teško dokazati u upravnim postupcima jer, nažalost, mali je broj radnika koji bi u tom postupku sarađivao i svojim iskazima i dostavljenim dokazima potvrdio navode iz  svojih anonimnih i potpisanih prijava. Razlog takvog ponašanja je strah radnika od gubitka posla i nepovjerenja u državne institucije zbog prisutne korupcije. Dakle, imamo veoma mali broj dokumentovanih prijava. Ovom prilikom pozivamo radnike da slobodno i bez straha prijave sve isplate plaća u gotovom novcu. Smatram da bi, kao i u Republici Hrvatskoj, trebalo propisati da neisplaćivanje plaće, ili isplaćivanje dijela plaće ili isplaćivanje plaće bez uplaćenih doprinosa predstavlja krivično djelo za koje se propisuju kazne zatvora za odgovorna lica. 

Kako sankcionisati poslodavce koji ne plaćaju doprinose za radnike?
- Prema sadašnjim zakonskim rješenjima, novčane kazne za rad na crno i neplaćanje doprinosa, odnosno prekršajne sankcije veoma su blage, a za odgovorno lice u pravnom licu nisu uopće propisane. Ponovo naglašavam da to u Republici Hrvatskoj predstavlja krivično djelo. Smatram da bi uvođenje oštrijih sankcija dovelo do povećanja discipline, a Porezna uprava FBiH bi znatno veću pažnju mogla posvetiti kontroli poreza na dobit kompanija, poreza po odbitku, poreza na dohodak, poreza na imovinu, transfernim cijenama itd.

Bolja rješenja

Mislim da postoje bolja rješenja. Sadašnji koncept, prema kojem su na osnovu Zakona o doprinosima banke dužne obavijestiti nadležnu organizacionu jedinicu Porezne uprave FBiH u svim slučajevima kada istovremeno sa isplatom plaće i drugih primanja nisu uplaćeni i doprinosi, pokazao se kao neefikasan i neučinkovit. Umjesto obaveze obavještavanja, predlažemo da se uvede obaveza prema kojoj  banke ne mogu izvršiti isplatu neto plaće prije nego što to odobri Porezna uprava, što se primjenjuje u Srbiji i Makedoniji. U tom slučaju, u sistemu Porezne uprave imali bi dobrovoljno prijavljenu obavezu od poreznog obveznika, te ne bi bilo potrebe za terenskim kontrolama i nepotrebnim gubljenjem vremena i za porezne obveznike i za porezne organe.

Koji su to mehanizmi pomoću kojih treba natjerati poslodavce da ne zloupotrebljavaju ugovore o djelu? Svjedoci smo da tretiranje ugovora o djelu kao ugovora o radu ide na štetu zaposlenika, ali i fondova...
- Uočili smo da poslodavci zloupotrebljavaju zakonsku mogućnost, prema kojoj značajan broj njih angažuje lica, a posebno mlade ljude, po osnovu ugovora od djelu, umjesto da sa njima zaključi ugovor o radu. Podsjećam da je prema važećim zakonima propisano da se po osnovu ugovora o djelu može angažovati neko lice za izvršenje određenog posla na određeno vrijeme,  ali ne duže od 60 dana. 

Prema podacima iz Jedinstvenog sistema registracije kontrole i naplate doprinosa, u decembru 2014. godine bila su zaposlena 467.633 radnika. Ilustracije radi, u 2014. godini 73.903 osobe su prijavile ukupno 303.301 ugovor o djelu, a 9.854 osobe su prijavile 30.346 autorskih ugovora. Na ovaj način poslodavci angažuju radnike koji obavljaju radne zadatke kao da su u radnom odnosu, a da im se pri tome ne uplaćuju ukupni obavezni doprinosi za PIO/MIO, zdravstveno osiguranje i osiguranje od nezaposlenosti, jer nemaju zasnovan radni odnos. Da bi se to spriječilo, Porezna uprava FBiH predlaže povećanje stope oporezivanja dohotka po osnovu ugovora o djelu i autorskom djelu, s tim da se u Zakonu o doprinosima briše obaveza uplate doprinosa za zdravstvo i nezaposlenost (4 i 6 posto) na teret isplatioca, jer uplata ovih doprinosa nema smisla, "osiguranik" po ovom osnovu ne ostvaruje nikakva pravo na osiguranje. Također, smatramo da treba pooštriti sankcije za zloupotrebu angažovanja radnika po ugovoru o djelu umjesto da sa njima sklope ugovor o radu. 

Koliki su prihodi od poreza u FBiH u prošloj godini?
- Porezna uprava Federacije BiH u 2014. godini imala je povećanu naplatu javnih prihoda. Naplaćeno je ukupno 3.795.241.319 KM direktnih poreza i doprinosa, što je za 189 miliona KM ili za 5,24 posto više od naplate ostvarene u 2013. U prva tri mjeseca 2015. godine naplaćeno je 954.164.780 KM javnih prihoda, što je za 3,7 posto ili 34.100.235 KM više u odnosu na isti period 2014. 

Postoji li mogućnost smanjena poreza na osnovne životne namirnice, kao i lijekove? Svjesni smo, to bi itekako olakšalo život građanima...
- Iako se radi o pitanju koje je u nadležnosti državne vlade i državnih institucija, moje je mišljenje da je vrijeme da se o tome razmisli i da se kao u zemljama u okruženju uvedu diferencirane stope poreza na dodanu vrijednost. Iako BiH ima najnižu stopu PDV-a od 17 posto u Evropi, uvođenje diferenciranih stopa poreza na dodanu vrijednost bi svakako olakšalo život svim građanima, tj. smanjilo cijene osnovnih životnih namirnica.

Dokle se stiglo sa online uvezivanjem priređivača igara na sreću?
- Poznato je da je Porezna uprava Federacije BiH duži niz godina davala inicijative i konkretne prijedloge za izmjene i dopune zakona kojim se uređuje oblast priređivanja igara na sreću. Jedan od prijedloga Porezne uprave FBiH je povezivanje priređivača igara na sreću klađenjem i priređivača igara na sreću putem automata online vezom sa serverom Porezne uprave FBiH. Prvi u regionu smo izvršili sve tehničke pripreme i započeli postupak online uvezivanja pripređivača igara na sreću klađenjem i priređivača igara na sreću putem automat-klubova.

Šta je sa prinudnom naplatom dugovanja?
- Prinudna naplata dužnih javnih prihoda je veoma skup i spor postupak, koji, nažalost, ne daje značajne rezultate, jer se često radi o nenaplativim dugovanjima, koja je teško naplatiti putem blokada računa u bankama, pljenidbom i prodajom pokretne i nepokretne imovine. Od 2002. godine do danas izdato je ukupno 313.807 rješenja svih vrsta: rješenja o blokadi transakcijskih računa, rješenja o naplati iz novčanih sredstava, rješenja o prodaji iz vrijednosnih papira, rješenja o naplati porezne obveze iz imovine poreznog obveznika, rješenja o prodaji iz vrijednosnih papira itd. Primjenjujući mjere prinudne naplate, naplaćeno je ukupno 864.755.872,62 KM dužnih javnih prihoda. Izvršena su 2.064 popisa imovine, te organizovane 2.304 javne prodaje zaplijenjene imovine poreznih obveznika dužnika, u vrijednosti od  155.748.475,23 KM.

Hipoteka na imovinu

Na nivou Federacije BiH kantonalni porezni uredi donijeli su 13.072 rješenja o konstituisanju hipoteke na pokretnu i nepokretnu imovinu poreznih dužnika. Hipoteka na imovinu je konstituisana  na iznos duga od 1.572.083.774,98 KM. U  cilju poboljšanja naplate dužnih javnih prihoda predložili smo  da se osim direktora društva propiše i odgovornost osnivača društva, odnosno vlasnika  kada se radi o poreznim obavezama društva.  Pored navedenog predloženo je da se izmijene odredbe kojima se reguliše oblast prinudne naplate javnih prihoda u smislu da se daju povoljniji uslovi poreznom obvezniku za zaključenje sporazuma o odgođenom plaćanju i plaćanja duga na rate, te da se smanji iznos troškova prinudne naplate. Do sada je Porezna uprava Federacije BiH sa poreznim obveznicima zaključila 7.262. sporazuma o odgođenom plaćanju ili plaćanju duga na rate, a iznos naplaćenog duga po sporazumima je 220.485.348,01 KM.

U cilju efikasnije naplate dužnih javnih prihoda, moje je mišljenje da bi trebalo formirati direkciju koja bi isključivo provodila naplatu duga prinudnim putem kao što je to slučaj u zemljama Evropske unije i pokazalo se vrlo efikasnim. 

Predložili ste novu organizaciju Porezne uprave FBiH, dokle se stiglo s tim?
- Mišljenja sam da je sadašnja organizacija Porezne uprave FBiH davno  prevaziđena. Mi smo u saradnji sa MMF-om dugo radili na prijedlogu nove i efikasnije organizacije, sačinili nacrt novog pravilnika o organizaciji, kojom je predviđeno uspostavljanje Centra za velike porezne obveznike i posebnog Sektora za igre na sreću, kao i druge organizacione jedinice, a u cilju modernizacije i efikasnijeg rada Porezne uprave FBiH, kao i pružanja kvalitetnije usluge poreznim obveznicima i građanima općenito.

Često ste isticali da Porezna uprava FBiH nema dovoljan broj zaposlenika, da li se situacija sada promijenila?
- Nažalost, ne. Poreznoj upravi FBiH veliki problem predstavlja nepovoljna starosna struktura. Prijem novih zaposlenika je nedovoljan u odnosu na onaj koji svake godine odlazi u penziju. Tako imamo stalni trend smanjenja zaposlenih. Deset godina upozoravamo da nam hronično nedostaje više od dvije stotine službenika, od čega oko 120 poreznih i istražnih inspektora.

Šta radite u cilju poboljšanja usluga za porezne obveznike?
- Porezna uprava FBiH je u cilju pojednostavljenja poslovanja poreznih obveznika predlagala izmjenu podzakonskih propisa kojim bi se omogućilo podnošenje svih poreznih prijava na savremeni i moderan način, tj. putem interneta u elektronskoj formi umjesto papirnatih prijava. Na ovaj način izbjegle bi se bespotrebne gužve, kao i dugotrajno čekanje u redovima. Također, u cilju pojednostavljenja rada poreznih obveznika, Porezna uprava FBiH je predlagala  da se poreznim obveznicima putem interneta omogući uvid u analitičke kartice kako bi u svakom trenutku mogli vidjeti svoje obaveze koje su dužni izmiriti na vrijeme, zatim pojednostavljivanje plaćanja javnih prihoda na jedan račun sa jednom uplatnicom, umjesto sadašnjih deset uplata i uplatnica, kao i plaćanja samo sa jednog računa u banci umjesto desetina računa otvorenih u bankama.