Sud BIH naredio kraj etničke segregacije djece u školama

Vrhovni sud Bosne i Hercegovine je utvrdio da je segregacija djece u školama ‘bazirana na etničkoj osnovi’ nezakonita, naredivši rasno podijeljenim školama u zemlji da napokon okončaju praksu dugu skoro dvadeset godina od završetka rata u Bosni.

Odluka je šamar u lice nacionalističkim političarima u južnom regionu Bosne, Federaciji Bosne i Hercegovine, koji su se dugo opirali pozivima za integraciju. Godine 2007. bosanska ministrica obrazovanja, Greta Kuna, ismijala je ideju da hrvatska i muslimanska djeca mogu biti podučavana u zajedničkim razredima: “Ne možete miješati kruške i jabuke. Jabuke sa jabukama, a kruške s kruškama.”

Odluka suda uglavnom se odnosi na Hrvate i Bošnjake (muslimane) koji žive u Federaciji, u kojoj oko pedeset javnih škola koriste model ‘dvije škole pod jednim krovom’. Po ovom sistemu, hrvatski i bošnjački učenici uče u zajedničkim zdanjima – ali u odvojenim učionicama, sa odvojenim nastavnicima – koji piju kafu u odvojenim prostorijama za odmor – i koriste odvojene udžbenike koji uče jasno etnički obojene verzije istorije. U nekim slučajevima učenici ulaze u zgradu kroz odvojene ulaze i igraju se u odvojenim dijelovima igrališta.

“To ustvari ne znači da neko brani (djeci) da budu prijatelji”, izjavila je za VICE News Aleksandra Krstović, programski savjetnik za obrazovanje pri Misiji OSCE u Bosni i Hercegovini. “Ali su prilike da zajedno provode vrijeme veoma ograničene … Praksa je da ostanu uz svoje grupe.”

Efekti su se odrazili u uzastopnim anketama. U izvještaju Vijeća Evrope iz 2011. zabilježeno je da jedno od šestero bosanske djece ne želi da uči u miješanim razredima. Jedan od osam bosanskih učenika izbjegava druženje sa drugim etničkim grupama. U izvještaju UNICEF-a iz 2009. vidi se da većina mladih Bosanaca vjeruje kako je ‘vezanost za jedan narod jedno od najljepših osjećanja koje neko može da ima’. Iako su današnji učenici suviše mladi da bi svjedočili o bosanskom ratu, naslijedili su njegove ožiljke.

U saopštenju Damira Mašića, federalnog ministra za obrazovanje i nauku, stoji kako se nada da će nova presuda vrhovnog suda dopustiti “djeci da žive jedni s drugima i zajedno provode vrijeme”. Podjele su cementirane otkad su nacionalisti na vlasti u Bosni i Hercegovini. Pročitajte više ovdje. Slučaj je počeo 2012. kad je Vaša prava, nevladina organizacija za ljudska prava, inicirala slučaj u Mostaru. Te godine, općinski sud je izglasao da hrvatska i bošnjačka djeca ne treba da i dalje budu odvojena. Presudu je odbacio kantonalni sud, ali je podržana na vrhovnom sudu Federacije prošlog mjeseca, 29. oktobra.

Iako se odluka primjenjuje samo u Federaciji kao jedinom regionu nad kojim sud ima jurisdikciju, segregacija u školama postoji u različitim formama širom zemlje. Posljednje dvije godine neki bošnjački roditelji u Republici Srpskoj, gdje su Srbi većina, bojkotovali su državne škole – zahtijevajući da njihovu djecu uče odvojeno i isključivo prema bošnjačkom nastavnom programu. U januaru, mediji na Balkanu su izvijestili da je grupa bošnjačke djece povučena iz jedne škole u Sarajevu i ponovo upisana u privremenu školu jedne etničke grupe izvan grada.

Uistinu, svaka od tri etničke grupe u Bosni, Srbi, Hrvati i Bošnjaci, hvališe se svojim nastavnim programom – a roditelji imaju pravo da izaberu koji će program da prate njihova djeca. Raniji napori da se izgradi zajednički nastavni program su propali.

Časovi istorije, posebno su puni etničkog politikanstva – čak i kad govore o temama iz davne prošlosti, kao ko je pucao na austrijskog nadvojvodu Franza Ferdinanda 1914. Godine 2008. Fondacija Otvoreno Društvo objavila je izvode iz raznih školskih udžbenika. “Pravoslavna vjera je najvažnija religija”, pisalo je u jednom srpskom udžbeniku. “Muslimani su etnička grupa a ne religija”, pisalo je u hrvatskom udžbeniku. “Svi Srbi su počinili agresiju i genocid u Bosni i Hercegovini”, učio je bošnjački vodič.

Godine 2000. Vijeće Evrope otišlo je tako daleko da preporuči bosanskim školama da prestanu predavati istoriju o bosanskom ratu. Predložilo je moratorijum na određeno vrijeme dok se lokalni istoričari ne dogovore “o verziji (ili verzijama) nedavnih događaja tako da ih svi prihvate”. To se nije desilo.

Segregacija je, ustvari, relativno nova pojava. Kao mnogo toga u zemlji, počelo je sa raspadom Jugoslavije 1991, što je izrodilo bosanski rat od 1992-5, koji je izazvao tri godine borbi između bosanskih Hrvata (potpomognutim Hrvatskom), Srba (potpomognutim Srbijom) i Bošnjaka. Rat i etničko čišćenje odnijeli su blizu 100,000 života i raselili preko dva miliona ljudi.

Rat se završio 1995. kad su američki i evropski zvaničnici ispregovarali mirovni dogovor u Daytonu, Ohio. Daytonski sporazum pozdravljen je kao diplomatski uspjeh – barem je uspio zaustaviti bosanske frakcije da prestanu sa ubijanjem jedni drugih.

Ali kao ustupak nacionalistima Daytonski sporazum ostavio je široke ovlasti u rukama etničkih partija. Ovo je, zauzvrat, dovelo do rasta preklapajućih i takmičarskih vladinih ureda, koji su, po mišljenju nekih kritičara, učinili Bosnu zemljom u kojoj se ne može vladati. Obrazovni sektor je žrtva ove institucionalne skleroze. Danas zemlja ima 14 ministara obrazovanja, od kojih svaki primjenjuje različite obrazovne standarde.

Poslije 1995. raseljeni Bosanci počeli su da se vraćaju svojim domovima. Ali su bili nepovjerljivi jedni prema drugima – i tako su počeli da se naseljavaju među svojima. Po nekim procjenama, poslijeratna Bosna vrlo brzo je postala etnički podijeljenija nego predratna država. Kad su se roditelji usprotivili pozivima za integrisane školske distrikte, nastao je sistem ‘dvije škole pod jednim krovom’.

Robert Beercroft, bivši ambasador i šef Misije OSCE u Bosni, izjavio je za VICE News da su “dvije škole pod jednim krovom” trebale da budu prelazna faza za reintegraciju škola. Ali, naravno, one su zaživjele po svom.”

Odluka vrhovnog suda obećava preokret – barem u Federaciji – ali će implementacija biti problematična. Vlasti su i ranije obećale da će okončati segregaciju u školama. Federalni ministar obrazovanja Mašić kaže da je do pojedinih okruga da primijeni odluku suda.

“Neće biti lako ubijediti neke Hrvate i Bošnjake da okončaju segregaciju”, izjavio je za VICE News Daniel Serwer, bivši dužnosnik u američkom State departmentu i specijalni izaslanik za Bosnu. “Plaše se da će ona druga grupa zlostavljati u školama.” Drugi sumnjaju da postoji politička volja za promjenu u još uvijek ranjenom Sarajevu, gdje predsjedavaju tri predsjednika Bosne (jedan Srbin, jedan Hrvat i jedan Bošnjak).

Hoće li to uspjeti? Ponekad, kad se postavi političko pitanje, Bosanac će odgovoriti sa pošalicom: “Imam tri mišljenja o tome.”

Ovaj članak je prvobitno objavljen na Vice News portal (05.11.2014)
[prevod: DialogueBiH2.0]
This article was originally published on the Vice News portal (05.11.2014).
Odgovornost za informacije i gledišta iznesena u ovom članku, isključivo leži na autorima i nužno ne odražavaju mišljenje urednika Dialogue – BiH2.0 – Dijalog, njegovog savjetodavnog odbora, Tufts univerziteta, partnera, pobornika i donatora.